Tradicija i baština u slojevima identiteta

Zbroj vrijednih trenutaka iz prošlosti Hrvata jasno se zrcali u njihovu folklornom stvaralaštvu – u riječi, tonu, koraku i pokretu. Folklor odražava svu grubost prošlosti Dalmacije, Like, Istre i Kvarnera, plodnost Slavonije i radišnost središnje Hrvatske. U svojoj je šarolikosti jedinstven, a u modernom društvu, pod jarmom globalizacije, on postaje simbol i ponos nacionalnog imena. Mnoge su vrijedne hrvatske glazbene i plesne tradicije UNESCO i Ministarstvo kulture i medija RH već prepoznali kao nematerijalna kulturna dobra, a svečano i s ponosom redovito ih prikazuje i jedini profesionalni folklorni ansambl u Hrvatskoj, Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado.

Osnovan snažnog dana, 11. 11. 1949, Lado ove godine slavi 73 godine postojanja. Tom prilikom publici je pripremio seriju svečanih koncerata, od kojih je prvi održan 13. studenog u dvorani Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Četrnaestog nastupa u varaždinskom HNK-u, a dva dana poslije i u Petrinji. Zbog velikog interesa za zagrebačku izvedbu Lado je dodao još jednu izvedbu, koja je na programu 29. studenoga u KD Vatroslava Lisinskog. Seriju koncerata povezuje naslov Odjeci vremena, čime se apostrofira kontinuitet tradicije njegovanja uvriježenog kanona tradicijskih plesova i pjesama, ali i revitalizacija zaboravljenih slojeva baštine. Iako ansambl za potrebe visokokvalitetne scenske izvedbe u svrhu prezentacije onog najboljeg iz hrvatskog folklora do određene mjere stilizira autohtoni plesni i glazbeni izričaj, u biti je njegova djelovanja težnja izvornom. Upravo je to ono što Lado profilira među profesionalnim folklornim ansamblima drugih nacija, i čime očekivane akrobatske i razmetljive glazbeno-plesne figure drži pod čvrstom dominacijom čiste ljepote ogoljenog folklora.

Prvi u seriji svečanih koncerata Lado je održao u HNK-u u Zagrebu / Snimila Petra Slobodnjak

Unatoč dugoj tradiciji postojanja i ponavljanja, Lado svake godine nastoji ostati svjež i otvoren inovativnim idejama prezentacije folklorne baštine. Ove je godine u Tvornici kulture svečano proslavio 20. obljetnicu postojanja projekta Lado Electro, a angažirao je i novog glazbenog voditelja – perspektivnoga dirigenta mlađe generacije Juricu Petra Petrača, u suradnji s majstoricom ćurdžijskog (krznarskog) zanata Marijom Ivoševom iz Bačkog Brega sašivena je replika ženske narodne nošnje s otoka Krka, poznata kotiga, zaslugom glazbenika i glazbara ansambla Stjepana Večkovića rekonstruirane su gunge, tradicijske dalmatinske svirale nestale početkom 20. stoljeća. Pripremljena su i neka nova glazbena ostvarenja – Slavonsko šokačko kolo u obradi K. Mikačića i A. Kanskog, Lagani bećarac iz Brodskog Posavlja prema zapisu D. Topića, napjev iz Cavtata Jur večernjica gori u obradi za klapu K. Magdića te orcanje iz Ravnih kotara pripremljeno po uzoru na pjevanje pučkih pivača iz Polače.

Uz orcanje, klapsku pismu, slavonska glazbena ostvarenja, pašku svirku na gungama i tako jednostavnu, a čarobnu kotigu što do punog izražaja dolazi u intenzivnim okretima plesačica Krčkog tanca, prošle je nedjelje u zagrebačkom HNK-u ansambl Lado prikazao i druga zaštićena nematerijalna dobra Hrvatske. Na programu su tako bile Slavonske kraljice, nijemo Vrličko kolo, Linđo i prikaz kastavskih zvončara u Ljevakovićevoj koreografiji, zasluživši gromoglasan pljesak zagrebačke publike. Zatim, međimurska popevka u obradi A. Kanskog uz pratnju guca i Kupinečke fizurice u obradi B. Potočnika, primjer dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja u pjesmi Dumboko je spod Omišalj more u obradi E. Cossetta, publici posebno mile bogate pjesme, plesovi i nošnje iz Baranje u koreografiji K. Šokca, i prikaz jurjevskih običaja u koreografiji I. Ivankovića. Posebno je uspješna i dojmljiva bila vojkavica Izvir voda izvirala, koju je s pjevačicama majstorski priredio J. Ćaleta, približivši ljepotu netemperiranoga glazbenog sustava dalmatinskog zaleđa. Nedjeljni je program završio prikazom bednjanske svadbe, prikazavši bednjanski govor u interpretaciji izvornog govornika M. Bistrovića i prvakinje ansambla D. Banek.

Slatki šum klizanja opanaka po podu i nečujne doskoke, glasne korake i čarobne okrete, izvornu svirku guca i slavonskih tamburaša te bogate glasove pjevačica i pjevača ansambla ove je godine u seriji koncerata Odjeci vremena obogatio scenski doprinos redatelja Bobe Jelčića i australsko-malezijskog producenta i dizajnera rasvjete Govina Rubena. Tako su najpoznatije koreografije hrvatskog folklora uokvirene momentima koji daju do znanja kako je prikazani folklor s namjerom izmješten na scenu, i kako je u pozadini priče ansambla Lado golem trud i svakodnevni rad tima raznih profila ljudi. Na kraju događaja svečano se s ansamblom oprostilo dvoje dugogodišnjih članova – Adrijana Mamula nakon 37 i Željko Lukačin nakon 46 godina sudjelovanja.