Vijenac 753

Druga stranica

KONFERENCIJA ZA MEDIJE MINISTARSTVA KULTURE I MEDIJA RH, 28. PROSINCA

Više novca za kulturu i umjetnost

Smiljana Škugor-Hrnčević

Proračun Ministarstva kulture i medija za 2023. dosegnuo je 1,37% državnog proračuna, što je znatno povećanje u odnosu na 0,56% na početku prvog mandata aktualne ministrice

Nakon pandemije COVID-a 2022. bila je godina oporavka kulture, kulturnih i kreativnih djelatnosti, na što su uvelike utjecale mjere i potpore Vlade i Ministarstva kulture i medija koje su kulturnu scenu održale na životu. Hrvatska je bila jedina europska zemlja koja je održala kulturu otvorenom, što se pokazalo ključnim za to da su kulturne ustanove, neovisne udruge i samostalni umjetnici uspjeli nastaviti raditi, rekla je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, navodeći da je proračun Ministarstva kulture i medija za 2023. dosegnuo 1,37 posto državnog proračuna, što je znatno povećanje u odnosu na 0,56 posto kada je počela obnašati dužnost ministrice (2016).


Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek održala je konferenciju za medije u povodu objave rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi za 2023. godinu, rezultata rada u 2022. i najave ključnih projekata za 2023. / Izvor: Ministarstvo kulture i medija RH

Ministrica je to izjavila na konferenciji za novinare održanoj u srijedu 28. prosinca na kojoj je sažela učinke u 2022. i izdvojila prioritete njezina ministarstva u novoj kalendarskoj godini.

Spomenula je da se najveće povećanje u proračunu resornog ministarstva odnosi na obnovu nakon potresa, ali da su povećana i sva druga programska sredstva, u prosjeku više od 20 posto. Ministarstvo, navela je, provodi 295 projekata obnove sredstvima Fonda solidarnosti EU (iz kojeg je do sada povučeno više od 900 milijuna kuna) i 40 projekata nacionalnim sredstvima, a zajedno s gradom Petrinjom započelo je obnovu 26 kuća u središtu grada.

Posebno je zadovoljstvo izrazila zbog uspješna povratka praksi objave analize rezultata Javnog poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi za nadolazeću godinu (koje je izostalo u pandemijskim godinama) te pozvala gradove i županije na odgovornost i ažurnost, temeljenu na 2022. usvojenu Zakonu o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi.

Podsjetila je na niz projekata, među kojima je Ruksak pun kulture na otocima, kao i na programe namijenjene mladima u područjima pogođenim potresom. Uz redovite javne pozive za financiranje svih segmenata kulture i umjetnosti, u 2022. prvi put je pokrenut posebni poziv preko kojega su putem HAVC-a dodijeljena sredstva za razvoj i proizvodnju videoigara. Ova godina jedna je od najuspješnijih u povijesti hrvatske kinematografije jer je završen 21 dugometražni igrani film, od čega je 13 naslova većinska hrvatska produkcija.

Govoreći o prioritetima u 2023. navela je izradu i donošenje novih zakona, među kojima su Zakon o kazalištima koji je u saborskoj proceduri, Zakon o medijima, novi Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva te Zakon o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. Bit će pokrenut nacionalni program Rođeni za čitanje, istaknula je ministrica.

Raspisat će se svi natječaji u sklopu reformi i investicija iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupne vrijednosti 936 milijuna kuna, od čega je 250 milijuna kuna namijenjeno za jačanje kapaciteta za prilagodbu novom regulatornom i zakonodavnom okviru jedinstvenoga digitalnog tržišta te za poziv „uspostava provjere medijskih činjenica“ i sustava javne objave podataka u visini 50 milijuna kuna. Iz operativnog programa Konkurentnost i kohezija raspisat će se pozivi ukupne vrijednosti 80 milijuna eura, kojima će se financirati obnova temeljne kulturne infrastrukture s ciljem energetske obnove, digitalizacije i prilagodbe prostora potrebama osoba s invaliditetom. Tim će projektom biti obnovljeno ili izgrađeno osam novih državnih arhiva i postavljen kompletno digitaliziran sustav pohrane podataka koji se tiču rada pravosudnih tijela.

„Odlučili smo u ovom programskom razdoblju ne ići s velikim novim projektima, nego dignuti razinu svih objekata koji već djeluju – knjižnice, centri za kulturu, kazališta, muzeji. Omogućit ćemo im energetsku obnovu, digitalnu prilagodbu i prilagodbu prostora osobama s invaliditetom i vjerujem da ćemo na kraju tog petogodišnjeg razdoblja imati znatno unaprijeđenu temeljnu kulturnu infrastrukturu doslovno u svakom dijelu Hrvatske“, najavila je ministrica.

U planu Ministarstva je završetak i otvaranje niza investicijskih projekata – dovršetak izgradnje i otvaranje knjižnice u Vinkovcima (knjižnica je srušena i u cijelosti izgorjela u Domovinskom ratu), Malo rimsko kazalište i zgrada Arheološkog muzeja Istre, Međunarodni centar za podvodnu arheologiju, obnova kompleksa samostana svetog Nikole u Zadru, Muzej vinogradarstva u Pitvama (Hvar) te otvaranje Hrvatskoga športskog muzeja u zagrebačkoj Ilici.

U zadnjoj su fazi razgovori sa Zajednicom nakladnika i knjižara i s knjižničarima kako bi u sljedećoj godini napokon zaživio novi model otkupa knjiga za narodne knjižnice, istaknula je ministrica Nina Obuljen Koržinek.

Vijenac 753

753 - 12. siječnja 2023. | Arhiva

Klikni za povratak