O kulturnom identitetu Hrvata i Bosanske Posavine

Svečana dvorana Dvor Terra Tolis u Tolisi bila je 7. i 8. listopada ove godine mjesto gdje je Ogranak MH u Orašju održao dvodnevni kulturni skup na kojemu je obilježena Matičina 180. obljetnica.

Potpredsjednik Matice hrvatske Damir Zorić na svečanosti u Orašju govorio je o povijesti najstarije hrvatske kulturne ustanove

Prvi dan zamišljen je i ostvaren dinamično. Događaj je započeo obraćanjem potpredsjednika MH Damira Zorića, koji je ukratko objasnio povijesnu ideju i vrijeme u kojemu je MH osnovana. Zorić je pokazao i zavidno znanje o lokalnoj povijesti Bosanske Posavine govoreći o osobama s tog područja koje su u 19. stoljeću pristajale uz intelektualne i nacionalne ideje tog vremena, a čiji je nositelj bila upravo Matica hrvatska. Publici se obratio i Đuro Topić, predsjednik Vlade Županije posavske, koja je bila glavni sponzor manifestacije u Tolisi. Nakon obraćanja prikazan je kratki film o povijesti Matice hrvatske, koji je u kratkim crtama prikazao kako se ta ustanova osnivala, rasla, prolazila teške trenutke, ali uvijek ostala vjerna osnovnoj ideji – izgradnji, očuvanju i njegovanju kulturnog identiteta Hrvata. U kratkim stankama glazbene točke izvodio je mjesni mješoviti crkveni zbor Adoro. Ipak, najveći dio večeri protekao je u druženju i razgovoru, međusobnom upoznavanju i razmjeni ideja, jer na manifestaciji nisu bili prisutni samo mjesni kulturni djelatnici i umjetnici već i brojni gosti, poput članova Ogranka MH iz Vinkovaca.

Drugog dana sva pozornost bila je usmjerena na promociju knjige Izabrana epska djela fra Martina Nedića, koja je objavljena kao kapitalni nakladnički pothvat Ogranka u Orašju. Knjiga sadrži tri glavna, a možda i najpoznatija poetska uratka velikoga posavskog franjevca, a to su: Razgovor koga vile Ilirkinje imadoše u pramalitje godine 1835, djelo s kojim se uzima da je započeo ilirski pokret u Bosni, potom Poraz bašah a zavedenje nizama u Bosni, koje osim umjetničke ima i historiografsku dimenziju zbog svojih „proznih razjašnjenja“ u kojima autor tumači događaje kojima je i sam bio svjedok, te naposljetku Ratovanje slovinskoga naroda proti Turcima godine 1875–1877, koje govori o nemirima i krizi koja je dovela do velikih povijesnih promjena u jugoistočnoj Europi potkraj 19. stoljeća. Knjigu je predstavio fra Luka Marković, koji je s pravom naglasio da je djelo fra Martina Nedića dugo godina bilo nepravedno zapostavljeno. O književnom stvaralaštvu fra Martina Nedića govorio je Mato Nedić, trenutno najbolji poznavatelj lika i djela čuvenoga posavskog franjevca. Profesor Nedić ujedno je i priređivač knjige zamišljene kao prve u nakladničkom nizu Ogranka MH u Orašju koji bi trebao obuhvatiti cjelokupno književno stvaralaštvo fra Martina Nedića.