Znameniti Hrvat bez kućnog broja

Priču o Milivoju Šrepelu moramo započeti pričom o jednoj karlovačkoj ulici. Tijesna ulica u Karlovcu ulica je koju malo tko danas primjećuje. Ona vodi u dva kraka pored bočnih zidova Gradskog muzeja na Strossmayerov trg. O proširenju „Tiesne ulice“ piše karlovačko Svjetlo 26. svibnja 1889: „Na zgradi kraljevske kotarske oblasti (danas Gradski muzej) demolišu se zidovi u Tiesnoj ulici, te će se ta ulica time razširiti za 3 metra. Hvala bogu de se jednoč započelo; tako će nestati one nagrde i onog smrada, od kog trpi cieli okoliš.“ Tu u toj zabačenoj ulici unutar karlovačke Zvijezde, kojoj nikada nije promijenjeno ime, u kući u Tijesnoj 1 rodio se 8. studenog 1862. jedan od najvećih karlovačkih sinova, Milivoj Šrepel. Podatak o toj adresi navodi profesorica povijesti i povjesničarka Marija Vrbetić u Zborniku Gradskog muzeja Karlovac iz 1984: Kuće koje bi trebalo označiti spomen pločama. Informaciju je uzela iz Knjige rođenih župe Svete Trojice, godina 1862., br. 77. Tada je Tijesna ulica 1 nosila kućni broj 10. Radovan Radovinović u knjizi Stari Karlovac: ulice, kuće, ljudi piše da je Milivoj Šrepel rođen u kući na mjestu Zimmermanove zgrade – stari broj 11. Tijesna 1 je u 19. stoljeću nosila broj 11, kad je numeracija kuća započinjala na Strossmayerovu trgu. Kućni broj 10 ili 11 u Tijesnoj ulici, sasvim svejedno iz današnje perspektive, rodna je kuća Milivoja Šrepela. Otac Milivojev, Krsto, rodio se u Wallersteinu u Bavarskoj i prezivao se Schröppel. Došao je kao dijete u Karlovac kod ujaka, učitelja glazbe (Glazbena škola Karlovac). Odrastao je u Karlovcu, sasvim se pohrvatio te postao blagajnik karlovačkoga gradskog poglavarstva. Oženio se Karlovčankom Ivanom Župčić, koja mu je 8. studenog 1862. rodila četvrto dijete, Milivoja. Osnovnu školu i niže razrede Gimnazije Karlovac Milivoj je završio s pohvalama. Klasičnu gimnaziju završava u Zagrebu 1880.

Na skupu o Milivoju Šrepelu u Zavičajnom muzeju Ozalj sudjelovali su eminentni znanstvenici

Taj samozatajni karlovački đak završava potom „Studij filozofije ter slavistike i klasične filologije“ na Sveučilištu u Zagrebu, gdje je i doktorirao 1886. disertacijom Akcenat i metar junačkih narodnih pjesama. Kao izvanredni profesor latinske filologije na Katedri za klasičnu filologiju (Seminar za klasičnu filologiju) zaposlio se 1889. Vrijedno je radio na istraživanjima hrvatskog latiniteta (Ivan Bolici, Benedikt Stay, Marko Marulić…) te se profilira kao istraživač i znanstvenik koji doprinosi očuvanju hrvatske latinističke književnosti. U razdoblju između 1887. i 1903. bio je jedan od najistaknutijih suradnika Vienca, središnjeg časopisa hrvatske književnosti i kulture druge polovice 19. stoljeća. Na stranicama Vienca upoznavao je čitatelje s ruskim i europskim piscima te objavljivao studije domaćih pisaca.

Šrepel je općenito bio zaokupljen i kajkavskom rukopisnom lirikom, ukazujući na važnost prepoznavanja i vrednovanja kajkavskog korpusa hrvatske književnosti. Za Akademiju je u periodičkim izdanjima pripremao referate o jezikoslovnim raščlambama. Kao književni kritičar bio je impresioniran Brandesovim idejama, zauzimajući se za realistička načela. Na njegovu karijeru utjecao je i zloglasni Khuen-Héderváry. Kada je na Filozofskom fakultetu bila ispražnjena katedra za hrvatskosrpski jezik, profesorski zbor predložio je Šrepela, ali Khuen, poznajući Šrepelov hrvatski patriotizam, odbija prijedlog. Isto se dogodilo 1890. i 1900, kad je izabran za rektora zagrebačkog sveučilišta, Héderváry nije htio potvrditi izbor. Šrepel je unatoč tomu marljivo radio do 43. godine života, kada nakon teške bolesti umire 23. veljače 1905.

Nakon svega navedenog zasigurno se pitate, pa zašto o radu i djelu Milivoja Šrepela ne znamo više. Na to je pitanje pokušao odgovoriti znanstveni skup održan u Zavičajnom muzeju Ozalj u povodu 160. obljetnice rođenja Milivoja Šrepela. Na inicijativu Alojza Jembriha Zavičajni muzej Ozalj, Matica hrvatska, Vijenac i Ogranak MH u Ozlju okupili su eminentne predavače i predstaviti Šrepela javnosti. Na skupu Milivoj Šrepel i njegovo djelo referate su javnosti predstavili: Alojz Jembrih, Ivana Kresnik, Petar Ušković Croata, Jasmina Lukec, Goran Galić, Anamarija Bačvar, Ivan Bekavac Bašić, Petra Matović i Ana Mihaljević. Rezultat skupa u Ozlju bit će zbornik radova koji će biti objavljen krajem 2023, čime bi se Šrepela barem malo izbavilo iz zaborava. Skup je održan u Ozlju na sam Šrepelov rođendan 8. studenog 2022. radi povezanosti i blizine s Karlovcem, u kojem nažalost nije bilo moguće održati skup zbog „nedostatka ljudi koji bi nešto o Šrepelu znali“. Za Karlovčane i mnoge druge Šrepel je nažalost izgubljen u Tijesnoj ulici na nepoznatom kućnom broju, ali skup je pokazao da bezgranična ljubav prema jeziku, književnosti i kulturi ne može ostati izgubljena.