Crvena srijeda protiv progona kršćana

Kršćani su najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Ta se činjenica slabo čuje u medijima. U svijetu obilježenu zlouporabom religije u ekstremne svrhe političkog nasilja prava vjernika često su zanemarena ne samo od strane država nego i vjerskih organizacija. Progoni kršćana u svijetu posebna su boljka jer se stvara medijska slika prema kojoj su kršćani najzaštićenija vjerska skupina na svijetu, što nije točno. Dovoljno je pogledati primjere u Africi i Aziji, gdje je izražavanje kršćanske vjere ili pojedine njezine denominacije jednako smrtnoj osudi. Samo zato jer su neke od najrazvijenijih zemalja na svijetu pretežno kršćanske, ne jamči kršćanima u ostalim državama sigurnost ili bolji položaj.

Predstavnici kršćanskih zajednica u Hrvatskom saboru govorili su o problemima i rješenjima progona kršćana / Izvor Hrvatski sabor

Zbog toga se u svijetu obilježava Crvena srijeda u spomen svima koji su progonjeni u ime vjere, a osobito kršćani. Tu međunarodnu inicijativu pokrenula je Zaklada papinskoga prava Pomoć Crkvi u nevolji s akcijom osvjetljenja zgrada crvenom bojom u raznim zemljama, osobito crkava i političkih institucija, a tomu su se pridružile i druge religije u znak solidarnosti, pa se nerijetko nađu i sinagoge i džamije osvijetljene crvenom bojom. Pridružila se i većinski protestantska organizacija Open Doors International. Nažalost, unatoč inicijativi saborske zastupnice Marijane Petir, u Hrvatskoj nije došlo do takva osvjetljavanja.

Progonjeni i zaboravljeni

Ipak, u Hrvatskom saboru održan je okrugli stol s velikim odazivom raznih kršćanskih zajednica u Hrvatskoj. Pod naslovom Progonjeni i zaboravljeni inicijatorica okruglog stola Marijana Petir ovim je događajem podsjetila na 300 milijuna kršćana koji su svake godine u opasnosti od različitih oblika progona zbog svoje vjere. To znači da jedan od sedam kršćana živi u zemlji u kojoj vjera u Isusa Krista uključuje rizik od proizvoljnog raseljavanja, uhićenja, različitih kršenja ljudskih prava, pa čak i smrti: „Ako želimo da kršćani ostanu u svojim domovima, moramo ih ohrabriti, zaštititi i pomoći im da ostanu na svojim ognjištima, a ne da odlaze. To su na mnogobrojnim sastancima rekli čelnici različitih kršćanskih crkava na Bliskom istoku, u Africi i Aziji, kao i predstavnici vjerskih te nevladinih organizacija“, rekla je Marijana Petir.

Doista, kršćani se suočavaju s ubojstvima, premlaćivanjima, paljenjem crkvene i osobne imovine i nekretnina, silovanjima, nasilnim preobraćenjima, osudama za bogohuljenje ili strogim zabranama kršćanskog života. Zemlje poput Nigerije, Pakistana, Egipta, Kine, Sjeverne Koreje i mnogih drugih imaju porazne standarde vjerskih prava za manjinske zajednice. Rješenje nije odlazak, čulo se na okruglom stolu, već potpora kršćanskim zajednicama. Hrvatska je već poslala financijsku pomoć nigerijskim kršćanima, a u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova, koje je predstavljao Ivan Picukarić, savjetnik ministra vanjskih i europskih poslova, Petirova je uspjela ostvariti stipendiju za deset kršćanskih studenata iz tih zemalja. Jedan od njih, Aman Shakeel iz Pakistana, dao je svoje svjedočanstvo o ponižavanju kršćana u svojoj zemlji i na tečnom hrvatskom jeziku zahvalio na mogućnosti studiranja u Hrvatskoj.

Hrvatska poštuje vjerske slobode

O važnosti vjerskih sloboda govorili su vlč. Krunoslav Novak, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije, a tu je slobodu osobito naglasio Željko Tanjić, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, koji smatra da je „sloboda vjerovanja temeljna odrednica svakog ljudskog bića i osobe koja se ne može ničim dovesti u pitanje“. Zapravo, Tanjić ju smatra osnovom svake druge slobode jer ona određuje čovjekovu nutrinu, njegovo biće i odnose unutar zajednice. Stoga je kršenje slobode vjerovanja ozbiljno djelo, a u Hrvatskoj je uspostavljen mehanizam praćenja zločina iz mržnje i usvojen protokol postupanja, iako su prijave rijetke, poručio je Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Potrebno je podići razinu svijesti u kršenju slobode vjerovanja, posebno danas kada je u svijetu sve više prisutna mržnja prema raznim vjerskim manjinama, rekla je zamjenica pučke pravobraniteljice Dijana Kesonja.

U Hrvatskoj djeluju mnoge kršćanske zajednice, koje su se predstavile na okruglom stolu i dale svoj pogled na ovu temu. Ravnatelj Hrvatskog Caritasa fra Tomislav Glavnik opisao je rad te organizacije koja pruža pomoć bez obzira na vjersku, nacionalnu ili neku drugu određenost. Protojerej-stavrofor Makedonske pravoslavne crkve otac Kirko Velinski pohvalio je hrvatske standarde poštivanja vjerskih prava i sloboda, ali i naglasio potrebu vjernika da budu lojalni, časni i odgovorni građani. Predsjednik Hrvatske protestantske konferencije Vatroslav Župančić iznio je vrlo aktualan primjer Katara koji ugnjetava kršćane i ne brine se o ljudskim pravima u svojoj zemlji. Predsjednik Udruge za vjersku slobodu i glavni tajnik Saveza baptističkih crkava pastor Željko Mraz istaknuo je krhkost slobode i potrebu stalnog čuvanja onoga što se može lako dobiti i izgubiti. Novinar Glasa Koncila Ivan Tašev žali za nedostatkom ozbiljnijih medijskih analiza i izvješća o kršenju vjerskih sloboda.

Dijalog je ključan

Rješenja nisu laka. Predsjednik Centra za međureligijski dijalog i starokatolički svećenik otac Vedran Obućina naglasio je da se Europa suočava sa sve većim zatiranjem kršćanskog identiteta i izvora vrijednosti, osobito u stavovima političkih institucija i medija. Teolozi bi trebali uložiti dodatne napore za vidljivost svojih poruka, napustiti stroge teološke okvire djelovanja i pronijeti glas o vrijednostima i normama u vezi s kršćanskom vjerom u sve dijelove društva. Jedan je od tih načina međureligijski dijalog, o čemu je govorio pročelnik Katedre fundamentalne teologije KBF-a Tomislav Kovač, jer je taj dijalog nužan za izgradnju skladna i pravična društva. Ipak, potrebno je čuvati i vrlinu zamjeranja protiv političke korektnosti, te u tom skladnom ali kritičnom duhu odgajati mlade, poručio je Dan Đaković s Fakulteta filozofije i religijskih znanosti.

Na skupu su sudjelovali voditelj Isusovačke službe za izbjeglice p. Stanko Perica, predstavnik udruge U ime obitelji Jakov Blagojević te Nolan Sharp iz Udruge Partner i glavni rabin Židovske zajednice Bet Israel Kotel Da Don, no nažalost nije bilo mnogo saborskih zastupnika. Odazvali su se tek Nadica Dreven Budinski, Davor Ivo Stier, Stephen Nikola Bartulica, Hrvoje Zekanović i Marin Miletić, no kršćanske su zajednice izrazile zadovoljstvo tom inicijativom i poželjeli više suradnje s političkim institucijama u budućnosti.