Storije o starini i pticama slobode

Ogranak MH u Trogiru u Gradskoj vijećnici u Trogiru predstavio je dvije knjige: Trogirska fiorala, pisme cakavske i storije o starine Duška Geića i Ptice slobode, moj prvi grafit Gorana Kovačevića. Geić je prosvjetni, kulturni i javni djelatnik, pjesnik, antologičar, autor rječnika i težak vinogradar, član Društva hrvatskih književnika, autor niza zbirki poezije i kratke proze i suradnik mnogih časopisa za kulturu. Istaknuo se kao melograf, zapisujući pučke napjeve Trogira i okolice. Autor je u zbirci donio niz eseja nadahnutih trogirskom poviješću i to na svom zavičajnom idiomu – trogirskoj cakavici. Na predstavljanju je čitao odlomke svoje knjige, a njegov ansambl – vokalni kvintet Frottola – izvodio je kraće renesansne i ranobarokne skladbe.  

Goran Kovačević rođen je u Trogiru 16. svibnja 1945. Po zanimanju inženjer brodogradnje, tek nekoliko godina radio je u brodograđevnoj industriji, dok je najviše bio vezan za zrakoplovstvo na području zemaljske operative, komercijalnog menadžmenta u slovenskoj kompanija Adria Airways. Jedan je od inicijatora osnivanja i pilot prve hrvatske zrakoplovne postrojbe u Sinju 1990. Bojnik Goran Kovačević dao je vrijedan doprinos i u naoružavanju IV. brigade ZNG-a i šire.

Knjigu Ptice slobode, moj prvi grafit predstavili su Siniša Kekez i Toni Paštar (novinari Slobodne Dalmacije), Goran Ugrin (bivši producent HRT-a), i Toni Jagnjić (Centar izvrsnosti Splitsko-dalmatinske županije).

Ptice slobode, koje su kao izravnom protagonistu Goranu Kovačeviću bile povod za pisanje knjige, metaforički su poletjele iz sinjske zračne luke. Prema podacima koje navodi autor, prvu ilegalnu borbenu zrakoplovnu postrojbu utemeljili su Mate Raos, Mladen Krstulović i Goran Kovačević; sva trojica članovi Aerokluba Split, začetak su hrvatskih zračnih snaga. Knjiga se sastoji od tri cjeline: prve koja je autobiografska, druge u kojoj je autor opisao osnivanje Samostalne zrakoplovne grupe i njihove najvažnije borbene akcije Vela straža na Šolti, Zbrojovka i Male Bare te treće poglavlje u kojemu s odmakom od gotovo tri desetljeća autor iznosi opservacije, te gdje se na posve neobičan način obraća prijateljima Petru, Mati i Mladenu. Piše im, kaže, sve o čemu je s njima razgovarao, gdje su se mimoilazili i gdje na otvorena pitanja nije dobio odgovore.

Siniša Kekez, autor predgovora knjige, istaknuo je da mu je susret s rukopisom Ptice slobode Gorana Kovačevića bio poticajan u više smjerova. Najprije zbog uvida iz prve ruke u važne akcije Šolta, Zbrojovka i Male Bare i njihove protagoniste, o kojima je uglavnom znao iz medija ili iz usmene predaje. Pripreme i same akcije te pripadni im problemi čitaju se napeto poput trilera. Goran Kovačević stoji čvrsto na nacionalnim stajalištima, ali pokazuje i humanost prema protivnicima, kao i empatiju prema stradanjima u Mostaru i Sarajevu. Pisac je obilježen jasno izraženim političkim i svjetonazorskim stavovima, pa i religijom, koje jasno iznosi, ali nije isključiv. Knjizi draž daje i polemičnost oko nekih odluka stožera i zapovjednika Hrvatske vojske, prijepori o kadrovskoj politici, naročito o podjeli na one iz prvih dana rata i na one koji su došli naknadno, iz redova JNA.

S druge strane rukopis i knjiga nude zanimljiv uvid u osobnu povijest, najčešće ispisanu piščevom trajnom zaokupljenosti letenjem i ljubavlju prema njemu, kako svjedoči naslov.

Ova knjiga Gorana Kovačića prakticira i zagovara zanemarenu, a toliko potrebnu kulturu sjećanja, analize i dijaloga i zato je dobrodošla i danas, kao i prije trideset ili tristo godina. U tome smislu treba se nadati da piščev prvi grafit neće biti i zadnji jer rasprava, koju ustrajno priziva, ovom knjigom zapravo bi tek trebala započeti.

Na kraju je bio prikazan dokumentarni film producenta Gorana Ugrina, nekad producenta HRT-a.

U prigodnom programu nastupili su Miše Rovinježovi: Roza Miše, violina, s prof. Lukom Jadrićem i Nikolina Miše, klavir, u klasi prof. Jelene Buble  (Glazbena škola u Trogiru). Knjiga se može besplatno čitati na portalu ISSUU.com.