Poniranje u tajne briljantnog književnog uma

Nakon gotovo pola stoljeća književnog stvaralaštva Stephen King ne prestaje iznenađivati: od heroja paklenog šunda postao je renomirani i citirani književnik, a metaverzum koji je stvorio inspirira kao i svako njegovo pojedino djelo. Monografija Beva Vincenta Stephen King: svemir najčitanijeg pisca današnjice u izdanju Lumena i prijevodu Marko Marasa razotkriva kako se učenik s viškom mašte i manjkom osnovnih životnih uvjeta prometnuo u najprodavanijega i najprepoznatljivijeg pisca današnjice.

Čak će i okorjeli obožavatelji pronaći nešto novo u grafički atraktivno upakiranoj bibliji Stephena Kinga. Objavljena u povodu njegova 75. rođendana 21. rujna 2022. ta monografija otkriva inspiraciju koja stoji iza briljantnih horor-djela plodnog autora uz kombinaciju fotografija i dokumenata iz Kingovih arhiva. Sve prati i zanimljiv prikaz priča iza kojih su nastali njegovi romani, novele, kratke priče i adaptacije.

I ležeran i akademski pristup vrsnom pripovjedaču

King se oslanja na stvarna iskustva i životne događaje, kako bi zatim upotrijebio svoju izuzetnu imaginaciju da ih transformira u nešto – užasno. Uistinu bi moglo zvučati kao izmišljena marketinška priča da je Stephen King prvotnu inspiraciju za Isijavanje našao u barmenu po imenu Grady u praznom hotelu u Coloradu, a za roman Groblje kućnih ljubimaca u činjenici da je pomogao svojoj kćeri pokopati mačku na takvu mjestu nakon što je ubijena na prometnoj cesti.

Fotografija na str. 97: Kinga je za pisaćim strojem snimio brat David oko 1967. Vidi se primjerak Startling Mystery Stories koji je otvoren na njegovoj prvoj objavljenoj priči The Glass Floor / Ustupio LUMEN

Monografija sadržava pregled cjelokupnoga Kingova opusa, uključujući najnoviji roman Bajka, objavljen u rujnu ove godine, kao i riznicu rijetkih uspomena iz Kingove vlastite zbirke, uključujući osobnu i profesionalnu korespondenciju, rukom pisane stranice književnih ostvarenja, naslovnice knjiga, fotografije iz filmskih adaptacija te nikad prije viđene ulomke iz njegovih pjesama (!) i priča.

Osim istraživanja svakoga njegova djela, nalazimo mnogo poglavlja u knjizi prevedenih kao međuigra koji se fokusiraju na Kingov međusobno povezan svemir koji uključuje fiktivne gradove Derry i Castle Rock u državi Maine (stvarni grad Castle Rock postoji u državi Washington), bezbrojne adaptacije njegovih djela i izravne utjecaje, kao što su to djela H. P. Lovecrafta.

Bev Vincent pronašao je način da proslavi kompletan Kingov opus tako da knjiga djeluje istodobno akademski i ležerno. Malen su ali vrijedan detalj međunaslovi s naslovom knjige i godinom izdanja. Kako se u tekstu navode i godine kad su počela nastajati neka djela, čitatelji mogu pratiti na koji su način napisana i koliko je Kingu trebalo da ih stvori. Također, Kingove biografske priče, kao što je ona o nesreći koju je jedva preživio, njegovim su pratiteljima možda već poznate, no čini se mnogo osobnijim kada Bev Vincent obrazlaže kako su ti trenuci utjecali na njegova djela.

Utjecaj na popularnu kulturu

Izvrsno ilustrirana, monografija Stephen King: svemir najčitanijeg pisca današnjice nije kolekcija zabavnih informacija za obožavatelje, što uvijek zabrinjava kad se u ruku uzme knjiga o piscu koji je popularan kao Stephen King. Ipak, nije to ni racionalna analiza kojom se učeno mora opravdati interes za pop-pisca. Bev Vincent izvrsno je uravnotežio sadržaj. Opširne bilješke nagrađuju predana obožavatelja obiljem dodatnih i nepoznatih podataka, a da pritom nikad ne opterećuju čitatelje koji se prvi put ili vrlo rijetko sreću s Kingovim stvaralaštvom.

Kao što na fakultetima koji imaju kolegije za književnost u obaveznoj literaturi postoje razne varijante Uvoda u književnost, tako bi se i ova monografija mogla nazvati Uvodom u Kinga. Nije to wikipedijski prikaz njegovih više od šezdeset knjiga fikcije i desetak esejistike, nego zaranjanje u utjecaj koji ima na suvremenu kulturu kao i cjelovit prikaz izvanpapirnih aktivnosti.

Velik dio Kingovih romana, novela i pripovijedaka doživio je ekranizaciju, neki i dvaput, a jedan od njegovih ključnih romana, Isijavanje, uskoro će dobiti i treću adaptaciju. Posrijedi je gotovo posebna kategorija ekranizacija, kao što je to Bondiana, serijal filmova o Jamesu Bondu. Doduše, većina njih definitivno nije vrijedna ponovnog gledanja, no u toj kolekciji nalazi se, uz kultno Kubrickovo Isijavanje, i službeno najbolji film svih vremena: Iskupljenje u Shawshanku Franka Darabonta.

King je snažno povezan povezan i s rock-glazbom. Osim što je veliki obožavatelj Ramonesa i grupe AC/DC (nije čudno što Ramonesi izvode naslovnu skladbu filma nastala po njegovu romanu Pet Sematary, a da su AC/DC prvi put dopustili da se njihova glazba pojavi u nekom filmu tek kad je redateljsku palicu preuzeo – Stephen King!), svira i u bandu Rock Bottom Remainders sastavljenu od književnika koji povremeno uveseljava publiku i skuplja dobrotvorne priloge. Vatreni je navijač bostonske bejzbolske momčadi Red Sox, pa je sa Stewartom O’Nanom napisao knjigu Faithful o sezoni kad je klub nakon osam desetljeća napokon osvojio prvenstvo. S obzirom na studentsko iskustvo sportskog novinarstva, to toliko i ne iznenađuje.

Također, King se pokazao i kao inovator koji je iskoristio raznorodne online mogućnosti, premijerno objavljivao knjige na e-čitačima te putem interneta komunicirao s čitateljima prepuštajući im raznovrsne izbore. Drugim riječima, King nije knjiški moljac, njegovi postupci itekako idu ukorak s vremenom. Kao što se danas recept za proizvodnju i plasman pop-hita ne sastoji samo od pametno složene melodije, nego treba jako dobro poznavati i zakonitosti digitalnih platformi, tako i King na multimedijski način osvaja svijet.

Pritom je i dokazao kako biti popularan ne znači biti nekvalitetan, kao što se uvriježeno mislilo na početku njegove karijere. Danas je King, prije svega, utjecajan ne samo u književnim krugovima (a to ne dokazuje samo bezbroj uglednih nagrada), nego mnogo šire. Također, knjiga efikasno razbija mit o majstoru horora, jer je Stephen King vrstan pripovjedač i u drugim žanrovima, od klasičnih drama do tvrdokuhanih krimića. Nijansiranje likova i efektno pletenje fabule zapravo je ono u čemu je velemajstor, a horor je samo žanr u kojem može potencirati strah i još se snažnije čitatelju uvući pod kožu.

Jer, kako je više puta naglasio, premda ne vjerujemo u ono što se piše u hororima, još nismo sigurni hoće li se, nakon što zaspimo, pojaviti čudovište ispod kreveta i uhvatiti nas za nožni palac.