Skup o životnom i književnom putu Petra Šegedina

Južnohrvatski ogranak Društva hrvatskih književnika u suorganizaciji s Ograncima MH u Metkoviću i Čitluku te općinom Orebić organizirali su 18. neretvanski književni, znanstveni i kulturni susret posvećen književniku Petru Šegedinu.

Književno-znanstveni skup održan je prvog dana listopada u Gradskom kulturnom središtu Metković, a sudjelovali su istaknuti članovi DHK-a: Šimun Musa, akademik (Mostar); Mile Pešorda, akademik (Zagreb); Antun Lučić, književnik (Mostar); Marina Kljajo Radić, književnica (Mostar); Pero Pavlović, književnik (Neum); Ružica Martinović Vlahović, književnica (Slavonski Brod); Hrvoje Barbir Barba, književnik (Ploče); Andrija Stojić, predsjednik Ogranka MH u Čitluku; Zorana Vekić, predsjednica Ogranka MH u Metkoviću; Anita Martinac, predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK-a.

Sudionici skupa iz Južnohrvatskog ogranka Društva hrvatskih književnika i ogranaka MH u Metkoviću i Čitluku

„Značaj i doprinos Petra Šegedina u hrvatskoj književnosti nemjerljivi su, a to su potvrdila i znanstvena djela o kojima se govorilo na skupu. Svi pristigli radovi sudionika, ali i drugih članova koji ovaj put nisu mogli prisustvovati bit će objavljeni u zborniku“ – istaknula je predsjednica Južnohrvatskog ogranka DHK-a, književnica Anita Martinac. U ime Južnohrvatskog ogranka uručila je zahvalnice ograncima Matice hrvatske u Metkoviću i Čitluku i priznanja te darove Podruma Stojić sudionicima. Druženje je nastavljeno i sljedećeg dana pri obilasku kulturnih znamenitosti.

Grad Orebić također je bio suorganizator susreta. Sljedećeg su dana književnici ugošćeni u Pomorskom muzeju, gdje ih je dočekala ravnateljica Vesna Suhor, i u Narodnoj knjižnici Orebić, gdje je sa školskom djecom pripremila prigodan program ravnateljica knjižnice Nataša Tolj. Bogata povijest tog pomorskog mjesta koje je iznjedrilo toliko važnih osoba s kulturnom tradicijom posvuda je vidljiva, pa je bilo lijepo boraviti i u vrtu akademika Cvite Fiskovića, istom onom koje književnik Šegedin opisuje i u kojem je nalazio nadahnuće za Priču o dva kamena. Tu je književnike primio akademik Igor Fisković i ispričao im mnoge zanimljivosti o prijateljevanju književnika Šegedina i njegova oca.

Nakon toga književnici su posjetili grob Petra Šegedina na Kapetanskom groblju, pored franjevačkog samostana Uznesenja Marijina (Gospe od Anđela), a također su posjetili grob književnika Frane Vlatkovića, koji je prije nekoliko mjeseci sahranjen na tom groblju, a bio je istaknuti član Ogranka. Položeno je cvijeće i zapaljene su svijeće, a pjesnici su se uz molitvu prisjetili njihova životnog puta.

Kapetansko groblje poznato je po raskošnom mauzoleju obitelji Mimbelli, djelu poznatog kipara Ivana Rendića. U mramoru isklesana djevojka s naopako okrenutim vrčem simbolizira kraj loze obitelji brodovlasnika i orebićkog mecene Antona Mimbellija.

Naime, posljednji potomak te obitelji u Orebiću, Baldo Mimbelli, gajio je fatalnu neostvarenu ljubav prema kćeri guvernante, te je dao izraditi Rendićev kip Usnule vestalke, na sliku i priliku svoje nesuđene nevjeste.

Na brdu Sv. Ilija, na 150 metara nadmorske visine u 15. stoljeću izgrađeni su franjevački samostan i zavjetna gotičko-renesansna crkva Gospe od Anđela, a registrirani su kao spomenik kulture. U njoj su dva mramorna reljefa Majke Božje s Djetetom u maniri Tomasa Fiambertija i Nikole Firentinca, raspelo J. Petrovića, glavni oltar Maffea da Verone i slike jedrenjaka kao zavjetni darovi pomoraca. I samostan ima Zavjetni muzej s čuvenom slikom Gospe koju je u 15. stoljeću na obalu Orebića izbacilo more. Kroz vrijedan samostan i zanimljivu muzejsku zbirku književnike je predvodio fra Milan Jukić, čuvar muzeja i galerije.

Pogled s vidikovca ispred crkve Gospe od Anđela prema moru i otocima, u svojoj punini boja i svjetlosti prekrasno je iskustvo te je ispratilo putnike književnike na njihove nove pohode. Nekada su zvona crkava prenosila vijesti, a danas tu vijest nose riječi, zato je važno pisati o proživljenom iskustvu. Kako se orebićka ljepota tijekom povijesti dopunjala, poznata je i zgoda cara Franje Josipa, koji je došavši u Orebić rekao da mu je to najljepše mjesto Monarhije!