Stotinu tisuća čitatelja u potrazi za knjigom

Stotinu tisuća ljudi, trinaest tisuća četvornih metara izložbenog prostora paviljona 5, 6, 7 i 7a, 296 izlagača iz 15 zemalja – najjezgrovitije su to brojke 44. međunarodnog sajma knjiga Interliber održana na Zagrebačkom velesajmu od 8. do 13. studenog. Već su i navedeni kvantitativni podaci dokaz da se, nakon dviju pandemijskih godina i izostanka ili djelomičnog održavanja sajamskih aktivnosti, vratio duh naše najdugovječnije književne manifestacije okupivši nakladnike i knjižare kako bi zajedno promovirali knjigu, pisanje, znanje, a ponajviše kulturu čitanja.

Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković i ministri na štandu Matice hrvatske s gospodarskim tajnikom MH Ivicom Nuićem, potpredsjednikom MH Marijom Jarebom i članom Glavnog odbora Krešimirom Nemecom  / Snimila Jelena Gazivoda

Ukrajina i Srbija u fokusu Premium programa

Ovogodišnji je Premium program, u organizaciji Zajednice nakladnika i knjižara, bio posvećen ukrajinskoj i srpskoj književnosti – Ukrajina u fokusu i Srbija u fokusu. Posebnu pozornost javnosti privuklo je gostovanje ukrajinske spisateljice Haske Šijan, predstavljanje novoga hrvatsko-ukrajinskog rječnika te tribina Seks i Ukrajina na kojoj je bilo riječi o ulozi žene u ukrajinskom društvu. Tribina Budućnost izdavaštva i knjižarstva na ovim prostorima u postpandemijskim i hladnoratovskim vremenima održana je u sklopu programa Srbija u fokusu, a na njoj su sudjelovali Slavko Kozina (Naša djeca), Seid Serdarević (Fraktura), Bojan Stojanović (HELIKS), Zoran Hamović (CLIO), Gojko Božović (Arhipelag) i Dejan Papić (Laguna), dok je moderirao Mišo Nejašmić (Jesenski i Turk). Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Kozina na tribini je pohvalio otvaranje devet knjižara u pandemijskoj eri te zaključio kako nove tehnologije i novi marketinški pristupi, zajedno s platformama promocije i korektnom likvidnošću, nakladnicima omogućavaju uredno poslovanje.

Druženje Matičinih autora i urednika na Interliberu / Snimio MIRKO CVJETKO

U akciji Knjigodar – darivanje knjiga školskoj knjižnici bez uvjeta za kvalitetnu obnovu ili dopunu književne građe, prikupljene su knjige za Osnovnu školu Dragutina Tadijanovića iz Petrinje. Nagrada Kočićevo pero za jesen 2022. uručena je pjesniku i prozaistu Alminu Kaplanu za knjigu Kućni ljudi, a na svečanom su se otvaranju mogli čuti planovi i obećanja za budućnost, posebno pokrovitelja Interlibera. Ministrica Nina Obuljen Koržinek najavila je 250 milijuna kuna za kulturne i kreativne industrije u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te povećanje sredstava za pravo javne posudbe, dok gradonačelnik Tomašević nije propustio priliku spomenuti i, kako kaže, najveće i najvažnije kapitalno ulaganje u svome mandatu – Gradsku knjižnicu u Paromlinu. ,,Trenutačno je u fazi pretprojektiranja, a ta će knjižnica postati, u pravom smislu riječi, novi društveno-kulturno-obrazovni centar cijeloga grada.“

Bogat program za mlade i najmlađe

Naš je najveći sajam knjiga dio programa povezao i s Europskom godinom mladih, pa su se održale i radionice Grafiti su umjetnost, a ne vandalizam te Pustolovine galeba Marka po parkovima Hrvatske, a održano je i nekoliko kvizova te različitih edukacija za najmlađe.

Na ovogodišnjem je Interliberu održana i 41. izložba izdavačke djelatnosti hrvatskih muzeja i galerija, a publikacije je dostavilo 109 muzeja iz šezdeset gradova i mjesta pa se na izložbi mogla razgledati 561 publikacija i 204 muzejski plakat, što je više nego 2021. (371 tiskana publikacija) i 2020. (521 publikacija). ,,Naučili smo živjeti s pandemijom, zaobilazimo skele oko zgrada, u zagrebačke muzeje umjesto posjetitelja ulaze građevinari, sa strepnjom pratimo događanja u užemu i širem okružju. A Interliber je jedino mjesto na kojemu šira publika može vidjeti svu recentnu muzejsku nakladničku produkciju, saznati za stradale muzeje i jedino mjesto na kojemu mogu pokazati što rade iza zatvorenih vrata svojih kuća“, kazala je Snježana Radovanlija Mileusnić.

Jedan od gostiju ovogodišnjega Interlibera bio je i engleski pisac i ilustrator James Norbury (Stilus knjiga), kao i naš proslavljeni nogometaš Darijo Srna, koji je potpisivao svoju, u suradnji s Milanom Vlaović napisanu, biografiju Zašto te zovu Srna? u izdanju VBZ-a.

Nives Opačić potpisuje svoju knjigu / Snimio MIRKO CVJETKO

Među novitetima velik broj nagrađivanih naslova

Zadovoljni su i nakladnici; Matica hrvatska predstavila je velik broj novih izdanja, od kojih valja izdvojiti knjigu Viktora Žmegača Vrhunski europski romani, Izabrana djela Vesne Parun u Stoljećima hrvatske književnosti, Izabrana djela kratke proze Ive Brešana, Pjesme Dragutina Domjanića, Izbor iz djela Andrije Kačića Miošića, ali i novu knjigu Igora Zidića Jesmo li živi? Polemike, rasprave, govori 1968–2014. te Tragičare Agrippe d’Aubignéa. Na Matičinu se štandu moglo družiti s autorima, urednicima i prevoditeljima, od Nives Opačić, Pavla Pavličića, Stjepana Damjanovića i Krešimira Nemeca, do Stipe Kutleše i Dina Milinovića, a Valentina Zelenika, voditeljica prodaje i marketinga, kazala je da se dojmovi još sliježu i zahvalila svima na interesu koji je, ističe, bio izvan svih očekivanja. ,,Vjerujemo da su svi uspjeli nabaviti sve knjige koje su htjeli i da su obogatili svoje biblioteke i popunili police. Što se nas tiče, dojam je bolji nego 2019.“, potvrdila je dodavši da je, osim za gore spomenutim naslovima, velik interes vladao i za knjigu koju je uredila Suzana Leček Prijelomna vremena; Hrvatske zemlje nakon 1918. iz edicije Povijest Hrvata te za četvrto izdanje Glavaševićevih Priča iz Vukovara.

,,Ove je godine Interliber konačno prodisao i čini se kao da smo se vratili u vremena prije pandemije. Drago nam je zbog tako velikog interesa za knjige, posjećenost naših štandova u oba sajamska paviljona bila je iznimna. Osobito nam je drago da su Interliber posjetile mnoge škola i da su djeca pokazala veliko zanimanje za knjige“, kazala je Profilova urednica Ivana Žderić, dodavši da su se tražile knjige s velikim popustima i noviteti kao što su Arsen – sjećanja, autorice Diane Šetka te slikovnica Mala Mile Kekina i Tomislava Torjanca. Od Profilovih naslova za odraslu publiku najtraženije su bile Kuća sreće Jessie Burton, dva nova romana Elizabeth Strout (Zovem se Lucy Barton i O, Williame – s kojom je bila u finalu ovogodišnje nagrade Booker), roman Naknadni životi, prvi hrvatski prijevod Abdulrazaka Gurnaha, dobitnika Nobelove nagrade za književnost 2021, te uvijek popularne knjige Elene Ferrante. Planetopija je na Interliberu predstavila publicističke naslove koji se bave aktualnim i važnim temama (Ralph Waldo Emerson, O prirodi; Johann Hari, Ukradena pažnja, Billy Kenber, Bolestan novac te Stuart Russel, Kao čovjek). Na štandu Školske knjige čitateljsku su pozornost privlačili autobiografija Zelena svjetla Matthewa McConaugheyja, Životni vijek Davida A. Sinclaira, ali i Je l’ čemu ovo komičara Jerryja Seinfelda. Na štandu kostrenske izdavačke kuće Lektira našli smo i zbirku Kafkinih pripovijedaka Zajednica hulja zanimljivu po tome što sadrži dosad na hrvatski neprevedene pripovijetke, od kojih su mnoge rariteti na svjetskoj razini.

Potreba za obnovom infrastrukture

Da se Interliber vratio na stanje prije pandemije, slaže se i Seid Serdarević iz Frakture. ,,Situacija je, i po broju posjetitelja i po financijskim rezultatima, gotovo identična onoj iz 2019. Ono što nas je posebno veselilo bilo je vidjeti mlade ljude na štandu, jednu novu generaciju kupaca, a to nam daje zalog za budućnost da ne gubimo čitateljstvo, što nam je svima najvažnije“, kazao je Serdarević, dodavši da, kada je riječ o infrastrukturi, dok se ne sagrade novi paviljoni, ne mogu se očekivati veći pomaci. Na Frakturinu se štandu najviše tražila Olja Savičević Ivančević i Ljeta s Marijom, Anomalija Hervéa Le Telliera, Neovisnost Javiera Cercasa te Od naroda do nacija: povijest istočne Europe Johna Connellyja.

U svemu i uvijek ima mjesta za pomak, pa tako i u organizaciji Interlibera. Nadamo se da će odgovorni učiniti korake potrebne da bi jedna od najvažnijih kulturnih manifestacija u Hrvata postala još relevantnija i bogatija, a mi, čitatelji, nakon dvije godine stanke svakako se veselimo povratku Interlibera.