Život glagoljice u današnjem obrazovanju

U Dvorani Jure Petričevića 14. rujna u suradnji Društva prijatelja glagoljice i Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Matice hrvatske održano je predavanje Glagoljica i glagoljaška baština u odgojno-obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Održala ga je pročelnica Odjela za hrvatsko glagoljaštvo Biserka Draganić. Na početku predavanja dala je uvid u sadržaje Okvira nacionalnoga kurikuluma koji otvaraju prostor i glagoljičnim sadržajima na svim razinama obrazovanja: od predškolskoga do srednjoškolskoga. Definirala je na što se pojam glagoljaške baštine odnosi te odredila njezino mjesto unutar hrvatskoga kulturnog identiteta. Ukazala je na načine na koje su glagoljični sadržaji dostupni predškolcima, pokazala u kojoj su mjeri i u kojim predmetnim područjima kojih predmetnih kurikula na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini zastupljeni. Osvrnula se i na njihovu zastupljenost na fakultetima s obzirom na to da nazočnost glagoljičnih sadržaja u redovnoj nastavi ovisi o učiteljevu poznavanju glagoljične sastavnice hrvatske kulture. Zaključila je da su glagoljični sadržaji zastupljeniji u izvannastavnim aktivnostima, posebice u osnovnim školama, negoli u redovnim sadržajima poučavanja te predstavila glagoljaške skupine od kojih neke djeluju više od dvadeset godina. Predstavila je nekoliko školskih, međuškolskih i međunarodnih projekata kojima mladi glagoljaši promiču glagoljašku baštinu, projekt povezivanja znanstvene ustanove i škola na području istraživanja baštine, te pokazala na koji bi se način glagoljični sadržaji mogli upotrijebiti u razvoju učeničkih poduzetničkih kompetencija. Na kraju izlaganja navela je razloge zbog kojih bi glagoljaška baština trebala biti zastupljenija na svim razinama poučavanja, kao i svrhe koje se time ostvaruju, posebno zaintrigiravši nazočne pričom o terapijskoj vrijednosti glagoljičnoga pisma.

Mi ćemo ovaj kratak osvrt na predavanje pročelnice Odjela za hrvatsko glagoljaštvo MH završiti spoznajama na koje u svojim javnim nastupima često ukazuje: društvo treba odati priznanje svim prenositeljima te baštine u odgojno-obrazovnom sustavu jer zahvaljujući i njihovu radu nastavljen je kontinuitet glagoljičnoga pisma, što je, između ostaloga, omogućilo 2014. njegovu zaštitu. Aktivnosti glagoljaških središta potaknule su znanstvene ustanove koje se bave izučavanjem glagoljaške baštine da dio rada posvete njezinoj popularizaciji. Bez rada i tih malih, a zapravo uistinu velikih predškolskih i školskih glagoljaških skupina i njihovih projekata, ne bi bilo dovoljno razloga ni za proglašenje Dana hrvatskoga Prvotiska Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva!