KAZALIŠTE IZDVAJA

KLJUČAN TEORIJSKI TEKST SUVREMENE TEATROLOGIJE

Jedan od najvažnijih teatrologa današnjice, francuski semiolog Patrice Pavis, u Zagrebu je predstavio knjigu Suvremena režija. Kad je na hrvatskom objavljen njegov Pojmovnik teatra, objeručke su ga dočekali teatrolozi i kazališni praktičari jer je tim enciklopedijskim priručnikom teorijski obuhvaćena sveukupnost kazališta kao umjetničkog fenomena. „Uvijek me zanimala analiza predstava, a za to sam trebao odgovarajuće teorijske alate koje sam istraživao u svojim prethodnim knjigama.

Gostovanje teatrologa Patricea Pavisa u Zagrebu

Zatim sam osjetio potrebu pisati o režiji, njezinim trendovima i mogućnostima“, izjavio je na predstavljanju knjige u zagrebačkom HNK-u. Za njega je režija kruna kazališnog stvaralaštva, a u knjizi, uz primjere s francuskih, engleskih, njemačkih i južnokorejskih pozornica, analizira njezine početke i mijene, interkulturne i intermedijske odnose, ostavljajući na kraju otvorenim pitanje kamo ide suvremena režija. Ova je knjiga popunila veliku prazninu u našoj teatrološkoj literaturi jer, napomenula je teatrologinja Nataša Govedić, „nemamo knjigu koja cjelovito promišlja režijsku umjetnost“. Stoga je smatra ključnim teorijskim tekstom suvremene teatrologije i izvedbenih studija. U izvrsnom prijevodu Lade Čale Feldman objavio ju je Hrvatski centar ITI. Kao jedan od svjetskih autoriteta za Molièrea, Patrice Pavis gostovao je i u Zadru na međunarodnom znanstvenom skupu Molière u hrvatskoj kulturi, u povodu 400. obljetnice rođenja velikoga francuskog komediografa, gdje je održao predavanje na francuskom o režijskim postavima njegova Mizantropa.

BUNRAKU-LUTKE NA RIJEČKOJ POZORNICI

Predstave Dalekog istoka nemamo često prilike gledati na našim pozornicama, a naši redatelji ne posežu za tamošnjim lutkarskim tehnikama, stoga je 27. revija lutkarskih kazališta u Rijeci ove godine bila posebna.

Iz predstave Princ mora i
princ zemlje

Reviju je, naime, otvorila bugarska predstava Princ mora i princ zemlje, koja je nastala prema japanskoj narodnoj priči, a riječka publika mogla je vidjeti kako izgledaju tradicionalne bunraku-lutke. Bugarska redateljica Elena Panayotova sa svojim je lutkarima boravila u Japanu kako bi naučila tehniku njihove animacije i prenijela je na europski kontinent. U predstavi je spojila japansko i bugarsko tradicionalno lutkarstvo s glazbom izvođenom uživo na tradicionalnim japanskim glazbalima. Gostovanje Državnog kazališta iz Plovdiva u Rijeci ujedno je rezultat suradnje dviju bivših europskih prijestolnica kulture s japanskim umjetnicima koju podupire EU-Japan Fest.

NOĆ CIRKUSA

Cirkuska umjetnost u našoj je zemlji sve življa, vibrantnija i raznolikija. U to se možemo uvjeriti pogledom na Godišnjak hrvatske cirkuske produkcije 2021, u kojemu su pobrojane sve prošlogodišnje premijere i izvedbe, festivali, rezidencijalni programi i ostali projekti.

Objavili su ga Društvo umjetnika suvremenog cirkusa i Nacionalna cirkuska platforma, a njegovo je predstavljanje bilo okosnica ovogodišnje Noći cirkusa, koja je trajala, unatoč singularnom nazivu, tri noći, a održavala se u Zagrebu, Splitu, Samoboru, Rijeci, Puli, Križevcima i Klanjcu.