Hrvatska umjetnost ima budućnost

Robert Filliou, francuski pjesnik, kipar, filmaš, 17. siječnja 1963. proglasio je milijuntim rođendanom umjetnosti. Prema njegovim riječima prvi umjetnik tada je namočio spužvu u vodu i počeo stvarati. I današnje umjetnike, poput onih iz prapovijesti, muče egzistencijalne brige te su se dekani zagrebačkih umjetničkih akademija na obilježavanju rođendana umjetnosti u Muzičkoj akademiji 17. siječnja odlučili najprije na „brisanje“ svojih dugovanja kako bi mogli omogućiti neometano izvođenje i stvaranje umjetnosti. Simboličkim performansom dekani Davor Švaić (ADU), Tomislav Buntak (ALU), Bojan Baletić (AF) i domaćin i „voditelj ceremonije“ Igor Lešnik s Muzičke akademije proglasili su okrugli 1.000.060. rođendan umjetnosti otvorenim.

Posjetitelji su pozorno pratili program u izvedbi mladih umjetnika / Snimila PALMA POLJAKOVIĆ

Domaćin se predstavio nastupima
komornih sastava i ansambala

Brojni daroviti studenti posvjedočili su da hrvatska umjetnost ima svijetlu budućnost

ALU se predstavila i portretiranjem posjetitelja
u predvorju Muzičke akademije

Uoči čina otvaranja okupljenima su se obratili rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek. Uslijedilo je stvaranje dramskih predstava, uvježbavanje glazbenih izvedbi, izrada likovnih radova, primjena umjetničkih rješenja u videoigrama, znanstveni rad u umjetnosti...

Program je trajao od šest sati navečer do ponoći na Muzičkoj akademiji, kako bi svaki sat programa obilježio simbolički svako desetljeće održavanja manifestacije u koje su se ove godine izravno uključili Europska radiofuzijska unija (EBU) putem Dramskog i Glazbenog programa Hrvatskog radija i video-streaminga.

Osim zagrebačkih umjetničkih akademija te Studija dizajna Arhitektonskog fakulteta u glazbenom dijelu predstavili su se i studenti Muzičke akademije Jurja Dobrile u Puli, Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu, Glazbeni odjel i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, Odsjeka za instrumentalne studije i kompoziciju s teorijom glazbe.

Teško je nabrojati što se sve izvodilo na četiri kata i u prizemlju moderne zgrade na Trgu Republike Hrvatske, koja je bila tijesna te večeri. Akademija dramske umjetnosti predstavila je najbolje radove studenata različitih odsjeka: fragmente recentnih ispitnih produkcija Odsjeka glume, sola Odsjeka plesa, otvorenu probu glazbeno-plesne izvedbe za Muzički biennale Zagreb 2023. studenata odsjeka plesa i Jazz ansambla Muzičke akademije, javna čitanja studenata, odvijanje programa radija KRADIO FM uživo (emitiranje podcasta, razgovore sa studentima triju akademija, radiofonijsko čitanje studentskih tekstova), projekcije studentskih filmova forme kratki Odsjeka filmske i TV-režije, proces montaže jednostavnijih igranih i dokumentarnih formi i montaže zvuka Odsjeka montaže te prezentaciju programa razvoja videoigara – Edu4Games.

Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta posjetiteljima je omogućio izravan kontakt sa studentima sa svrhom upoznavanja uloge dizajna u društvu. Pod geslom The designer is (a) Present odnosno Dizajner je prisutan / Dizajner je dar prikazana su recentna studentska ostvarenja iz raznih područja – sve kako bi se argumentirala teza da dizajner nije samo estet i onaj koji se uključuje na kraju nego punopravni član i dar svakom kolektivu.

Akademija likovnih umjetnosti predstavila je djelovanje svih šest odsjeka Akademije, portretiranjem posjetitelja u predvorju Muzičke akademije, prezentaciju reprezentativnih radova studenata Slikarskog i Nastavničkog odsjeka, skulpturama te instalacijama studenata kiparskog i nastavničkog odsjeka, presjekom najboljih animiranih filmova posljednjih deset godina. Odsjek za restauriranje i konzerviranje umjetnina održao je cjelovečernju radionicu retuša te postavio izložbe kopija i vježbi konzervatorsko-restauratorskih radova. Grafički odsjek također je sudjelovao na projektu izrade videoigara Edu4games. Bio je tu i Odsjek za animirani film i nove medije s umjetničkim instalacijama studenata završnih godina i alumna smjera Novi mediji.

Muzička akademija kao domaćin događanja predstavila se nastupima različitih komornih sastava i ansambala s djelima od baroka do najnovijih skladbi studenata Odsjeka za kompoziciju, javnim satovima te otvorenim probama Duhačkog orkestra te Gudačkog komornog orkestra Muzičke akademije. Moglo se vidjeti kako nastaju izvedbe u kojima zajednički sudjeluju glumci, plesači i glazbenici, kako se uvježbavaju skladbe za nastupe i kako se koristi elektronička oprema u suvremenim skladbama.

Dekan Akademije dramskih umjetnosti Davor Švaić rekao nam je da je u ovom trenutku zgrada Muzičke akademije, jedina od umjetničkih akademija, prikladna za ovako opsežan događaj, jer je zgrada Likovne akademije u obnovi, a Dramske premala pa kao takve ne bi bile primjerene za sve vrste izvedbi i izraza koje su se izvodile na Muzičkoj akademiji. A dekan Muzičke akademije Igor Lešnik izrazio je zadovoljstvo što je baš Muzička akademija bila domaćin, i što je ta pomalo, poput mauzoleja ili banke, hladna građevina oživjela uz likovne, dramske, dizajnerske i modernije gejmerske sadržaje, među ostalim, a i ugostila toliko mladih i kreativnih ljudi.

A bilo je uistinu sjajno vidjeti kako, primjerice, puna prostorija većinom mladih ljudi pozorno prati jednu stariju formu radiodrame, dok u glavnoj dvorani pozorno prate suvremenu ozbiljnu glazbu. Brojni daroviti studenti umjetničkih akademija i njihovi raznoliki radovi posvjedočili su pak da hrvatska umjetnost ima svijetlu budućnost.