Zasluge Gregura Kapucina

Međunarodni znanstveni skup Gregur Kapucin i njegovo djelo, koji su, povodom 210. obljetnice smrti toga istaknutoga kapucina priredile Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića i Slovenska kapucinska provinca, održan je 28. listopada u Matici hrvatskoj.

Skup je na početku pozdravio fra Juro Šimić, provincijal Hrvatske kapucinske provincije, istaknuvši da Provincija već više od desetljeća organizira skupove i simpozije koji tematiziraju bilo važne događaje, bilo osobe iz povijesti njihova reda na ovim prostorima. U ime Slovenske provincije skupu se obratio fra Milan Kvas, koji je prigodno istaknuo da je suradnja dvaju provincija na polju kulture i književnosti iznimno važna. U ime Matice hrvatske nazočnima se obratio potpredsjednik Damir Zorić, rekavši da su vrata Matice hrvatske uvijek otvorena za hvalevrijedne inicijative koje istaknute pojedince otimaju zaboravu i vraćaju na obzore kolektivne memorije.

Posljednju pozdravnu riječ uputio je predsjednik organizacijskoga odbora Alojz Jembrih, koji je naglasio važnost proučavanja lika i djela patera Gregura Kapucina koji su još nedovoljno valorizirani.

Pretisak i prijepis djela Gregura Kapucina iz 1800.
priredio, transkribirao i studijom popratio A. Jembrih

Na međunarodnom je skupu u dvije sesije sudjelovalo petnaest izlagača iz Hrvatske, Slovenije i Austrije. Skup je otvorio Boris Golec (Znanstvenoraziskovalni centar Slovenske akademije znanosti in umetnosti), koji je predočio rodni vinički zavičaj Gregura Kapucina, odnosno Jurja Maljevca, kako mu je bilo svjetovno ime. Opisao je društveni i kulturni kontekst Gregurova odrastanja i školovanja i utjecaj franjevaca kapucina na njegov izbor, budući da su nam poznata imena petnaestak njih koji su bili iz Vinice jer su se koristili ktetikom Vinicensis. Druga referentica bila je Agneza Szabo, koja je pružila uvid u društvene prilike u Hrvatskoj i Zagrebačkoj biskupiji u drugoj polovici 18. i početkom 19. stoljeća. Naglasila je da su reforme Josipa II. uznemirile plemstvo i Crkvu, a osobito ukidanje crkvenih redova. Referat Ivana Armande (Leksikografski zavod Miroslav Krleža) bavio se životom fra Gregura Kapucina u kontekstu kapucinske povijesti u hrvatskim krajevima. Armanda je na temelju dostupnih izvora prikazao Gregurovu pastoralnu i književnu djelatnost u Zagrebu i Varaždinu do 1812. Nakon kraće stanke rad skupa nastavljen je referatom Marijane Borić (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), koja je prikazala Gregura Kapucina kao priređivača hrvatskih pučkih kalendara. U izlaganju je opisan njegov rad na Novom kalendaru od 1770, a u njemu je, često pod pseudonimima, Gregur Kapucin objavljivao kraće književne priloge i pjesme. Na tu se tematiku u izlaganju nadovezala Jasmina Lukec (Leksikografski zavod Miroslav Krleža), koja je govorila o književnim prilozima u Novom kalendaru Grgura Maljevca, istaknuvši da on u njima, nerijetko ironično i satirično, kritizira nepotrebnu raskoš, manjak domoljublja, žanrovski nasljedujući temeljni cilj kalendarskoga pjesništva: progovoriti o slabostima pojedinca i društva, a uz to poučiti i zabaviti.

Ivana Kresnik (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) predstavila je propovijed Gregura Kapucina o Mariji Tereziji, izrečenu na njezinoj zadušnici 16. prosinca 1871. u crkvi sv. Marka u Zagrebu. Ivana Kresnik istaknula je da propovijed po strukturi odgovara toj skupini retoričkih djela, gdje je Maljevec neznatno intervenirao u strukturu žanra, ipak ne narušivši tradicionalna retorička načela. Matija Ogrin (Znanstvenoraziskovalni centar Slovenske akademije znanosti in umetnosti) referirao je o temi pokusa reforme pasionske tradicije u djelu Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče. Isto djelo bilo je tema referata Alojza Jembriha, koji je predstavio sadržajne i jezične razlike rukopisne i tiskane inačice spomenutoga Gregurova djela. Petar Ušković Croata (Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu) analizirao je latinsku prigodnicu Gregura Kapucina ispjevanu zagrebačkom biskupu Ivanu Krstitelju Paxiju prilikom stupanja zna katedru zagrebačkih biskupa 1771. Martina Horvat (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) predstavila je lingvističku raščlambu već spomenutoga djela Nebeski pastir pogubljenu ovcu išče za koje je istaknula da je pisano dijaloškom formom na paraboli iz Lukina evanđelja. Željka Brlobaš (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje) referirala je o književnim djelima Gregura Kapucina u izvorima Rječnika hrvatskoga kajkavskoga književnoga jezika uz navođenje specifičnih kajkavskih morfoloških i leksičkih obilježja. Posljednje priopćenje o elementima humora u djelu Gregura Kapucina predstavio je Željko Vegh.

Znanstveni skup posvećen Greguru Kapucinu i njegovu djelu omogućio je uvid u neke nove elemente njegove biografije i opusa, koji će biti predstavljeni u zborniku radova 2023. Predstavljeni su novi modaliteti i smjer valorizacije toga pregalca, koji ne samo da je obilježio epohu kapucina u Hrvatskoj nego je u nju utkao bogato književno i kulturno nasljeđe.