Novi prinosi mozaiku života Milka Kelemena

Ogranak MH u Slatini od samih je početaka sudionik međunarodnoga glazbenog festivala Dani Milka Kelemena. Za 28. Kelemenove dane organizirao je 13. listopada u galerijskom prostoru Zavičajnog muzeja Slatina okrugli stol Milko Kelemen danas – život njegova opusa. Dobrodošlicu sudionicima okruglog stola i mnogobrojnoj publici zaželjela je Zorica Varga, predsjednica Ogranka. O sudjelovanju na Kelemenovim danima rekla je: „Čuvajući kulturni identitet Slatine i ljudi poniklih na njezinim prostorima, Matica hrvatska njeguje posvećenost zavičajnicima, među kojima Kelemen zauzima znakovito mjesto. Okrugli stol nastavak je različitih aktivnosti koje je slatinska Matica provodila iz godine u godinu, poput nakladništva, predstavljanja knjiga i tribina, dajući doprinos tom, za lokalnu, nacionalnu, ali i svjetsku kulturnu scenu, važnu festivalu. Mijenjajući teme okruglog stola, malo-pomalo upoznajemo Kelemena i iz godine u godinu slažemo kamenčiće u mozaik Kelemenova života i djela satkanih od njegovih htijenja, želja, mogućnosti i neizmjerne energije i glazbe koju je iz rodne Slatine pronio svijetom. Dodatno jamstvo uspješnosti priredbe vrsni su poznavatelji Kelemenova života i djela: Mladen Tarbuk, predsjednik Hrvatskog društva skladatelja, redoviti profesor Muzičke akademije u Zagrebu, skladatelj, dirigent i pedagog, jedan od najsvestranijih umjetnika na hrvatskoj glazbenoj sceni i moderatorica programa, viša predavačica na Odsjeku za glazbenu umjetnost osječke Akademije za umjetnost i kulturu Mirna Sabljar. Bogato iskustvo i svestranost na području glazbe, koje krase biografije sudionika okruglog stola, predstavili su članovi MH Melita Čmarec i Danijel Vilček, profesori hrvatskoga jezika.

Zorica Varga, Mladen Tarbuk i Mirna Sabljar

Mirna Sabljar uputila je čestitke organizatorima svih dosadašnjih Dana Milka Kelemena na entuzijazmu, trudu i upornosti, a najviše na visokoj kvaliteti postignutoj još u vrijeme suradnje s maestrom Kelemenom, i poslije neprestano razvijanoj.

Dvoje vrsnih glazbenih stručnjaka i poznavatelja Kelemenova djela smjestili su velikog skladatelja u vrijeme i prostor u kojem je djelovao te su propitivali koja je budućnost značenja njegovih djela. Na taj su način prošli kroz prošlost, sadašnjost i budućnost te se osvrnuli na razvoj Kelemenova opusa i njegov položaj danas. Nastojali su dati odgovor i na pitanje što će u budućnosti biti sa skladanjem općenito te gdje je i kamo ide klasična glazba u vremenu koje nam dolazi.

„Istaknuo bih da Kelemen još nije dovoljno valoriziran, da još nismo svjesni koga smo imali i da tek predstoji vrijeme u kojem će se Kelemen ponovno otkriti ne samo kao skladatelj i njegova glazba nego doista će se shvatiti što je on značajno ostavio našoj sredini, mislim na Slatinu, ali jednako tako i na Zagreb, i na Hrvatsku. To je tako zato što trenutačno ne živimo takvu politiku u kojoj bismo se htjeli otvoriti, stvoriti komunikaciju sa svijetom, nego suprotno, ja mislim da je naša politika zatvaranje, izolacija, i onda nam osoba poput Kelemena naizgled ništa ne znači. U trenutku kad se Hrvatska doista otvori, kad počne civilizacijski komunicirati sa svijetom, ne mislim samo na razmjenu robe i ljudi, nego kad shvati da mora biti ravnopravan partner i u kulturnom, civilizacijskom smislu s ostalim zemljama, u tom trenutku Kelemen će iskočiti možda upravo kao jedan od najvažnijih, meritornih ljudi.“

Tarbuk je ukazao na potrebu razmatranja vrijednosti i Kelemenovih djela iz prve faze njegova skladanja, jer će jedino tako biti sagledana sveukupnost i cjelovitost njegova stvaralaštva. Pojašnjavajući zašto se avangardna glazba malo izvodi, ustvrdio je da avangardna glazba ne može pobjeći od svoje političke note povezane sa socijaldemokracijom. „Slom socijaldemokracije u Europi istodobno je slom avangardne glazbe. Ideološka platforma socijaldemokracije, koja je ikonoklastički išla prema rušenju svega, što se javlja u svakoj revolucionarnoj svijesti, da se sve mora porušiti da bi se vidjelo što je novo, mislim da je u jednom trenutku ljudima dozlogrdila pa su odlučili vidjeti što od prošlosti vrijedi. Tako se stvorio minimalizam i drugi smjerovi“, rekao je Tarbuk.

„Kvaliteta ovog festivala već godinama je potvrđena i pokazuje kako je možda već sazrelo vrijeme da dobije kategorizaciju nacionalnog festivala. Svojim djelovanjima radit ćemo na tome da zadrži postojeću kvalitetu i da svake godine postaje sve bolji“, zaključila je Mirna Sabljar.