Harmonijski sklad glazbe smirene ljepote

Pijanistica, doktorica kroatologije, sveučilišna docentica i angažirana pročelnica za glazbu zagrebačke Središnjice Matice hrvatske Tamara Jurkić Sviben ne propušta prilike da barem o obljetnicama pozornost posveti stvaralaštvu hrvatskih skladatelja pa tako posebno i skladateljice Ivane Lang. Pod njezinim je vodstvom 27. listopada u Dvorani Jure Petričevića u Palači Matice hrvatske na Strossmayerovu trgu u Zagrebu održana Obljetnička večer skladateljice Ivane Lang i to u povodu 110. obljetnice njezina rođenja i 40. obljetnice smrti. Tamara Jurkić Sviben održala je prigodno predavanje naslovljeno Spomen na Ivanu Lang, hrvatsku skladateljicu, a izlaganjem joj se pridružila pijanistica, umjetnička savjetnica na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu Eva Kirchmayer Bilić govoreći o Vokalno-instrumentalnom izričaju Ivane Lang. Iz skladateljskog opusa Ivane Lang izvedene su klavirske minijature i solo popijevke u interpretaciji dviju pijanistica Jurkić Sviben i Kirchmayer Bilić, a za pjevački su dio bile angažirane mlade sopranistice Tea Mudrovčić i Barbara Pijetlović.

Tamara Jurkić Sviben, Barbara Pijetlović, Tea Mudrovčić i Eva Kirchmayer Bilić
interpretirale su glazbu Ivane Lang u Palači Matice hrvatske

Hrvatska skladateljica, klavirska pedagoginja i pijanistica Ivana Lang (Zagreb, 15. studenoga 1912–Zagreb, 2. siječnja 1982) bila je do osamdesetih godina 20. stoljeća rijetka osobnost zagrebačkog i hrvatskog, a tada i jugoslavenskoga glazbenog života. Osim što je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu 1937. diplomirala klavir, dakle djelovala je kao pijanistica i cjelokupni profesionalni život bila profesorica klavira, Ivana Lang od rane je mladosti učila privatno kompoziciju (u Zagrebu su joj učitelji bili Franjo Dugan i Milo Cipra, a na specijalizaciji u Salzburgu Joseph Marx) te tako bila doista rijetka žena koja se posvećivala skladateljskom radu. Ali bilo je to još vrijeme neosporive muške dominacije na području skladateljske afirmacije, dakako ne samo u Hrvatskoj. Uostalom, upisanih studentica kompozicije još u okviru redovnog studija na 1923. utemeljenu razredu za kompoziciju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu (koja kao visokoškolska ustanova djeluje od 1921) nije ni bilo, a ni široj javnosti mnogo poznatija Dora Pejačević, prethodnica Ivane Lang, nije na tadašnjem Hrvatskom glazbenom Zavodu u Zagrebu dobila redovnu već tek privatnu poduku iz kompozicije (doduše kao grofica Dora ionako nije pohađala redovne obrazovne ustanove).

Osim toga, s pojavom Muzičkog biennala Zagreb 1961. i širom otvorenih vrata avangardnim težnjama europske skladateljske orijentacije bila su u velikoj mjeri za glasniju afirmaciju u javnom koncertnom životu zatvorena vrata mnogim čak i muškim skladateljskim imenima. A glazbeni jezik Ivane Lang, prema svim izvedbama koje su danas dostupne, a pretežno je riječ o glazbenim bilo klavirskim bilo vokalnim minijaturama, pripada tradiciji. Da, onoj ponajboljoj europskoj skladateljskoj tradiciji koja se kreće u okvirima tonaliteta, teži ljepoti melodija i harmonijskom skladu, ostaje vjerna oblicima umjetničke tvorbe i glazbenim jezikom pripovijeda o vlastitoj umjetničkoj intimi.

Pa ako se danas, u vremenu (nanovo!) naglašene potrebe za mirom, kojega u glazbi može svjedočiti osobno proživljena težnja i iskazi osjećajima prožetih poetskih poruka kakve nam je u svojim skladbama ostavila Ivana Lang, možemo vratiti njezinoj glazbi s novim razumijevanjem, svaki je pokušaj oživljavanja tih ostvarenja vrijedan pažnje. Pijanistice Eva Kirchmayer Bilić, izvodeći klavirske minijature Ljeto i Jesen iz ciklusa Impresije, op. 64 i Tamara Jurkić Sviben, ciklusom Kompozicije, op. 50, kao i sopranistice Tea Mudrovčić i Barbara Pijetlović popijevkama Jagode (tekst Dragutin Domjanić), op. 17, Jabuke (tekst Domjanić), Lan (tekst Domjanić), op. 20, Jutro (tekst Vladimir Vidrić), op. 16, Murve (tekst Domjanić), op. 1, Đurđic (tekst A. G. Matoš), op. 8, Nokturno (tekst Filip Valjalo), op. 5 iz ciklusa Nepoznatim stazama pružile su okupljenima dobrodošle ugođaje smirene ljepote. Kasnoromantične harmonije, impresionistički odbljesci i utjecanje hrvatskom narodnom idiomu tek su elementi i neka od polazišta u glazbi Ivane Lang. A da bismo je još bolje upoznali i usvojili, nužna su dalja posvećivanja skladateljičinoj ostavštini – njezinu glazbu doista valja osloboditi okova bilo „ženske inferiornosti“ bilo „modernističkog diktata“.