Na izvorištima dalmatinskoga crkvenog pučkog pjevanja

Naizgled prosječan jesenski dan u Splitu ostat će upisan kao važan dan za glazbenu scenu grada pod Marjanom. Trinaestog listopada svečano je otvorena treća koncertna sezona Hrvatskog doma Split. Tom prigodom u Splitu je prvi put izvedena monumentalna Hrvatska misa u d-molu, op. 86, skladatelja Borisa Papandopula, u okviru Baštinskog ciklusa – jedne od programskih cjelina nove koncertne sezone. Kapitalno djelo hrvatske vokalne literature izveo je Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, uz domaće soliste Dariju Auguštan (sopran), Martinu Gojčeta Silić (mezzosopran), Stjepana Franetovića (tenor) i Roberta Kolara (bariton). Koncertu je prethodilo i predstavljanje istoimenog nosača zvuka, snimljena 2022. u već navedenoj izvođačkoj postavi.

Ono što događaj čini posebno znakovitim jest činjenica da je ove godine navršena osamdeseta obljetnica praizvedbe Hrvatske mise u dvorani Hrvatskoga glazbenog zavoda 1942. Skladatelj je djelo posvetio Hrvatskom pjevačkom društvu Kolo u povodu osamdesete obljetnice njihova djelovanja, a znakovito je što je upravo ove godine i Zbor HRT-a proslavio osamdesetu obljetnicu umjetničkog rada. „Snažna i potresna“ Hrvatska misa, prema riječima skladatelja, isprva zamišljena u „čednom i kratkom obliku“, napisana je za veliki mješoviti zbor i soliste a capella 1939. Inspirirana je Papandopulovim trogodišnjim boravkom u Splitu (1935–1938), koji je skladatelj opisao „romantičnim i nezaboravnim“. Tijekom boravka u Splitu napajao se na izvorištima dalmatinskoga crkvenog pučkog pjevanja, koje je postalo okosnica njegova skladateljskog izričaja. Misu je u Splitu 1971. trebao izvesti zbor Opere HNK Split pod ravnanjem autora, no nepovoljne političke okolnosti odgodile su realizaciju tog događaja.

Kapitalno djelo hrvatske vokalne literature izveo je Zbor Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem dirigenta Tomislava Fačinija, uz domaće soliste Dariju Auguštan (sopran), Martinu Gojčeta Silić (mezzosopran), Stjepana Franetovića (tenor) i Roberta Kolara (bariton) / Snimila Maja Prgomet Hrvatski dom Split

U svečarskom raspoloženju publici se uvodno obratio v. d. ravnatelja Marin Kaporelo, istaknuvši da je u prethodnoj sezoni Hrvatski dom Split potvrdio status najproduktivnije koncertne dvorane u Hrvatskoj, koja je raznolikim sadržajem posebno privukla mlađu publiku. Čast otvaranja nove koncertne sezone pripala je gradonačelniku Ivici Puljku, koji je izrazio zadovoljstvo predstojećim bogatim koncertnim programom. Kao i protekle dvije, treća sezona podijeljena je u nekoliko tematskih ciklusa (Baštinski, Zlatni, Splitski i Ciklus +), kojima su se ove godine pridružili Dalmatinski ciklus, sa svrhom kulturne suradnje triju dalmatinskih gradova: Zadra, Splita i Dubrovnika, te Ciklus za djecu i mlade Glazbu biram.

Uglazbljeni stavci misnog ordinarija na hrvatskom jeziku snažno reflektiraju stilsku mnogolikost Papandopulova skladateljskog izričaja, unutar kojeg se narodni melos s lakoćom stapa sa suvremenim utjecajima europske glazbe 20. stoljeća. Uvodni taktovi Gospode pomiluj, prepuni ekspresivnih zaziva, izazvali su bujicu emocija, koja je nastupom gromoglasne Slave, obojene dalmatinskim melosom, kulminirala, suptilno pobuđujući osjećaje ponosa u splitskoj publici. Kroz čitavo djelo glazba vjerno oslikava sadržaj teksta, što rezultira naglim kontrastima između tankoćutne liričnosti i snažne dramatičnosti, posebno u stavcima Vjerovanje i Svet. Impresivni su i ekstremni dinamički kontrasti od fortissima do pianissima, koje je zbor s lakoćom izvodio, kao i smjenjivanje homofonih odsječaka, svojstvenih tradicionalnim izvorištima, i gustih polifonih fugata unutar kojih su se teme vješto prelijevale iz dionice u dionicu. Lirski karakter završnog stavka Jaganjče Božji kulminirao je duboko proživljenim vapajima za smilovanjem, što je imalo pomalo katarzično djelovanje. Gromoglasnim pljeskom i snažnim ovacijama splitska publika nagradila je maestra Fačinija, soliste i zbor HRT-a, a čuli su se i glasni uzvici „bravo, maestro!“. Splićani su time jasno dali do znanja kako je želja maestra Papandopula da njegovo djelo „pridonese izgradnji naše vokalne, a naročito duhovne glazbene literature“ itekako ostvarena. Čestitke, maestro! Uspjeli ste u svom naumu.