Zajedno za sigurniji internet

Dan sigurnijeg interneta, 7. veljače, ove godine obilježava se dvadeseti put. U kampanju su uključeni svi koji se bave promicanjem medijske pismenosti, a među njima su i europski centri (u Hrvatskoj to je Centar za sigurniji internet iz Osijeka), kao i odbori za Dan sigurnijeg interneta i niz udruga (poput Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu) i ostalih podupiratelja podsjećanja na taj dan, koji pripremaju niz aktivnosti, dakako, najviše na društvenim mrežama pa svi mogu pratiti sadržaje uz pomoć heštegova #SaferInternetDay i #SID2023, ali i na stranici spomenutoga Centra.

No Dan sigurnijeg interneta ne traje samo jedan dan: on traje cijele godine. „Bilo da ste mlada osoba, roditelj ili skrbnik, učitelj, nastavnik ili akademski građanin, kreator politike ili predstavljate neku organizaciju ili industriju, svatko ima svoju ulogu u stvaranju i održavanju boljeg svijeta na internetu“, podsjećaju organizatori koji navode da se toj kampanji već pridružilo 180 zemalja koje se zauzimaju i rade na sprečavanju elektroničkoga nasilja (cyberbulling), ali se bave i pozitivnim temama kao što su povezivanje i udruživanje promotora medijske pismenosti, promicanje poštivanja dostojanstva svakoga člana virtualne zajednice, zaštita digitalnog identiteta, promicanje svih onih koji se zauzimaju protiv govora mržnje i drugih sličnih tema i područja sa svrhom podizanja svijesti o novim, a često i zabrinjavajućim trendovima i problemima.

 Kada govorimo o sigurnijoj, pa i boljoj globalnoj mreži, vrlo često mislimo na sigurnost djece i na programe promicanja zaštite u koje se ponajprije uključuju škole, knjižnice i njima srodne odgojno-obrazovne ustanove. Isto tako, kada se govori o mrežnoj sigurnosti, onda se misli na zaštitu od elektroničkoga nasilja, krađe podataka i pristupnih šifri, misli se na krađu identiteta, hakiranje profila na društvenim mrežama ili slanje spamova na elektroničku poštu, neželjeno automatsko dijeljenje neprimjerenih i protuzakonitih sadržaja s naših računa ili IP-adresa, a kod odraslih osoba i na krađu pinova ili pristupnih podataka bankovnim računima, i tome slično.

Prvi problem s kojim se suočavamo i o kojemu već duže čitamo u različitim istraživanjima povezan je s ovisnosti i ovisničkim ponašanjem na internetu, čemu smo svi izloženi. Na tu nas ovisnost upozoravaju brojni autori koji ističu da se ovisnost ne odnosi samo na prekomjerno, tj. predugo korištenje, nego još više na sadržaje koje pratimo i aktivnosti koje sami poduzimamo. Četiri su područja o kojima se u tom kontekstu mora voditi računa, bez obzira na dob korisnika, a to su: internetsko kockanje koje je dostupno i djeci i mladima, kompulzivno kupovanje, traganje za sve eksplicitnijim pornografskim sadržajima i prekomjerno igranje videoigara.

Druga poteškoća stalno je širenje nasilnih i pornografskih sadržaja. Pritom ne mislim samo na one koji su upali u devijantno poimanje seksualnosti i međuljudskih (spolnih) odnosa, pa tragaju za (sve ekstremnijom i perverznijom) pornografijom, nego na djecu i mlade koji – nehotice – kako nam govore i istraživanja, nailaze na pornografske objave koje je sve teže izbjeći, a kako još nisu dovoljno zreli da im se odupru, to može dovesti do pogrešna razumijevanja muško-ženskih odnosa, pa i do ozbiljnih poremećaja kako u uspostavljanju, tako i u življenju i održavanju zdravih veza.

Problematičan je, kao treće, i utjecaj interneta i društvenih mreža na naše mentalno zdravlje, jer smo zbog njih neusredotočeni (tzv. multitasking), a počesto i zaboravljivi (digitalna demencija). Nakon brojnih istraživanja nemamo više pravo ignorirati da virtualni svijet može utjecati na naše mentalno zdravlje i dovesti do različitih tegoba. Na neke od njih, osim onih koje sam već spomenuo, upozoreno je u istraživanju Društvena online iskustva i mentalno zdravlje mladih, koje je vodila tadašnja ravnateljica Poliklinike za djecu i mlade Grada Zagreba Gordana Buljan Flander i koje je pokazalo da mladi ispitanici zbog neprimjerena korištenja internetom i društvenim mrežama mogu razviti neprihvatljive oblike ponašanja poput agresivnosti, suprotstavljanja, teškoća u odnosima s drugima, kršenja normi i pravila, rizična ophođenja s nepoznatim ljudima, nemogućnosti kontroliranja ljutnje, anksioznosti i depresivnosti koje kod nekih mogu dovesti i do suicidalnih misli.

Sve su to razlozi da i sami podupremo i sudjelujemo u promicanju Dana sigurnijeg interneta za bolju globalnu mrežu. I ne samo ove godine.