Nagrada Fran Galović Miroslavu Kirinu

Nagradu Fran Galović za najbolje književno djelo s temom zavičaja i/ili identiteta dobio je Miroslav Kirin za knjigu Babanija (Naklada Ljevak, 2021). Dvanaesta je to knjiga nagrađivanoga pjesnika i prozaista, esejista i prevoditelja, rođena 1965. u Sisku. Osnovnu i srednju školu završio je u Petrinji, a studij anglistike i komparativne književnosti u Zagrebu, gdje otad i živi. Među 64 knjige pristigle na natječaj, Kirinova je kao najbolja odabrana odlukom prosudbenoga povjerenstva koje su činili Mario Kolar (predsjednik), Julijana Matanović i Zlatko Krilić. U obrazloženju nagrade istaknuto je da je Kirinova Babanija „ponudila moderan, po mnogočemu originalan način tematiziranja zavičaja, svrstavši se među najbolja ostvarenja tog korpusa. Kirin o zavičaju piše onako kako je možda jedino i moguće – kao o činjenici koja je istovremeno i stvarna i nestvarna, koje i ima i nema. Kada tomu pribrojimo izrazito metatekstualno i intertekstualno orijentiranog iskaznog subjekta, čiji hibridni poetsko-prozni zapisi plešu po rubu ludizma, dobivamo po mnogočemu jedinstvenu knjigu, čiji se temeljni motiv – Babanija – uzdiže na razinu univerzalne metafore stvarno-nestvarnog zavičaja, kakav možda jedino i postoji.“ Nagradu su Kirinu 5. studenog na središnjoj svečanosti 29. Galovićeve jeseni u Koprivnici uručili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić i gradonačelnik Grada Koprivnice Mišel Jakšić. Uz diplomu, statuu i 15.000 kn, laureat je dobio i autoriziranu serigrafiju Čitajte pjesme Galovića Vlade Marteka.

Zlatko Krilić, Miroslav Kirin, Nina Obuljen Koržinek i Mišel Jakšić / Snimila Petra Travinić

Na istoj svečanosti dodijeljena je i nagrada Mali Galović za učeničke književne radove. Od stotinjak pristiglih radova iz cijele Hrvatske, prosudbeno povjerenstvo, koje su činili Dubravka Brezak Stamać (predsjednica), Darko Pernjak i Tomislav Zagoda, kao najbolje odabrala je pjesme V ovome selu Karla Kršaka iz Zagreba, Sjena Tee Habazin iz Zlatara i Cujzek Martina Barberica iz Virja.

Dodjela nagrada bila je vrhunac ovogodišnjeg festivala, koji se po 29. put održao u čast Frana Galovića (1887–1914), prerano umrla književnika rodom iz Peteranca kod Koprivnice. Festival je otvoren 28. listopada u Galovićevu rodnom selu, a nastavljen je 2. studenog u Koprivnici, gdje je Goran Tribuson, dobitnik Galovićeve nagrade 2019, uz urednika Zorana Maljkovića predstavio novu knjigu Obiteljske slike. Dan poslije novu zbirku priča Muškarci imaju p. predstavio je Darko Pernjak, uz urednika Andriju Škaru i Maju Krulić Gačan. U petak 4. studenog u koprivničkoj gimnaziji gostovao je Krešimir Bagić, dok je srednju i obrtničku školu posjetio Tomislav Šovagović. U križevačkoj gradskoj knjižnici sa srednjoškolcima družio se Tomislav Zagoda, a koprivničke osnovnoškolce posjetio je Zlatko Krilić. Branimir Farkaš isti dan održao je predavanje na Sveučilištu Sjever u Koprivnici, a poslije i koncert sa svojim sastavom Nasljednici. U sklopu festivala održane su i pričaonice za djecu predškolske dobi, čiji su gosti bili Jelena Pervan, Maja Šimleša i Marko Gregur, a održano je i učeničko natjecanje u recitiranju Galovićevih pjesama Prizivamo Frana u Peterancu i Đurđevcu. Time su obuhvaćene sve dobne skupine, što je, uz povezivanje prošlosti i sadašnjosti, odnosno tradicionalnog i modernog, jedan od najvažnijih ciljeva festivala, kao što je istaknuo Marko Gregur, predsjednik organizacijskog odbora. A kako bi se doprlo i do onih koji festival ne posjećuju, na zidovima dvorišnih zgrada koprivničke gradske uprave murale Frana Galovića izradio je Leonard Lesić. Osim toga, na (ne)uobičajenim oglasnim mjestima po Koprivnici zalijepljeni su plakati Čitajte pjesme Galovića, što je bila aktualizacija umjetničke agitacije Vlade Marteka iz 1979.