Prvi pisac strojarske literature na hrvatskom

Ove godine navršava se 80 godina od prvog izdanja Mehaničke tehnologije diplomiranog inženjera Ote Horvata koje je ugledalo svjetlo dana 1942. godine u izdanju Hrvatskog državnog tiskarskog zavoda u Zagrebu. U predgovoru prvog izdanja Oto se osvrće na razlog zašto je napisao ovu knjigu i daje plan za pisanje  II. i III. dijela s gradivom koje će sadržavati. Donosimo dio sadržaja predgovora prve knjige: „Pomanjkanje tehničke literature na hrvatskom jeziku naročito u pogledu metalurgije i mehaničke tehnologije ponukalo me je da izdam ovu knjigu. (…) Knjiga je zamišljena u tri dijela od kojih onaj prvi sadrži u glavnom kratak pregled strojnog tvoriva sa metalurgijom, zatim lijevanje, kovanje, valjanje.

Oto Horvat u Zagrebu

Drugi dio sadržati će strojeve za obrađivanje (strugove, tokarske strojeve, glodalice, grebaljke, strojeve za pravljenje nareza, bušilice i strojeve za najfinije obrađivanje). Treći dio sadržati će zakivanje, lemljenje, svarivanje, metalografiju, kaljenje, radove na poljepšavanju i dotjerivanju i kratku tehnologiju drveta.“ Druga su dva dijela Mehaničke tehnologije izdana 1945. i 1947. tako da je zamišljen Otov plan o izdavanju stručne literature za strojarska zanimanja realiziran.

Važnost ove literature neprocjenjiva je jer je konačno stvoren osnovni uvjet za obrazovanje kadrova u strojarskoj struci, a hrvatski jezik obogaćen je novom stručnom terminologijom. Knjige su od 1942. do 1965. doživjele četiri dopunjena i izmijenjena izdanja, a bile su osnovna literatura za strojarska zanimanja u cijeloj bivšoj državi.

Život Ote Horvata (1909–1978)  bio je osebujan, pogotovo njegov intelektualni i praktični rad, koji nadahnjuje svakoga koji se s njim upozna. Govorio je šest jezika, prevodio stručne članke, pisao i objavljivao radove u stručnim časopisima i prvi je pisac stručne literature na hrvatskom jeziku za izobrazbu mladih u strojarskoj struci. Važno je reći da je zaslužan za uvođenje hrvatske terminologije za stručne pojmove u strojarstvu. Bio je vrstan inženjer, inovator s većim brojem priznatih samostalnih konstrukcija, od kojih su neke patentirane. U Virovitici, gdje rođen i jedno vrijeme živio, postavljena mu je spomen ploča, a u industrijskoj zoni III dobio je i svoju ulicu.