Kultura ne smije šutjeti

Najvažniji susret književne industrije i jedinstveno mjesto razmjene između autora, izdavača, prevoditelja i čitatelja ove je godine okupio četiri tisuće izlagača iz 95 zemalja, među kojima je i Hrvatska, i više od 6.400 akreditiranih novinara iz cijeloga svijeta, koji su posebno pratili dolazak španjolskoga kraljevskog para jer je Španjolska bila zemlja gost.

Prema podacima organizatora, Sajam je obišlo oko 180.000 posjetitelja, što je kudikamo manje od brojke iz posljednje godine prije pandemije koronavirusa, kad je Sajam knjiga u Frankfurtu posjetilo 300.000 ljudi. Za usporedbu, u 2021. godini, odnosno godini hibridnog sajma, bilo je tek 70.000 posjetitelja, još 130.000 koristilo se digitalnom ponudom.

U kontekstu književnih festivala kao što je ovaj koji prije svega slavi književnost, ali se u velikoj mjeri dotiče politike, nije zanemariv bojkot mnogih njemačkih autora koji se ne slažu s politikom organizatora koji iz godine u godinu podilaze desničarskim izdavačima, što opravdavaju slobodom objavljivanja i izražavanja. Zbog toga je poznata njemačka autorica Jasmina Kuhnke i ove godine namjerno otkazala dolazak na Sajam knjiga. Podržala ju je Eleonore Wiedenroth-Coulibaly, književnica i poznata frankfurtska aktivistica, dobitnica nagrade Tony Sender 2022. i suosnivačica Inicijative crnaca u Njemačkoj (ISD).

Frankfurtski sajam knjiga ove je godine obišlo oko 180.000 posjetitelja / Snimio Dennis Duddek / EXPA Pictures  /  PIXSELL

Pisci protiv tiranije

Time se još jednom pokazalo da književnost ima snagu i moć svjedočenja, a svaki autor pogled na svijet koji odražava politički stav i oblikuje ono što se događa. No pisci i pjesnici su stoljećima nalazili načina kako se suprotstaviti tiraniji, govorili su i ukazivali na ozbiljnost problema tamo gdje je on opasan pa čak i smrtonosan. Kao svjedoci vremena mnogi pisci predani demokraciji i ljudskim pravima i na ovogodišnjem su Sajmu u Frankfurtu svesrdno upozoravali na ozbiljnost situacije u svijetu. S otprilike dvije tisuće događaja tijekom nekoliko dana Sajma u paviljonima na deset katova otvoreno je mnoštvo tema iz politike, situacije u izdavaštvu, borbe za ljudska prava, zatim o različitostima, ali i mladoj generaciji i utjecaju društvenih mreža na tiskanu knjigu i književnost općenito. U prepunim sajamskim dvoranama i žustrim raspravama jasno se osjetila snaga knjige i volja za konstruktivnim bavljenjem temama sadašnjeg vremena.

Hrvatski štand na Frankfurtskom sajmu knjiga / Snimila Marijana Dokoza

Brojna predavanja, rasprave i čitanja bavila su se temama poput ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine, situacije u Iranu i Afganistanu te različitostima. No s obzirom na rat u Ukrajini, Frankfurtski sajam knjiga 2022. bio je usredotočen na ukrajinsku književnost. Na zajedničkom štandu s vlastitom pozornicom ukrajinski izdavači knjiga i institucije predstavili su svoje programe i izvijestili o trenutnom stanju. Bio je tu niz istaknutih ukrajinskih autora, među kojima i Serhij Žadan. Književnik i glazbenik iz Harkiva primio je Njemačku nagradu za mir te poručio da kultura ne smije šutjeti.

„Kad kultura šuti, kad šute pisci i pjesnici, strah je pobijedio“, poručio je Žadan s tribine Književnost u ratu na kojoj je s njim razgovarala njemačka ministrica kulture Claudia Roth.

Sudjelujući na raznim događanjima tijekom sajma, ministrica je pohvalila književnost koja ukazuje na različitost među ljudima.

Izdavači pod pritiskom

Gotovo svi zagovornici različitosti, borbe protiv diskriminacije, autori, književnici i sudionici izdavačkog procesa složit će se da bez kvalitetnih književnih prijevoda nema ni dobre prijevodne literature. Stoga je na ovogodišnjem Sajmu posebna pozornost posvećena umjetnosti prevođenja.

Oko 1.500 posjetitelja došlo je na scenski program Međunarodnog centra za prevođenje koji je s tridesetak događanja stvorio priliku za profesionalnu razmjenu i umrežavanje sudionika, ali i za širu javnost. Prevodioci su tako dali uvid u različite aspekte svog rada raspravljajući o osobitostima prevođenja stripova, važnosti rodno nediskriminirajućeg jezika i o povezivanju prevođenja i postkolonijalnih teorija.

Prevođenje knjiga i knjižarska industrija nije izbjegla rast cijena energije kao posljedicu rata u Ukrajini. Osim toga, izdavači su pod pritiskom i nagla rasta cijena papira. S obzirom na te izazove za književnu industriju, na Sajmu su se tražila rješenja s izdavačima te je istaknuto da raznolikost izdavača osigurava raznolikost literature.

Važnu poruku poslali su i međunarodni divovi izdavaštva Peter Warwick, predsjednik i izvršni direktor Scholastica, Charlie Redmayne, izvršni direktor HarperCollinsa UK, Markus Dohle, izvršni direktor Penguin Random Housea, Grupa Editorial, kao i predstavnici platformi kao što su TikTok, Spotify i Wattpad Webtoon. Stavili su naglasak na društvene platforme kao alat koji koje koriste mladi ljudi, a s pomoću kojeg im se može približiti knjiga. Zajednica #BookTok prvi put se predstavila na Sajmu knjiga u Frankfurtu. Tobias Henning, generalni direktor TikToka za Njemačku i srednjoistočnu Europu, rekao je da su s globalnim #BookTok videoprikazima nedavno dosegnuli 84 milijarde. Zaključak dvodnevnog foruma Perspektive nakladništva, sa oko 1.700 sudionika, jest da je središnja zadaća izdavaštva pozicionirati se što šire i unijeti što više svježih perspektiva i učiniti književnost privlačnijom mlađim generacijama.

Hrvatska ostvarila uspjeh u Frankfurtu

Hrvatska se nakon dvije godine stanke zbog pandemije koronavirusa vratila na Frankfurtski sajam knjiga. Zajednica nakladnika i knjižara pri Hrvatskoj gospodarskoj komori već tradicionalno uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija RH organizira odlazak Hrvatske u Frankfurt. Nagrađivani hrvatski pisci Marija Andrijašević, Zoran Ferić, Nada Gašić, Marko Gregur, Ena Katarina Haler, Damir Karakaš, Jurica Pavičić, Želimir Periš, Ivica Prtenjača i Olja Savičević Ivančević predstavljeni su u sklopu programa hrvatskog štanda.

Olja Savičević Ivančević već je poznato ime na Sajmu knjiga u Frankfurtu i izvan hrvatskog štanda, dok se mlada nagrađivana književnica Marija Andrijašević predstavila prvim romanom Zemlja bez sutona. U romanu progovara o ocu i kćeri, bijegu i povracima, gdje snažno pulsira ideja preobrazbe i novog početka. Roman je dobio nagradu Štefica Cvek u regionalnom izboru najboljih romana 2021. te 15. književnu nagradu tportala 2022. za najbolji objavljeni roman u protekloj godini. Dobio je i audioinačicu u aplikaciji book&zvook koju su početkom 2020. lansirale Lana Deban i Ljubica Letinić. Upravo je na slušanje audioknjiga stavljen naglasak tijekom predstavljanja programa na hrvatskom štandu knjiga, o čemu je govorio i Nikica Micevski iz Fokus komunikacije i član Vijeća Zajednice nakladnika i knjižara.

Autorice aplikacije book&zvook izjavile su da su u Frankfurtu uspjele skrenuti pažnju domaće profesionalne javnosti na projekt audioknjige, a imale su također priliku obratiti se korisnicima u Njemačkoj, gdje im je sve brojnija publika koja je u praktičnosti njihova rješenja našla blisku i neposrednu vezu s književnošću na materinskom jeziku.

Deset naslova Matice hrvatske

Matica hrvatska predstavila je deset svojih naslova, među kojima su: Nives Opačić (Završne riječi, ipak) Krešimir Nemec (Narativne strategije), Ivan Slamnig (Izabrana djela) Ivo Brešan (Kratka proza), Marko Marulić (Judita), Viktor Žmegač (Vrhunski europski romani), Mara Marić (Otok na kojem cvjetaju limuni) Dragan Damjanović (Veliki zagrebački potresi), a predstavljen je i Matičin Vijenac. Ogranak Matice hrvatske u Wiesbadenu već je tradicionalno predstavio časopis Riječ.

Dobar odjek na sajmu knjiga imale su i publicističke knjige autora Borisa Perića i Tomislava Pletenca (Ne možeš ti to), Davora Rostuhara (Ljubav oko svijeta), Hrvoja Tkalčića (Potresi: divovi koji se ponekad bude) i Denivera Vukelića (Magija na hrvatskome povijesnom prostoru). Kroz izbor od petnaest ilustratora predstavljenih na hrvatskom štandu bili su zastupljeni Vanda Čizmek, Ivana Glušević, Klasja Habjan, Vedran Klemens, Agata Lučić, Andreja Peterlik Huseinović, Ivana Pipal, Klara Rusan, Ivan Stanišić, Stipan Tadić, Hana Tintor, Vendi Vernić, Hana Vrca i Dominik Vuković. Posjetitelji hrvatskog štanda, urednici i agenti imali su priliku vidjeti i rezultate programa potpore prijevoda hrvatskih autora na strane jezike u izboru objavljenih knjiga u 2021. i 2022. godini, među kojima je bila i promocija engleskog prijevoda romana Viljevo (August after Midnight) Luke Bekavca.

Uz Bekavca promovirane su i knjige Kašmira Huseinovića, Dalibora Markovića, Andree Petrlik, Mire Radalja, Igora Štiksa. Huseinović je naglasio važnost dolaska na Sajam knjiga u Frankfurt. „Hrvatsko je nakladništvo jako malo i da bi uopće opstalo bez financijske potpore nadležnih hrvatskih institucija, mora širiti svoje tržište. Za to idealnu mogućnost pružaju sajmovi knjiga, među kojima se ističe Frankfurtski sajam jer je prije svega poslovni, odnosno otvara mogućnost prodaje i razmjene autorskih prava“, rekao je Kašmir Huseinović.

Nikica Micevski upozorio je da se Hrvatska suočava s odlaskom u inozemstvo ljudi koji su čitali i kupovali knjige, no tiskana će knjiga još dugo imati svoje mjesto u hrvatskom izdavaštvu.

Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Slavko Kozina kazao je da je zadovoljan uspjehom hrvatskog štanda: „Sadržajno ispunili smo sve elemente, imali smo najnovije hrvatske knjige, mlade ilustratore, poslovni susreti bili su na razini izdavača koji su kupovali i prodavali prava“. Najavio je suradnju s hrvatskim veleposlanstvom u Berlinu u korist književnika hrvatskoga podrijetla koji žive u Njemačkoj.