Matičine matice

„Najpoglavitija svrha društva našega jest: nauku i književstvo u našem narodnom jeziku rasprostranjivati i priliku mladeži našoj dati, da se domorodno izobrazi.“ Riječi su to grofa Janka Draškovića, velikoga preporoditelja i prvoga predsjednika Matice ilirske (od 1874. Matice hrvatske), izrečene na osnivačkoj skupštini Matice 10. veljače 1842. u zgradi koja i danas stoji na vrhu Radićeve ulice, na broju 32, preko puta Kamenitih vrata. Taj se citat, kao i onaj aktualnoga Matičina predsjednika Mire Gavrana, od 16. do 22. listopada može pročitati na panoima izložbe Hrvatskoga povijesnoga muzeja, nastale u suradnji s MH, na Strossmayerovu trgu u središtu grada, ispred današnjega doma Matice hrvatske, dovršena 1887. A upravo Gavranov citat na najbolji način sažima 180 godina Matičine djelatnosti: „U proteklih 180 godina izmijenilo se pet država u kojima su Hrvati živjeli, a Matica hrvatska opstala je i ostala svjetionikom hrvatske kulture, znanosti i prosvjete.“

Postav izložbe ispred palače Matice hrvatske na Strossmayerovu trgu / Snimio MIRKO CVJETKO

Deset tisuća objavljenih svezaka

Matica hrvatska najstarija je kulturna ustanova i nakladnička kuća hrvatskoga naroda, samostalna je, neprofitna i nevladina udruga koja sa Središnjicom u Zagrebu i sa 126 ogranaka u Hrvatskoj i inozemstvu djeluje kao književno, znanstveno i kulturno društvo koje promiče hrvatski nacionalni i kulturni identitet u područjima umjetničkog, znanstvenog i duhovnog stvaralaštva, gospodarstva i javnoga života. Među 10.000 svezaka Matičinih knjiga i časopisa nalazimo gotovo sva važnija imena hrvatske književnosti i znanosti: „u njoj je izlazilo gotovo sve što se u Hrvatskoj od vrijednosti produciralo“ (Antun Barac). Maticu hrvatsku danas podupire više od 4000 njezinih članova.

Središnji vizual obljetničke izložbe

Čelni ljudi Matice ‒ njezini predsjednici ‒ glavni su predstavnici Matičina programa i rada u javnosti te o njihovu znanju, umijeću, karakteru i držanju uvelike ovisi percepcija i ugled te ustanove u narodu. Maticu su dosad vodila dvadeset i šestorica predsjednika, a ova je izložba posvećena njima – Matičinim maticama. Autori su izložbe Petra Braun, Josip Brleković i Ana Filep.

Palača Matice hrvatske na arhivskoj fotografiji Hrvatskoga povijesnog muzeja

Prvi je predsjednik Matice ‒ ujedno predsjednik Čitaonice ‒ Janko Drašković. Iza njega na predsjedničkome mjestu slijede Ambroz Vranyczány Dobrinović, Ivan Mažuranić i Matija Mesić. Od 1874. pa do kraja austrougarske ere 1918, Maticom predsjedavaju Ivan Kukuljević Sakcinski, Tadija Smičiklas, Ivan Trnski, Gjuro Arnold, Oton Kučera i Krsto Pavletić. U međuratnom razdoblju za predsjednike Matice birani su Fran Tućan, Dragutin Domjanić, Albert Bazala i Filip Lukas. U drugoj, socijalističkoj Jugoslaviji, Maticu do prisilnoga prestanka njezina rada 1972. vode Mihovil Nikolić, Gustav Krklec, Jakša Ravlić, Hrvoje Iveković i Ljudevit Jonke. Obnovljenu Maticu u neovisnoj i samostalnoj hrvatskoj državi od 1990. predvode Petar Šegedin, Vlado Gotovac, Josip Bratulić, Igor Zidić, Stjepan Damjanović, Stipe Botica i Miro Gavran.

Simpozij o Matičinim predsjednicima

U Matici će 20. i 21. listopada biti održan i znanstveni skup Predsjednici Matice hrvatske 1842–1996, koji će okupiti niz istaknutih stručnjaka iz vodećih znanstvenih i kulturnih ustanova. „Na skupu će biti progovoreno o ukupno 21 predsjedniku MH, od Janka Draškovića do Vlade Gotovca. Cilj je skupa osvijetliti njihovo djelovanje kao predsjednika najstarije i stožerne hrvatske kulturne ustanove, ali i progovoriti o njima kao istaknutim dionicima hrvatskoga javnog života, odnosno kulturnog i znanstvenog stvaranja. Neki od njih dugotrajnim djelovanjem u Matici u teškim vremenima ostavili su dublje tragove od drugih. Dobar je primjer svakako razdoblje predsjedništva Filipa Lukasa, koji je tu dužnost obnašao i u bremenito doba šestosiječanjske diktature i u razdoblju Drugoga svjetskog rata“, izjavio je uoči simpozija potpredsjednik Matice hrvatske Mario Jareb, dodavši da su Matica i njezini predsjednici u protekla dva stoljeća dali izniman doprinos razvoju hrvatskoga društva te poticanju i promicanju kulture i znanosti.

Program obilježavanja poduprli su brojni pokrovitelji i donatori, a znanstveni se skup održava uz potporu HEP-a.