Snažna poruka hrvatske vanjske politike

Hrvatska je ponovno ostvarila velik diplomatski iskorak u suorganizaciji i provođenju prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme. To je dobrodošla proaktivna politika Hrvatske vlade, koja je time pokazala da nismo samo nijemi promatrači sa strane, već djelatni sudionici europske politike, a osobito spram trenutačne ratne situacije u Ukrajini. Čak 53 delegacije, 42 zemlje, pet međunarodnih organizacija stigli su u Zagreb, koji tim činom postaje i jednim od mjesta događaja potpuno pripremljenih za velike međunarodne susrete. Diplomatski je to velika potvrda hrvatske vanjske politike, a imidžom se Hrvatska prikazuje ne samo kao sjajna turistička destinacija nego i kao mjesto razgovora, pregovora i donošenja odluka. Daleko ispred svih zlogukih jezika koji su tvrdili suprotno, smještajući Hrvatsku na rub europskoga prostora.

Novi međunarodni format

Parlamentarni susret Međunarodne krimske platforme zajednički je pothvat Hrvatskoga sabora i Ukrajinske rade. Krimska platforma novi je međunarodni format konzultacija i koordinacije uspostavljen kako bi se razvila inicijativa koju je iznio predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski sa svrhom poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na okupaciju Krima, kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje, povećanje međunarodnog pritiska na Kremlj, sprečavanje daljeg kršenja prava i zaštitu žrtava okupacijskog režima, kao i postizanje glavnog cilja – deokupacije Krima i njegova povratka Ukrajini. Glavna područja djelovanja Platforme jesu: učvršćivanje politike nepriznavanja pokušaja aneksije Krima; učinkovitost sankcija, njihovo jačanje i zatvaranje rupa za zaobilaženje; zaštita ljudskih prava i međunarodno humanitarno pravo; postizanje sigurnosti u regiji Crnog i Azovskog mora i šire, zaštita slobode plovidbe; prevladavanje negativnih ekonomskih i ekoloških utjecaja okupacije Krima na regiju. Kao suorganizator, Hrvatski je sabor u potpunosti stao u obranu ukrajinskog suvereniteta i odbacio okupaciju Krima. Time se, zajedno s Hrvatskom vladom, svrstao među zakonodavne institucije zapadnoga svijeta koje podupiru ukrajinske težnje, ali istovremeno krenuo putem odvažne politike jasna svrstavanja na jednu stranu, što nije baš bila odlika hrvatske vanjske politike u prošlosti.

Krimska platforma postavlja Hrvatsku u vrh europskoga donošenja odluka / Snimio Josip Regovič / PIXSELL

Normativna moć malih država

Nepriznavanje agresije velikih sila osnovica je na koju se naslanja Krimska platforma, što govori da se svaka velika sila – a možemo reći da su to danas Sjedinjene Države, Rusija, Europska Unija, Kina, Indija, dakle ne samo stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a – može naći na meti sankcija međunarodne zajednice. Normativna moć malih država ovdje je važna, jer zemlje poput Hrvatske mogu istupiti i diplomatski pripomoći težnjama demokratskog poretka u svijetu koji sve više naginje autokraciji – pa čak i među tzv. liberalnim demokracijama. Ovaj je korak važan za buduće vizije Europe, koja zasad nije pokazala osobito jedinstva oko političkog, a kamoli sigurnosnog stava prema ukrajinskoj krizi.

Razloga ima više, a ne tiču se više samo prihvaćanja ruske velesile kao premoćne snage na istoku Europe. Njemačka je, primjerice, ovisna o ruskom plinu i ne podupire američku vanjsku politiku spram Ukrajine, a s njemačkim se vlastima u tome slažu i državljani. Industrija nije samo kritična točka njemačkoga gospodarstva, nego i određen nacionalni identitet i stabilnost političkog sustava. Drugi su razlozi znatno bliži nekim europskim državama, koje u zaštiti teritorijalnog integriteta međunarodno priznate države vide i suvereno pravo obrane. To se tiče, primjerice, vlada Belgije i Španjolske, gdje separatistički pokreti žele raspustiti državnu jedinicu. Istodobno, to umanjuje mogućnosti potpunog priznanja drugih samoizdvojenih ili samostalnih entiteta kao što su Kosovo, Transnistrija, Farski otoci, ili Republika Srpska. Svi oni imaju svoje vrlo specifične razloge, bili oni legitimni ili ne, ali valja s oprezom pristupiti svakom od njih.

Opasna retorika predsjednika Zelenskog

U svemu tome problematičan je stav predsjednika Zelenskog koji je u svom obraćanju Zagrebu progovorio o tome da će nakon oslobođenja Ukrajine doći na red i oslobođenje svih drugih teritorija, kao što su Transnistrija, Abhazija, Kurilski otoci… To je vrlo opasna retorika i tu je potreban jasan kritički odmak. Krimska platforma tiče se Krima. Oteta pokrajina jedna je stvar; sasvim je druga stvar razdioba Transnistrije od Moldove, Abhazije od Gruzije i Kurilskih otoka od Japana, koji uvode sasvim novu dimenziju višestrukih sukoba što ugrožavaju ustave drugih zemalja. Ne bismo željeli podupirati predsjednika koji će sutra zagovarati odcjepljenje Republike Srpske od BiH, a to je logičan slijed razmišljanja nakon ovih podosta ratobornih stavova. Zelenski se treba držati Ukrajine, a Hrvatska samo Krimske platforme.

Na kraju konferencije sudionici su usvojili zajedničku deklaraciju. U njemu ponovno potvrđuju svoju potporu suverenitetu, neovisnosti, jedinstvu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar međunarodno priznatih granica i slažu se da je strateški cilj Prve parlamentarne konferencije Krimske međunarodne platforme „uspostaviti učinkovitu parlamentarnu dimenziju suradnje između sudionika pomoći u podizanju globalne i domaće svijesti o situaciji na Krimu pod privremenom ruskom okupacijom“. Osim toga, sudionici osuđuju „kontinuirano ozbiljno i sustavno zlostavljanje i kršenje ljudskih prava na Krimskom poluotoku, posebno nezakonito pritvaranje stanovnika Krima, uključujući krimske Tatare, razbijanje obitelji, prisilno regrutiranje Ukrajinaca i krimskih Tatara u Rusku vojsku i prijetnje slobodi izražavanja i vjere“. Sudionici konferencije izjavljuju da namjeravaju nastaviti političku, diplomatsku, financijsku, humanitarnu i drugu potporu Ukrajini (naglašeno ne vojnu) pojačanim pritiskom na Rusiju da prekine privremenu okupaciju Krima i da Ukrajina ponovno uspostavi kontrolu nad cijelim teritorijem kako bi se poluotok obnovio. Osim toga, sudionici žele razmotriti uspostavu stalnog međuparlamentarnog odbora Međunarodne krimske platforme za praćenje i dokumentiranje kršenja ljudskih prava na Krimu.

Među mnogobrojnim sudionicima foruma bili su Nancy Pelosi, predsjednica američkog Kongresa, predstavnici svih europskih parlamenata, kao i predsjednik turskog parlamenta Mustafa Şentop. Naglašeno je izostala delegacije Narodne skupštine Republike Srbije, što je potaknulo pitanja prima li Beograd određene naputke iz Moskve. Mnogo se govorilo i o navodnom jedinstvu zapadnih demokracija u odnosu na Rusiju. Ipak, u Europi postoje mnoge sumnje oko toga kako nastaviti politiku prema Rusiji i Ukrajini, što se može vidjeti i u unutarnjim raspravama mnogih zemalja.