Božićna premijera Dječjeg zbora HRT-a

Uzbuđenje i veselje u glasu najmlađih članova glazbenih ansambala HRT-a, Dječjeg zbora, označilo je početak svečanog koncerta čak četiriju HRT-ovih ansambala u jedinstvenom programu što su ga za tu priliku osmislili pod naslovom Božić u Europi.

Bio je to premijerni javni nastup Dječjeg zbora koji vokalno oblikuju i vode Nina Cossetto i zborovođa Vinko Karmelić, dok je umjetnički voditelj Zbora HRT-a, Tomislav Fačini, ovaj put bio i aranžer dječjeg repertoara.

Dječji zbor HRT-a uz dirigenta Vinka Karmelića / Snimio Jasenko Rasol

Premda se u današnje vrijeme često izostavljaju imena autora aranžmana (pa i tekstova) kod najava skladbi, upravo su vješte aranžerske ruke često zaslužne za uspjeh. Aranžman je bio jedan od ključnih elemenata i ovaj put, a potpisuje ga njemački glazbenik, skladatelj i aranžer Reinhard Summerer.

Poznat i manje poznat repertoar kojem je pridodana etiketa o podrijetlu na popisu europskih božićnih pjesama bio je odjenut u ruho specifična, moglo bi se tvrditi i europskog, big band zvuka uz pratnju gudača Simfonijskog orkestra HRT-a koji su dodali glazbenu patinu orkestralnoga zvuka koja je dijelom europske kulture (i navike), ali i zlatnoga doba božićnih uspješnica američke provenijencije koja nas je baždarila na karakterističan orkestralni slog 40-ih i 50-ih godina prošloga stoljeća, tik nakon što je zvukom i popularnošću ondje dozrio zvuk big band orkestara.

Koncertom je ravnao trombonist i šef dirigent Jazz orkestra HRT-a Miron Hauser. Bogat i virtuozan zvuk tog orkestra ovaj put je pripitomljen u izvedbama u kojima su protagonisti bili vokalni solisti. Nekolicina manje poznatih melodija zanimljivih i ovdašnjoj publici možda nesvakidašnjih karaktera božićnih pjesama utrli su put prihvaćanju i razumijevanju različitosti, makar unutar europskoga kulturnog kruga, nadajući se da će taj svoj (barem glazbeni) krug razumijevanja (i slavljenja Božića) u budućnosti i sami proširiti te obogatiti.

Instrumentalnom inačicom Jingle bells, uz zanimljiv detalj zvona u dubokom brasu, nadovezalo se na dječji nastup. Ukrajinsku je pjesmu Shchedryk Mykole Leontoviča za ovu priliku aranžirao Joseph Kaplowitz. Josip Čajko, Tomislav Meštrić i Vjekoslav Hudeček, članovi Zbora HRT-a, bili su solisti u estonskoj Tiliseb, tiliseb aisakell, pjesmi gotovo jednaka teksta kao što je onaj Zvončića, ali nešto zrelijeg ugođaja, koji je dojmljivo prenio trojac koji je zatim slijedio ženski pandan, trio sopranistica Monike Cerovčec, Gorane Biondić Ruško i Natalije Kralj. Iznijele su mističan zvuk švedske pjesme Jul, Jul, strålande Jul. Zbor se istaknuo i zabavio izvodeći katalonsku Fum, fum, fum.

Najjednostavnije i najpoznatije skladbe često su interpretacijski najteže, pa je to slučaj i sa Stille Nacht u verziji osjetljivo uparenih visokih i niskih, muških i ženskih glasova, solističkog kvarteta (Monika Cerovčec, Martina Borse, Josip Čajko, Vjekoslav Hudeček) uz pratnju zbora. Uslijedila je zvučno raskošna swing Gloria francuske Les anges dans nos campagnes filmskoga gudačkog završetka. Najveći raskorak između originalne pjesme i aranžmana bio je u pjesmi O Tannenbaum iz Summererove Njemačke.

Promjenom mjere i karaktera kao da je naglašena radost onih kojima je povjereno ukrašavanje Tannenbauma.

U danskoj Velkommen igen, Guds engle små prvi put je nastupila Renata Sabljak, angažirana u oblikovanju karaktera solističke dionice uz pouzdanu pratnju zbora, dok je u portugalskoj Roxozinho estis deitado pokazala i reski, temperamentniji glas karakterističan za fado. Istaknula se i koncertna majstorica SO HRT-a, Mirjam Pustički Kunjko, početnim solom na violini. Florile dalbe rumunjska je božićna pjesma koju veći dio publike vjerojatno nije poznavao, no nakon sjajne interpretacije Roka Radovana zasigurno se našla u internetskim tražilicama.

Ana Uršula Najev nastupila je u španjolskoj karakternoj Tan tan de los Reyes Magos, dok je solistički niz zaključila Sabrina Hebiri u izvedbi Djetešce nam se rodilo. Karakter glasa i zapjeva kakav često čujemo u interpretacijama božićnih pjesama popularnih glazbenika imala je u izvedbi i ta vrlo muzikalna i sjajna vokalistica, no držim da karakteru te pjesme taj specifikum estradnih glasova ne odgovara, što nipošto nije oduzelo dojmu koji je ostavila na mnogobrojnu publiku u Laubi.
Nije izostao ni tradicionalni završetak najstarijom božićnom pjesmom sjeverne Hrvatske, Narodi nam se. Raskošan aranžman (kombinirajući deklamacijski koralni dio prvoga stiha s razigranim drugim dijelom fraze) te prožimanje različitih karaktera obogatili su tu glazbu srednjoeuropskog podrijetla, zaokružujući europsko božićno glazbeno putovanje.