Visoka kvaliteta produkcija

Listopad u Rijeci mjesec je u kojemu se u brojnim izlozima trgovina i radnji uz očekivane proizvode mogu vidjeti i lutke. Riječ je o popratnom programu Revije lutkarskih kazališta koji se odvio i ove godine kao najava dvadeset i sedme po redu manifestacije na kojoj je, od 2. do 12. studenog, u organizaciji Gradskog kazališta lutaka Rijeka odigrano deset predstava lutkarskih kazališta iz Hrvatske, Srbije i Bugarske. Uz predstave, održana je i obiteljska lutkarska radionica na kojoj su djeca s roditeljima izrađivala kukce od različitih materijala te učila kako animacijom lutke oživiti u rukama, što je djeci i roditeljima bilo zanimljivo jer su za učenje korištene lutke iz fundusa Gradskog kazališta lutaka i aktualnih predstava različitih lutkarskih tehnika i tehnologija. Ginjol, zijevalica i marioneta samo su neki od na radionici naučenih pojmova.

Predstava Vrlo gladna gusjenica po slikovnici Erica Carlea osvojila je gledateljske simpatije i nagradu Domino  / Sinimio PETAR FABIJAN

18 predstava, 10 komada,
3 zemlje

Revija lutkarskih kazališta predstavlja suvremene tendencije u lutkarstvu te svake godine nastoji prikazati suvremeno lutkarstvo u odnosu na druge medije. Specifičnost su ovogodišnje revije predstave koje uz lutku na vrlo zanimljiv način rabe i istražuju glazbu i glazbeno kazalište. U predstavi Princ mora i princ zemlje pripovjedača prate glazbenici, u predstavi Na vukovom tragu glumci zvukove proizvode raznim predmetima i instrumentima, Vrlo gladna gusjenica rađena je kao kratki mjuzikl, a u predstavi Velika tvornica riječi (Oscarova priča) uz lutku nastupa i operna pjevačica.

Revija lutkarskih kazališta suvremene tendencije u lutkarstvu postavlja u odnos s drugim medijima  / Snimio IŠTVAN ŠIROLA

Ovogodišnju Reviju lutkarskih kazališta otvorila je predstava Princ mora i princ zemlje Državnoga lutkarskog kazališta Plovdiv iz Bugarske za starije od sedam godina, na bugarskom, uz hrvatske titlove. Predstava redateljice Elene Panayotove postavljena je u okviru EPK-projekta u Plovdivu 2019, a nadahnuta je japanskim bunraku-teatrom te donosi japansku legendu o ljubavi, vjerovanju danoj riječi i značenju života. Iduća je izvedena predstava Tri praščića Zagrebačkoga kazališta lutaka, poznata priča namijenjena starijima od tri godine koja sve gledatelje uči kako prevladati slabosti i stvoriti radne navike da bismo uspješno odrasli i štitili nove naraštaje. Tu je, naravno, i strašni vuk kao paradigma svih opasnosti, a basna će pokazati da se površnost, lijenost i zaigranost u svijetu odraslih skupo plaćaju.

Tigar teatar predstavio se riječkoj publici s autorskim projektom Attile Antala, Dore Kokolj, Anje Pletikosa i Lea Vukelića Counting sheep. Projekt je plesno-tehnološka predstava za mlade, koja uz električnu gitaru i uvijek upaljenu kameru prenosi priču o zaljubljenoj tinejdžerki kojoj publika i izvođači zajedno moraju pomoći kako bi, kao u videoigri, savladala prepreke i sretno stigla do cilja. Predstava u odnos postavlja dvije perspektive, dva pogleda na svijet; onih koji su nekada prkos pokazivali kroz punk i grunge i pogled onih koji to danas rade kroz trap.

Zagrebačka Mala scena u Velikoj tvornici riječi donosi priču o dječaku Fileasu, koji živi u zemlji u kojoj se riječi kupuju. Ponekad se love mrežicama za leptire, bacaju se po smetlištu pa je i tamo moguće pronaći poneku lijepu, a odbačenu riječ. Fileas je zaljubljen u Silvu i htio bi joj iskazati ljubav, no za takve posebne, velike i lijepe riječi on nema novca. Zanimljivost predstave leži u tome što u njoj sudjeluju lutkar i operna pjevačica uz živu klavirsku pratnju. Predstava praizvedena 16. prosinca 2021. nastavak je interdisciplinarnog istraživanja u kazalištu za djecu i mlade, a na sarajevskom Festivalu dječje umjetnosti dobila je tri nagrade.

U Splitu veoma uspješno stasa generacija mladih redatelja trenutno usmjerenih većinom na predstave za mlađu publiku. Jedan od njih je i Siniša Novković, koji je u predstavi Slonić Dištonić splitskog Gradskog kazališta lutaka ujedno autor teksta. Svake godine kralj i kraljica organiziraju glazbeni festival na kojem se najbolji pjevači i svirači natječu za nagradu Zlatni akord. Čarobnjak Mandolini počasni je član žirija, a jedini u kraljevstvu ne zna pjevati ni svirati. Kada ne dobije pozivnicu za festival, razljućeni čarobnjak odluči ga uništiti. Njegov pomoćnik Slonić svojom specijalnom metodom cijelom carstvu ukrade ritam i sluh. Predstava kombinira glumu i animaciju lutaka, sadrži parodiju i brojne humoristične dosjetke.

U popularnoj kulturi Münchausen je postao sinonim za lažljivca. U režiji Aleksandra Švabića i predstavi Pustolovine baruna Münchausena izvorno postavljenoj na daskama Žar ptice, Münchausen postaje tata koji junaštvo dokazuje maštom razbijajući dosadu kućanskih poslova. Autorica dramatizacije je Dunja Fajdić, a u autorskom su timu još i skladatelj Matija Antolić, kostimografkinja Dženisa Pecotić te oblikovatelj rasvjete Goran Jurković.

Pozorište za djecu i mlade iz Kragujevca predstavilo se Vjetrom, neverbalnom predstavom o vjetru kojom su na sceni oživljeni svi predmeti s kojim se on susreće stvarajući iluziju njegova postojanja. Postojanje, a zatim i specifičnost karaktera vjetra, prikazani su pokretom glumaca i dinamičnom glazbom. Predstava se ističe animacijom svakodnevnih predmeta, što nas uči da za igru nisu uvijek nužne igračke. Također pokazuje i vjetar kao silu prirode.

Predstava Na vukovom tragu novosadskog Pozorišta mladih autorska je adaptacija čuvenoga romana Zov divljine Jacka Londona. To je kazališna kompozicija za šest glumaca, jednog bubnjara, deset mikrofona, četiri psa i jednog jelena; kompozicija govori o kućnom psu Bucku koji biva ukraden i prodan za rad u provinciji Yukon u Kanadi tijekom zlatne groznice. Buckova avantura puna je nevolja i iznenađenja.

Važnost prihvaćanja različitosti

Temeljna, pak, misao predstave Pčelica Maja domaćinskog kazališta namijenjene najmlađima jest da se identitet ne gradi samo kod kuće, već je svakomu od nas potrebno odletjeti iz košnice kako bismo se naučili životu, i to povezivanjem s drugima, s onim što je drukčije, s onima koji su različiti od nas i našega. Redateljica je Renata Carola Gatica, scenografkinja i autorica lutaka Alena Pavlović, koreograf Damian Cortes Alberti, skladatelji su Ivana Đula i Luka Vrbanić, a oblikovatelj svjetla je Sanjin Seršić.

Predstava Ivane Đula i Milice Sinkauz Vrlo gladna gusjenica Kazališta lutaka Zadar nastala je prema slikovnici Erica Carlea, a u režiji Renate Carole Gatica izvedena je kao posljednja predstava festivala. Upravo je ona osvojila i jedinu festivalsku nagradu, onu publike nazvanu Domino prema prvom imenu riječkog lutkarskog kazališta. Predstava je osvojila ocjenu 4,95, na drugom su se mjestu našle Pustolovine baruna Münchausena s ocjenom 4,81, a na trećem Slonić Dištonić s ocjenom 4,77. Prosječna je ocjena koju su posjetitelji, njih nešto više od dvije tisuće, dodijelili predstavama prikazanim na 27. Reviji lutkarskog kazališta 4,6, što dovoljno govori o visokoj razini kvalitete predstavljenih produkcija.