Važnost proučavanja i promicanja prirodoslovlja

Manje je poznato da Matica hrvatska, uz svoje periodične publikacije Kolo, Hrvatsku reviju i Vijenac, objavljuje i časopis Prirodoslovlje. Matičin Odjel za prirodoslovlje i matematiku od 1992. organizira znanstvene skupove pod naslovom Hrvatski prirodoslovci, a dva puta je organizirao i skupove Istaknuti hrvatski znanstvenici u Americi (1996, 1998) – ukupno 33 znanstvena skupa. Od 2001. rezultati skupova objavljuju se u časopisu Prirodoslovlje. Najnoviji broj časopisa Prirodoslovlje obuhvaća priloge sa znanstvenog skupa Hrvatski prirodoslovci 31 (Split, 2022). Ovaj broj prvo je dvojezično, hrvatsko-englesko izdanje časopisa s novom urednicom, novim uredništvom i izdavačkim savjetom.

Tri su rada u ovom broju časopisa posvećena trojici hrvatskih znanstvenika. Branko Hanžek i Dubravko Horvat u članku Znameniti hrvatski fizičar dr. Nikola pl. Cindro (1931. – 2001.) donose njegov životopis i djelovanje. Predavao je na sveučilištima u Zagrebu i Splitu, bio gostujući profesor, znanstvenik i sudionik znanstvenih skupova u mnogim europskim zemljama i u SAD. Najveći dio radnog vijeka proveo je na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Bavio se nuklearnom fizikom, posebno raspršenjem deuterona na atomskimm jezgrama. Najveće mu je znanstveno otkriće ono što on naziva nuklearne molekule. U članku se donosi najpotpuniji popis Cindrovih funkcija i radova.

Izd. Matica hrvatska, 2022.

O svjetski poznatu hrvatskom matematičaru piše Darko Veljan u članku Akademik Sibe Mardešić, matematičar i profesor (1927. – 2016.) i ističe njegovu bogatu znanstvenu i akademsku karijeru. Čitav je radni vijek proveo na PMF-u u Zagrebu, ali je bio i gostujući profesor u europskim zemljama i diljem svijeta. Bio je član HAZU i Europske akademije. Američko društvo matematičara uvrstilo ga je, kao jedinog iz Hrvatske, među svoje počasne članove uz još tri Hrvata koji žive i rade u Americi. Dobitnik je više znanstvenih nagrada. U znanstvenom radu najvažniji su mu doprinosi topologiji i teoriji oblika. O sebi kao matematičaru Mardešić govori u knjizi Kako sam postao i ostao matematičar.

O Arminu Pallaoru, Splićaninu i znanstveniku na Splitskom PMF-u i Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, piše Jakov Dulčić u članku Znanstveni doprinos Armina Pallaora (1955. – 2020.) u ihtiologiji i ornitologiji. Jedna vrsta glavoča nazvana je po njegovu imenu (Zebrus pallaoroi). U članku se donosi i popis svih njegovih znanstvenih i stručnih radova. Dulčić ima još jedan prilog u ovom broju Prirodoslovlja, pod naslovom Devedeset godina znanstvenog časopisa Acta Adriatica (1932. – 2022.), u kojemu se ističe važnost toga časopisa za proučavanje Jadranskoga i Sredozemnoga mora. Acta Adriatica postala je respektabilan međunarodni časopis.

O ulozi Zvjezdarnice Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (HPD) u pripremi mladeži za stručni rad promatranja pomrčine Sunca i popularizacije astronomije govori članak Tatjane Kren Opažanje i snimanje potpune pomrčine Sunca 15. II. 1961. na otocima Hvar i Brač te na Biokovu. Daje se i prikaz povijesti Zvjezdarnice HPD-a, posebno njezina preporoda pod upravom Gabrijela Divjanovića. Nenad Raos u članku Proizvodnja cementa u Splitu: cementara Gilardi & Bettiza donosi povijest te prve dalmatinske tvornice cementa (osnovane 1865) s kemijskog, tehnološkog, ekonomskog i političkog gledišta. Ističe da je potrebno više se pozabaviti poviješću znanosti, tehnologije, industrije radi razvoja nacionalne svijesti. Zvonko Pađan piše rad Starohrvatske crkvice šestolisnog tipa na splitskom području – prirodno načelo ekonomičnosti ili štedljivosti i pokazuje da se gradnja pravilnih šesterokutnih crkvica temeljila na matematičkim i prirodoslovnim spoznajama.

Jedan tekst posvećen je Ogranku Matice hrvatske u Splitu u povodu njegove 70. obljetnice. Nova predsjednica splitskog OMH Snježana Šetka donosi prikaz djelovanja Ogranka u proteklih pet desetljeća (jer je u razdoblju 1971–1991. rad MH i njezinih ogranaka bio zabranjen). Među članovima OMH u Splitu nalaze se istaknuti ljudi iz javnog, kulturnog i političkog života Splita, primjerice splitski „proljećari“, nekoliko bivših gradonačelnika i drugi. Suzana Inić donosi prikaz knjige Borisa Dobrića i Zdenke Bilušić Tradicionalni dalmatinski pripravci i proizvodi od samoniklih i kultiviranih biljaka.

Zaključno se može reći da i prirodoslovlje u širem smislu pripada u kulturnu baštinu i da je važno za očuvanje i promicanje nacionalnog identiteta.