Vizionarski urbanizam za budućnost Novske

Sliku buduće Novske osmislio je sa svojim timom arhitekt Alen Žunić, docent na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, gdje vodi upravo one kolegije na kojima se projektiraju i planiraju strateške vizije gradova, a drži i predavanja o suvremenim urbanističkim temama i gradovima budućnosti u svijetu. Jedan je od najperspektivnijih hrvatskih arhitekata mlađe generacije koji je završio prestižne specijalizacije na sveučilištima kao što su Harvard, MIT, ETH Zürich i Sveučilište Columbia u New Yorku, gdje se usavršavao upravo na temama urbanih vizija i kompleksnih transformacija gradova.

Slika 1: Novska Media Lab na istoku grada, na mjestu nekadašnje uljare

Smjeli projekt pokazuje koje su mogućnosti holističkog pristupa pri planiranju i projektiranju prostora, i to u vrijeme kada su arhitekti sputani našom lošom urbanističkom legislativom gotovo izgubili entuzijazam rada u velikome mjerilu i razvili „strah“ od pomisli na cjelovit kreativni prijedlog moguće budućnosti gradova, iako takav stav u arhitekturi nije oduvijek bio prisutan.

Pogled u prošlost

Vratimo li se malo u nedaleku povijest, dovoljno je i u prethodno stoljeće moderniteta, naići ćemo na brojne antologijske projekte vizionarskog promišljanja – od futurista i njihova La Citta Nuovae, koji su kreativnost temeljili na pojavi automobila, do velikih megastruktura Yone Friedmana, Constanta Nieuwenhuysa ili inovativnih ideja metabolista. Superstudio i Archizoom uz kritiku i provokaciju predlagali su mogućnosti novoga svijeta, a Frank L. Wright, Kenzo Tange i Buckminster Fuller konkretnijim su rješenjima oslikavali razvojne lokacije u Americi i Japanu. Da vizije toga vremena nisu samo nerealne skice, pokazuju i neki naši projekti poput Novog Zagreba, planirana u obliku velike ekstenzije grada preko Save, koji je uvelike i realiziran, a do današnjega se dana nadopunjava i korigira.

Svi ti primjeri i danas su inspiracija za brojne nove generacije diljem svijeta, dio su svakog arhiedukacijskog kurikuluma i pojavljuju se kao referencija u opisima suvremenih urbanističkih i arhitektonskih projekata. Unatoč tomu, pojam vizije u međuvremenu, od druge polovice 20. stoljeća i vremena velikih gesti, dobio je negativnu konotaciju – jer postoji strah da je nerealna i neostvariva, teško zamisliva, da u velikoj mjeri ostaje nerealizirana, ponekad i nadilazi životni vijek onih koji su je planirali pa ostaje neuhvatljiva, i redovito nije od ad hoc koristi za trenutno stanovništvo (i političare koji se fokusiraju na četverogodišnje izborne cikluse) pa stoga u nas ne postoji ni interes za ambicioznije urbane iskorake.

Slika 2: U zoni oko gaming-kampusa planiraju se i inserti trgova i parkova

Ipak, posljednjih se godina u svijetu pitanje velikog mjerila i eksperimentalnih pristupa postupno vraća struci, zahvaljujući imenima poput Normana Fostera, Koolhaasove OMA-e koja neumorno i dalje proizvodi masterplanove na Istoku, i ponajviše zbog Bjarke Ingelsa i njegovih prijedloga za Oceanix (prvi plutajući megagrad), Telosu (novoplanirani grad u pustinji) ili Woven City (grad budućnosti za tvrtku Toyota). Svima je zajedničko da se u rješenjima okreću smart cityju, zelenoj gradnji, integraciji novih tehnologija, suvremenih vrsta prijevoza, ali i sve naglašenijim javnim površinama za građane, pješake i bicikliste. Istina, vizija nužno izlazi iz trenutne „zone komfora“, treba znatno vrijeme i energiju za realizaciju, ali u konačnici nudi nezamislive prednosti i užitak – ako je se pridržavamo. Riskantno je gledati toliko unaprijed, u nepoznatost sutrašnjice, ali to je jedini smjer kvalitetnog napretka.

Urbana vizija Novska 2030.

Rijetko koji grad danas ima hrabrosti i dovoljno optimizma potrebna za promišljanje o tako veliku mjerilu, no Novska se odvažila pogledati u kompleksnu budućnost koja je poticajna i izazovna, ima različite potencijalne smjerove, varijante i ishode.

Iako opremljena inspirativnim vizualima, studija Novske započinje tekstom, citatom nizozemskog starhitekta Winya Maasa, voditelja ureda MVRDV, koji u knjizi Vizionarski gradovi piše: „Poziv svim vizionarima! Naši su gradovi u krizi i njihova budućnost ovisi o arhitektima i urbanistima koji su spremni gledati dalje od mogućnosti današnjice kako bi smjelo zacrtali smjer za naš sve urbaniji svijet. Suvremeni način projektiranja gradova prepun je prepreka koje stoje na putu vizionarskog razmišljanja... Vrijeme je da zauzmemo stav o tome kako želimo živjeti u budućnosti. Vrijeme je za vizionarski grad.“ Maas sjajno potiče na razmišljanje i postavlja pitanja za nove generacije arhitekata: „Tko će od vas biti dovoljno hrabar da gleda naprijed i preuzme odgovornost za određivanje onoga što će biti s našim gradovima?“

Kao odgovor na inicijalni citat, autor vizije Novske u prijedlogu projektiraju evoluciju grada do 2030, smjelu i strateški razrađenu. Kako kaže Žunić: „Odabirom ove ‘ciljane’ godine naglašavamo važnost dugoročnog pogleda na razvoj, a s obzirom na veliku ambiciju svake vizije nije ni moguće postaviti kraći period od barem desetljeća. S druge strane, 2030. nije konačna godina jer tada se naš prijedlog može iznova kritički sagledati i doraditi te se potom mogu predlagati nove teme i daljnje razvojne faze do 2050. i dalje. Naime, urbana vizija nije dnevni ili provedbeni planerski akt, već kreativni prijedlog, konceptualan okvir za budući urbani razvoj gradova kroz narednih nekoliko desetljeća, s glavnom premisom da se umjesto dosadašnjega ‘točkastoga’ gospodarenja prostorom prema trenutnim i kratkoročnim potrebama unaprijed definira strateški smjer kretanja koji bi se kroz vrijeme po potrebi mijenjao i prilagođavao.“

Studija je izrazito inženjerski strukturirana – kreće od cjeline grada, zatim se grana na prijedloge uređenja pojedinih prostornih zona, da bi u konačnici bile razrađene i zasebne ikonične zgrade koje dobivaju svoju jedinstvenu oblikovnu prepoznatljivost. Urbana vizija Novske nije samo tehnički definirani urbanistički plan (2D), nego i kompleksno projektirana slika grada (3D) – pa svjedočimo cjelovitome urbanističkom projektiranju, simultanom sagledavanju rješenja i kroz veliko i kroz malo mjerilo, u slojevitom postupku strateškoga planiranja, a istovremeno i arhitektonskog oblikovanja.

Slika 4: Ulično pročelje višenamjenskog paviljona u središtu
grada nastavlja povijesnu građevinsku liniju izgradnje

Vizije gradova kao pragmatopija

U uvodu studije grada navodi se što je urbana vizija za Alena Žunića i njegov tim: „Ona je dijelom znatiželja, dijelom istraživanje, dijelom fantazija, a sve to uz istovremeno rješavanje stvarnih problema koje grad ima. Što je najvažnije, vizija je san jednoga grada koji nudi dugoročnu, cjelovitu, zavodljivu i snažnu perspektivu za nadolazeće generacije. Njezina je uloga voditi, usmjeravati i sažimati smjer za svijet urbanoga. Kvalitetnom vizijom svi naredni koraci grada postaju uklopive ‘kockice’ koje se slažu kako bi se došlo do predviđenoga cilja. Ključan cilj takva pristupa jest da se umjesto slučajnih intervencija u gradu stvori cjelovita priča, holistička vizija, a ne točkasta anomalija koja postaje novi problem.“

Negdje na pola puta između pragmatizma i utopije, funkcionalnosti i racionalnosti, između pitanja i prijedloga, urbana vizija Novske našla je potencijalno idealan odgovor na nadolazeće izazove s kojima se grad tek treba suočiti. Možda na prvi pogled djeluje kao odveć zahtjevna investicija, ali strukturirana je tako da omogućava faznost provedbe, odnosno međusobno neuvjetovanu (ali komplementarnu) realizaciju bilo koje od projektiranih zona i programa tijekom narednih deset, ili poslije i trideset godina. Kako Žunić ističe: „Kada se promotre vizualizacije projekata s pogledom u budućnost, ljudi su skeptični i rezervirani prema planiranim promjenama, ali ako bi barem usputno razmislili o implementaciji novih tehnologija u našu svakodnevicu, uključujući i gaming, shvatili bi koliko su se brzo pojavili i udomaćili donedavno nezamislivi izumi i gadgeti, električni automobili, internet, google maps ili pametni telefoni bez kojih više ne možemo. Donedavna daleka budućnost sve brže postaje sadašnjost.“ Za autore je ključno da oni ne diktiraju što se mora, nego sugeriraju gradu što se može i što bi bilo dobro za bolju budućnost njihova prostornog okruženja.

Slika 3: Centar budućnosti sa gaming-kampusom i zgradama suvremenih tehnologija

Novski Y

Na razini cijeloga grada iščitava se oblik slova Y – lijevak koji povezuje dva buduća pola urbaniteta – na sjeveru povijesni centar i planiranu poduzetničku zonu s gaming-kampusom na jugu. (Slika 3) Uz tako protegnut „novski Y“ nizali bi se inserti suvremenih javnih i pratećih sadržaja (Slika 2), koji uz one postojeće upotpunjavaju cjelokupnu sliku grada. Predviđeno je da svaki segment prostora ima dominantan ekosustav: društveni, edukacijski, kreativni, sportsko-rekreacijski, energetski ili zabavno-digitalni. Na kraju je, za potrebe idejnog projektiranja, grad podijeljen u pet operativnih zona. Takav tip vizije zamišljen je kao „otvoreni poligon“, radni neobavezni dokument koji se kontinuirano može nadopunjavati, a spomenute pojedine zone razrađuju se po potrebi, no s osviještenim obzirom prema cjelini.

Povijesno središte grada

U prvoj je zoni, u središtu grada, prema analizama koje su autori projekta proveli, akutan problem fragmentiranost prostora, izostanak većih cjelina koje su jasno definirane te se predlaže provođenje poteza pješačkih komunikacija što bi povezale segmente u slijed zanimljivih scenarija. Osmišljen je neprekinuti kružni pješački koridor koji bi objedinio manje funkcionalne dijelove središta Novske i tako barem doživljajno ostvario dojam kontinuiteta. Ključna je intervencija u centru grada višenamjenski paviljon (Slika 4) koji se predviđa kao djelomično ukopan objekt južno od trenutnoga učeničkog doma. Princip oblikovanja te zgrade poslije se proteže kao premisa cijele vizije – da zeleni krov nadomjesti ono što je oduzeto terenu, a i da služi ne samo korisnicima paviljona nego bi to bio i ugodan vanjski prostor za učenike doma kao ekstenzija skučenih interijera njihovih soba (zelena urbana oaza, tribine), a ujedno bi bio u funkciji dnevnog boravka za građane (javni dostupni prostor u hladu, atrakcija). Također, realizacijom tog projekta grad bi urbanistički kompletirao završetak pročelja glavne osi budući da paviljon nastavlja izgubljenu povijesnu građevinsku liniju uz glavnu gradsku prometnicu. Uz projekte unikatnih građevina, arhitekt Žunić veliki potencijal vidi i u uređenju centralnoga gradskog parka za koje su projektirali landscape-rješenje s potencijalnom spomeničkom točkom, a nove staze planirane su kao zaobljenja koja se nastavljaju na širi kontekst uređenja središta grada.

Centar budućnosti

Na jugu Novske, u poduzetničkoj zoni, smješten je već prije planiran gaming-kampus s arenom, a cijeli prostor, obilježen fluidnošću i zahahadidovskim formama, nazvan je Centar budućnosti. Glavni arhitektonski reper nove zone zasigurno je projektirana e-sport-arena, no ona bi osim urbanističke atraktivnosti poslužila i ekonomski, kao snažni generator u evoluciji vlastite kreativne industrije Novske, okupljajući veliku i raznoliku zajednicu kvalificiranih stručnjaka u razvojnom kampusu osmišljenu za poticanje inovacija i suradnje.

Jedan od mogućih ciljeva jest razviti e-turizam, zbog čega bi i količina privremenih smještaja s vremenom mogla rasti. U kasnijim fazama, nakon uspjeha e-sport-arene, studentskog doma i edukacijskog centra, Novska ima priliku započeti i druga tehnološka istraživanja i razvoj kojima bi poznavanje suvremenih programerskih vještina uvelike pomoglo pa je tako predviđen i obuhvat budućeg istraživačkog centra, a u blizini je postavljen i data-centar kao podrška za digitalnu pohranu i uporabu velikih količina podataka.

Laboratorij novih mogućnosti

Kao najistaknutiju građevinu u prostoru između dvaju središta koncepta, povijesnog i suvremenog, vizija predviđa Novska Media Lab (Slika 1), osmišljen na dodiru arhitekture i landscapea. Monovolumen sjajnih suptilnih linija smješta se u zonu nekadašnje industrije, na mjestu uljare, a funkcionalno bi unutar sebe trebao objediniti tri srodna medijska studija (audiovizualni, animacijski, i motion capture studio). Višemetarskim elevacijama dizajnirana su da fleksibilno zadovolje potrebe velike i male produkcije i udome sve vrste medijske opreme. Lab tako stimulira mlade nadarene izvođače, umjetnike i kreativce da uz pomoć osigurane infrastrukture lakše stvaraju svoj sadržaj (Instagram Reels, TikTok ili Youtube) i poslije ga dovoljno kvalitetno plasiraju na sve popularnije digitalno tržište. Osim poslovno-stvaralačke funkcije objekt bi služio i kao novi hotspot u gradu a urbanim perivojnim uređenjem oko zgrade, ali i na odignutome krovu, te bi osim zelenila ponudio i jedinstvene vizure na okolicu i postao mjesto okupljanja za građane Novske.

* * *

Svaki od opisanih zonskih „otoka“ dio je arhipelaga cjeline, a trebat će vrijeme, godine i desetljeća da se neki od njih realiziraju pa bi jedan od naslova studije mogao glasiti i Plan Novska 2050. Ako bi se ostvarila želja i ambicija ove studije, Novska bi postala ogledni hrvatski primjer suvremenoga pristupa planiranju i razvoju malih i srednjih gradova, materijalizacija vizionarskog urbanizma u praksi. Nadamo se da će integralni pristup biti sve zastupljeniji kod nas, a kako autori ističu, već pripremaju vizijske studije za neke druge gradove.