KAZALIŠTE IZDVAJA

Grafoskopske igre svjetla i sjena

S ciljem nastavka korištenja grafoskopa u likovne i kazališne svrhe, u organizaciji Autonomnog kulturnog centra Attack i kazališta sjena Triptih, održan je prošlog vikenda, od 25. do 27. studenog, Festival grafoskopa, participativan multimedijski festival za djecu, mlade i sve ljubitelje likovnosti i performansa.

Iz predstave Izgubljene princeze

Grafoskop, gotovo zaboravljena, analogna sprava koja u prvotnoj svrsi biva zamijenjena modernijom, digitalnom tehnologijom, prostor ipak pronalazi u izražavanju znatnog broja likovnih i izvedbenih umjetnika. Tijekom triju festivalskih dana održana je izložba Krune Tarle, Mateje Županić Benić, Lucije Lekšić, Dore Fodor i Lune Meyer, umjetnica koje kroz analogne projekcije promišljaju igru svjetla i sjene, a u suradnji sa Školom primijenjene umjetnosti održana je i izložba radova učenica završnih razreda.

U kazališnom su djelu, u suradnji s kazalištem sjena, u subotu i nedjelju održane radionice I bi svjetlo te Od portreta do priča u kazalištu sjena, a za sve je dobne skupine održana i gostujuća predstava u tehnici kazališta sjena Izgubljene princeze, nastala kao umjetničko-istraživački projekt na predlošku knjige The secret lives of princesses Philippe Lechermeier.

Ivi Vitić Gameiro Strozzi za ulogu Emme Bovary

Uz Nagradu hrvatskog glumišta, Hrvatsko je narodno kazalište u Zagrebu 24. studenog priredilo i tradicionalnu dodjelu nagrade Tito Strozzi, koja se dodjeljuje za najbolje pojedinačno ostvarenje protekle sezone u matičnoj kazališnoj kući.

Iva Vitić Gameiro, snimila Mara Bratoš / izvor HNK

Ovogodišnja je laureatkinja, prema izboru prosudbenoga povjerenstva u sastavu predsjednica Ljiljana Gvozdenović, Željka Turčinović, Zdenka Weber, Denis Derk i Tomislav Čadež, prvakinja Baleta Iva Vitić Gameiro za ulogu Emme Bovary u baletu Gospođa Bovary u koreografiji, režiji i dramaturgiji Valentine Turcu, a na glazbu Frederica Chopina i odabranih autora. Uloga, prema obrazloženju povjerenstva, obuhvaća ne samo tehniku baleta nego kompletnu umjetničku ličnost, „kakav je bio i sam Strozzi“, dakle glumački je vrlo izražajna i sugestivna. „Iva Vitić Gameiro oživila je lik koji nas ne napušta ni poslije izlaska iz kazališne dvorane. Njezina Emma je krhka, a ipak smjela u svojim odlukama i izborima, naivna kad sudbina zavrti svoj neumoljivi krug, a Iva je iscrtala taj lik kroz tehnički besprijekorna sola te u mnogim zahtjevnim duetima na nezaboravan način, stvarajući tako lik mlade žene čija sudbina nas dotiče te ju razumijemo čak i kad se s njezinim postupcima ne slažemo“, stoji u zaključku.

Dramski pisci love Držića

Kraj godine ujedno je i prilika da hrvatski dramski pisci, oni prokušani kao i potpuni početnici, započnu utrku za nagradu Marin Držić. I to potpuno ravnopravno jer radovi se, po jedan od svakog autora, kao i ranijih godina, dostavljaju anonimno, pod šiframa čije se razrješenje odvija tek po odluci povjerenstva.

Nagrada Marin Držić

Osim skulpture i novčanog iznosa, autore i autorice najboljih radova očekuje objava u zborniku što ga već tradicionalno objavljuje Disput, a Ministarstvo kulture i medija posebnim će stimulacijama poduprijeti postavljanje nagrađenih djela na pozornice domaćih kazališta. Prošlih su godina teme zasijecale u aktualnost pa valja s veseljem očekivati i ovogodišnji rasplet.