KNJIŽEVNOST IZDVAJA

VRIJEDAN UVID U KINESKO PJESNIŠTVO

Nije se još dovoljno slegla hvalospjevna prašina oko Banijske književne antologije koju je ostvario s Borisom Vrgom, a Miroslav Kirin već dobiva nagradu Fran Galović za književno djelo Babanija. Knjiga svojevrsnih pjesmo-priča o ontološkom statusu zavičajnosti otišla je nekoliko koraka dalje od slavnoga prethodnika Galovića, ali i cjelokupne tradicije hrvatske zavičajne književnosti. Ponudila je moderan i originalan način tematiziranja zavičajnosti, rekao je Mario Kolar. A kako i ne bi Kirin otvarao nova vrata, kad svoj umjetnički obzor zna crpsti s najrazličitijih vrela. Od Anne Carson do kineskoga pjesništva.

Nedavno izišla mu je knjiga koja nudi izbor iz suvremene kineske poezije i temelji se na njegovu dugogodišnjem čitanju tog pjesništva. Naši čitatelji rijetko imaju priliku čitati kako pišu suvremeni kineski pjesnici i upravo to im je Kirin sada omogućio. Pjesme dvadeset i dvoje pjesnikinja i pjesnika preveo je s engleskog, u dogovoru s prevoditeljima tih autora, a nekoliko je pjesama preveo s kineskoga. Knjizi je dodao i instruktivan predgovor za razumijevanje konteksta toga nama odsad više ne tako udaljena pjesništva. Nezavršeno putovanje – čitanku iz suvremene kineske poezije objavio je Hrvatski centar PEN-a. I za tu knjigu treba pripremiti neku nagradu.

PROFINJENA STILISTIČKA ČITANJA O SMRTI

Ne znam je li mi Andrijana Kos Lajtman zanimljivija kao pjesnikinja ili kao znanstvenica, i koju više cijenim. Izvanredna profesorica na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu znanstvenoj je bibliografiji dodala knjigu Poetski napon smrti: od kritika do tišine (Naklada Ljevak). Ideju za knjigu dobila je proučavajući poetski opus Darka Cvijetića, ostavši zadivljena i šokirana količinom i načinom na koji je taj iznimni umjetnik riječi raspisao temu smrti.

Osim njegova opusa, u njoj autorica analizira i pjesnička djela A. B. Šimića i Jure Kaštelana. Da knjiga obogaćuje hrvatsku znanost o književnosti i interpretaciju biranih pjesničkih diskursa profinjenim stilističkim čitanjima i teorijski utemeljenim uvidima, potvrdio je već Krešimir Bagić, a Marina Protrka Štimec napominje da autoričine analize mjestimično otkrivaju i dosad neosvijetljena mjesta opusa naših pjesnika.

VAŽNA KNJIGA O DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI

Zavidnu razinu naše znanosti o književnosti dugo već dobro prikazuje biblioteka L Zavoda za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu (Hrvatska sveučilišna naklada) pod uredničkim vodstvom Danijele Lugarić Vukas. U tom nizu Marijana Hameršak objavila je knjigu koju treba pomno pročitati – Frakture dječje književnosti: od slikovnica do lektire, od Agrama do El Shatta. Autorica je viša znanstvena suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku te naslovna docentica Sveučilišta u Zagrebu.

O dječjoj književnosti objavila je dosad knjige Pričalice: o povijesti djetinjstva i bajke te s Dubravkom Zima Uvod u dječju književnost. U novoj knjizi piše o tome zašto su izgubljene neke od najstarijih slikovnica hrvatske dječje književnosti, kako se tekstualno konstruiralo majčinstvo u 19. stoljeću, o braći Grimm u hrvatskom kontekstu, zašto priča o vuku i sedam kozlića nije bajka, kakve su časopise čitala djeca u El Shattu te o čemu govorimo kad govorimo o osnovnoškolskoj lektiri u povijesnoj perspektivi.