Bogato izdavaštvo zadarskog ogranka na Knjizi Mediterana

Ogranak MH u Zadru svoje godišnje izdavaštvo predstavio je na 34. manifestaciji Knjiga Mediterana u Splitu. Peti nastup zadarskog ogranka Matice hrvatske na kulturnoj manifestaciji koja se održava pod visokim pokroviteljstvom HAZU održan je 27. rujna. Predstavljeno je sedamnaest novih izdanja; ovogodišnji trobroj časopisa Zadarska smotra te šesnaest knjižnih naslova. Domaćin predstavljanja bio je Mladenko Domazet, a moderatorica Martina Drobnak.

O trobroju 71. godišta zadarskog časopisa za kulturu znanosti i umjetnost govorili su: glavni i odgovorni urednik Josip Lisac te Ivan Bošković, suradnik u časopisu. Bošković je istaknuo priznato visoko mjesto koje Smotra već dugo zauzima među hrvatskim časopisima takva profila. Vjernost suradnje Bošković je posvjedočio informacijom da je prvi članak u Smotri objavio davne 1977. Urednik Lisac zahvalio je suradnicima te najavivši skori izlazak 4. broja izrazio nadu da će časopis i dalje nastaviti redovito izlaženje. Mlada zadarska sveučilišna profesorica Jelena Alfirević Franić iz Zadarske smotre pročitala je sonet Luka Paljetka posvećen Tonku Maroeviću.

O Leksikonu biogradskih laureata govorio je autor knjige Božo Došen. Knjiga osobito važna za biogradsko područje napisana je po uzoru na knjigu Leksikon zadarskih laureata, autora Romana Segarića, a zainteresiranom čitatelju pruža cjelovit uvid u kronologiju dodjeljivanja javnih priznanja u razdoblju od 1972. do 2020. Nakladnik knjige je Grad Biograd na Moru, a sunakladnici Ogranak MH u Zadru i Zavičajni muzej Biograd na Moru. O nedavno objavljenu Rječniku govora mjesta Pridrage autora Zvonka Babića govorio je recenzent Ivan Magaš. Sedamnaesti rječnik iz biblioteke Rječnici mjesnih govora broji više od 950 stranica, od čega na sam rječnički dio odlazi čak 929. Tu je još uvodni tekst o povijesti Pridrage, jezgrovit prikaz glavnih obilježja pridraškoga govora, literatura te popis kratica i simbola, a na kraju i kratak autorov životopis i zahvale. Golem bi to bio posao za svakoga, a Magaš ističe da ga je Zvonko Babić odradio onako kako bi ga odradili najcjenjeniji stručnjaci. Sljedeća predstavljena knjiga nosi naslov Pisma srednjoškolskog ravnatelja, a napisao ju je Ivan Paštar, dugogodišnji ravnatelj zadarske Poljoprivredne, prehrambene i veterinarske škole Stanka Ožanića. O knjizi su govorili autor i Anica Serdarević, poslovna tajnica Ogranka i urednica knjige. U knjizi su obuhvaćena pisma koja su slana obiteljima učenika na početku i na kraju školske godine, u povodu većih blagdana i u drugim prigodama; čestitke u povodu Dana majki i Dana obitelji, čestitke zaposlenicama u povodu rođenja djece, prilozi iz Knjige priopćenja te drugo. Svi prilozi svjedok su autorova nastojanja da se najneposrednijim pristupom njeguje prva i važnija komponenta u složenom odgojno-obrazovnom procesu. Naslovnicu knjige krasi Apostolski blagoslov koji je Školi udijelio papa Ivan Pavao II. O knjizi Aleksandra Stipčevića Autobiografski pabirci, djetinjstvo i mladost, govorio je urednik Josip Lisac. Knjigu je priredio Ennio Stipčević. Aleksandar Stipčević, arheolog, albanolog, bibliograf, povjesničar i sociolog knjige, autor je četrdesetak znanstvenih knjiga te brojnih studija i članaka, objavljenih na više jezika. Autobiografski pabirci objavljeni su najprije u četiri nastavka časopisa Zadarska smotra. Lisac se osvrnuo i na knjigu Krune Krstića Latinizam i humanizam, iz povijesti hrvatske kulture, koju je priredio. Knjiga je objavljena u suradnji s Gradskom knjižnicom Juraj Šižgorić u Šibeniku. Jedan od najistaknutijih hrvatskih intelektualaca 20. stoljeća bio je Kruno Krstić, ističe Lisac – nedovoljno poznat, ali ipak glasovit i zbog svoje svestranosti. Bio je književnik, filozof, psiholog, prevoditelj, jezikoslovac, leksikograf i povjesničar, u svim tim svojim aktivnostima plodan i uspješan. Poliglot, poznavatelj niza jezika (arbanaškog, engleskog, francuskog, talijanskog, njemačkog, latinskog…). O ostalim knjigama govorio je urednik knjižnih izdanja Ogranka Ivica Vigato: o poeziji – Višnja Modrić: Grad moj svagdašnji, Mladenka Kučić: Raj iz babinog kvadra; o proznim djelima – Antonija Buljan Filipović: Krvavi jarak, Elvira Katić: Probuđene ptice, Marija Vukić Perković: Iz životne torbe jedne nastavnice, Zdenka Štefančić Mufa: Napuštena gajeta, Nedjeljko Pavlović: Radost u teškim vremenima, o monografijama – Julienne Eden Bušić: Uskrsla lica Vukovara (sunakladništvo s Hrvatskim dokumentacijsko-memorijalnim centrom Domovinskog rata), o monografiji Bibinje (sunakladništvo sa Sveučilištem u Zadru i Općinom Bibinje), o monografijama Teodore Vigato: Zadarsko lutkarstvo za 21. stoljeće i San putujućeg glumca, Zlatko Košta (sunakladništvo s Kazalištem lutaka u Zadru).