Hrvatska – štit i vrata kršćanstva

Et precipue illud in memoriam vobis redigerem Croatiam ipsam Christianorum scutum esse ac portam, qua capta nihil in universo Sacro Imperio Romano satis a periculo et exitio tutum esse („A prvenstveno da bih vas podsjetio na to da je upravo Hrvatska štit i vrata kršćanstva te da, bude li ona osvojena, ništa u Svetom Rimskom Carstvu neće biti u dovoljnoj mjeri sigurno od opasnosti i propasti.“); (…) Nos certe mendicare nolimus, quemadmodum ipse Romae Graecos, Misos, Servianos, Albanenses plerosque magnos ac principes viros mendicare vidi, et in paupertate mori („Mi zasigurno ne želimo prosjačiti, kako sam osobno u Rimu vidio Grke, Bugare, Srbe, Albance i mnoge velikaše i poglavare gdje prose, ni umrijeti u siromaštvu.“).

Navedene dvije rečenice potječu iz glasovitog Govora za Hrvatsku (Oratio pro Croatia) hrvatskog velikaša, kneza senjskog, krčkog, modruškog itd., Bernardina Frankapana (1453–prije 5. VI. 1530), koji je kao poslanik Hrvatskog sabora održao u Nürnbergu – u tri navrata i to 19. studenog, 22. studenog i 10. prosinca 1522. – pred staležima Njemačkog državnog sabora/parlamenta. To je opsegom u konačnici nevelik govor na latinskom jeziku, ali značenjem i porukom iznimno važan spis nastao u turbulentnom dobu hrvatske, ali i (srednjo)europske kasnosrednjovjekovne odnosno ranonovovjekovne povijesti. Njim se za Hrvatsku, a time zapravo i za cjelokupno Sveto Rimsko Carstvo, traži hitna svekolika pomoć za obranu od Turaka-Osmanlija. Govor je potom tiskan u nürnberškoj tiskari Friedricha Peypusa po svemu sudeći između 24. i 28. studenog 1522. s temeljnom funkcijom letka odnosno pamfleta kojim se apelira i agitira odgovorne na (re)akciju. Njegov latinski naslov glasi: Bernardini de Frangepanibus comitis Segniae, Vegliae, Modrusiique etc. Oratio pro Croatia Nürenbergae in Senatu Principum Germaniae habita XIII. Cal. Decemb. An. Ch. M.D.XXII. U navedenu govoru, vrijedi na to ponovno ukazati, Hrvatska je apostrofirana kao: štit i vrata kršćanstva.

Suradnja Ogranka MH u Ogulinu i Katedre Čakavskoga sabora Modruše

Tim su povodom Ogranak Matice hrvatske u Ogulinu i Odjel za povijest Matice hrvatske u Zagrebu u suradnji s Katedrom Čakavskoga sabora Modruše odlučili organizirati znanstvenu tribinu pod nazivom Obilježavanje 500. obljetnice Govora za Hrvatsku (Oratio pro Croatia) Bernardina Frankapana Modruškog, održanoga 1522. godine u Nürnbergu te predstaviti drugo izdanje knjige Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku. 500. obljetnica autorskog i priređivačkog dvojca Ivana Jurkovića i Violete Moretti s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. Tribina i predstavljanje održani su u punoj ogulinskoj Gradskoj knjižnici i čitaonici, a sutradan je organiziran i obilazak povijesnih lokaliteta u ogulinskoj okolici Oštarija i Modruša. Realizaciju svega toga omogućio je financijskom potporom Grad Ogulin.

Bernardin Frankapan

Odmah na početku, prilikom otvaranja tribine, nazočne su pozdravili u ime organizatora Hrvoje Magdić i Zvonko Trdić. U ime Predsjedništva MH i njezina predsjednika gospodina Mire Gavrana, te Odjela za povijest MH, pozdravni govor izrekao je Tomislav Galović, ujedno moderator tribine i predstavljanja. Svima je zaželio uspjeh u radu, dok je posebne pozdrave uputio predsjedniku Ogranka MH u Ogulinu gospodinu Hrvoju Magdiću te ključnoj osobi Katedre Čakavskoga sabora Modruše gospodinu Zvonku Trdiću. Prigodno se prisjetio četvorice – bonae memoriae – prijatelja i suradnika ovoga kraja i ovdašnjih udruženja: Fra Petra Runje (1938– 2014), redovnika i svećenika, franjevca trećoredca glagoljaša – istaknutog povjesničara franjevaštva i istraživača hrvatskoga glagoljaštva, autora brojnih knjiga od kojih su čak četiri u izdanju ogulinskog Ogranka MH. Potom akademika Petra Strčića (1936–2019), hrvatskog povjesničara i arhivista, voditelja Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, sudionika skupova o ogulinskom kraju.

Podsjetilo se i na Tomislava Raukara (1933 –2020), istaknutog hrvatskog povjesničara i sveučilišnog profesora, sudionika znanstvenog skupa Bernardin Frankopan i njegovo doba održana 4. rujna 2008. u Ogulinu s referatom Hrvatska u doba Bernardina Frankopana – smjernice povijesti i uz Mirjanu Matijević Sokol predstavljača prvoga izdanja djela Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku (1522), autora i priređivača Ivana Jurkovića i Violete Moretti. Ta je publikacija objavljena 2010. i bila je ujedno prva knjiga kojom su otpočeta Posebna izdanja Modruškog zbornika Katedre Čakavskog sabora Modruše. Knjiga je svečano predstavljena 3. rujna 2010. u atriju Hotela Frankopan u povodu Dana Grada Ogulina i blagdana Uzvišenja sv. Križa. A drugo, dopunjeno izdanje ove vrijedne knjige, sada pod naslovom Bernardin Frankapan Modruški, Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku. 500. obljetnica bio je povod za okupljanje u Ogulinu i organiziranje spomenute tribine. Vjerni suradnik ovoga kraja bio je i Mile Bogović (1939–2020), prvi biskup gospićko-senjski i zaslužni hrvatski crkveni povjesničar te dugogodišnji profesor, koji je 2015. – zbog svoje pastoralne, duhovne i moralne skrbi za sve Ogulince – proglašen počasnim građaninom grada Ogulina. Za zahvalnošću su pak bile upućene riječi prisjećanja i na nedavno preminulog hrvatskog povjesničara i arheologa Milana Kruheka (1940–2022), suradnika Modruškog zbornika i drugih ovdašnjih publikacija, te autora zapaženih publikacija – knjige u izdanju ogulinskog Ogranka MH Srednjovjekovni Modruš. Grad knezova Krčkih-Frankopana i biskupa Krbavsko-modruške biskupije (2008) te knjige Knezovi Modruški Bernardin i Krsto Frankopan. Mačem i govorom za Hrvatsku (2016) u izdanju modruške Katedre Čakavskog sabora.

Predstavljene nove spoznaje

Nakon pozdravnih riječi svoja su izlaganja na tribini priopćila šestorica znanstvenika i istraživača, a sve je moderirao pročelnik Odjela za povijest MH Tomislav Galović. Prvo je izlaganje održao Borislav Grgin, redoviti profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Kraljevi Jagelovići i obrana Hrvatske od Osmanlija: između želja i mogućnosti, u kojem je prikazana uloga i realne mogućnosti kraljevâ Vladislava II. (1490–1516) i Ludovika II. Jagelovića (1516– 1526) u pravcu organizacije, financiranja i vojnog pomaganja te uspješnog održavanja obrane južnih granica Ugarsko-Hrvatskoga Kraljevstva na prostorima koje pokriva srednjovjekovna Hrvatska. O Frankapanima kao „grofovima Hrvatske“ (Grafen von Krabaten) u njemačkim povijesnim izvorima diplomatičke, narativne i heraldičke provenijencije kasnog srednjovjekovlja govorio je Robert Kurelić, docent s Filozofskog fakulteta u Puli. Naime, riječ je o zanimljivu nazivu vezanom uz obitelj Frankapan kojim su oni kao Grafen von Krabaten odnosno grofovi/knezovi Hrvatske bili imenovani od 1432. pa do prve polovine 16. stoljeća u njemačkim izvorima. Autor s pravom tvrdi da su Frankapani tada vrlo moćna dinastija na hrvatskom prostoru (iako ne i jedina, spominjući pritom važnost, npr., knezova Kurjakovića) te konstatira kako razumijevanje „ovoga fascinantnog naziva za Frankapane ujedno može poslužiti i kao važan istraživački alat za bolje tumačenje povijesti obitelji, otkrivajući izvore koji su dosad bili prikriveni“.

Uz zanimljivu prezentaciju povjesničar Hrvoje Kekez, izvanredni profesor na Odjelu za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, u izlaganju je dao temeljit pogled na kontekst crkvenih zdanja u kasnosrednjovjekovnom kulturnom krajoliku te pokazao dostupna svjedočanstva o konačnom osmanskom pustošenju svetišta Blažene Djevice Marije od Čudesa u Oštarijama 1521. U fokusu je izlaganja bio navod iz glasovitog djela Johanna Weikharda von Valvasora Die Ehre Deß Hertzogthums Crain (1689). „Šaljite praha i provijanta!“

Unutrašnjoaustrijsko financiranje hrvatske obrane u prvoj polovici 16. stoljeća bio je naslov priopćenja Vedrana Klaužera, znanstvenoga suradnika na Odjelu za novovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest. Kroz dostupne izvore nastojalo se dati odgovor na pitanje kakvu su pomoć u borbi protiv Osmanlija u pogledu financija, naoružanja, ljudstva te od kojih sve struktura „očekivali, tražili i zahtijevali postojeći zapovjednici obrane, odnosno kojim su političkim, diplomatskim i drugim kanalima nastojali dobiti ili namaknuti obećana sredstava i pomoć“.

Alexander Buczynski, znanstveni savjetnik na Odjelu za novovjekovnu povijest Hrvatskog instituta za povijest i naslovni izvanredni profesor Fakulteta hrvatskih studija, dao je temeljit uvid u europska politička gibanja na početku 16. stoljeća. Izlaganjem naslovljenim Unutarnji i vanjski neprijatelj carstva. Srednjoeuropski kontekst Frankopanova govora 1522. godine ukazao kakve su bile tadašnje političke prilike u Europi te kako je tadašnje njemačko društvo nezaustavljivo išlo prema vjerskom i političkom raskolu. Najzad, posljednji je nastupio povjesničar Željko Holjevac, ravnatelj Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu i donedavni pročelnik Odjela za povijest MH, koji je ukazao na Posljedice Bernardinova govora: Ogulinska kapetanija. Drugim riječima, osmansko-turska ugroza imala je za posljedicu kompletnu militarizaciju ovoga prostora koja se najbolje očituje u vidu formiranja Ogulinske kapetanije (oko 1570) i kasnije Ogulinske pukovnije (1746–1873).

Uskoro zbornik radova

Sva izlaganja na znanstvenoj tribini bila su na vrlo visokoj razini te dobro popraćena od publike. Stoga je nakana organizatora – iako je posrijedi bila zapravo tribina – prirediti i ukoričiti sva izlaganja u zaseban zbornik radova te tako posredovati – kao što je to uostalom prije pola milenija bio slučaj i s Govorom za Hrvatsku (Oratio pro Croatia)! – nova saznanja i zaključke svim zainteresiranim za ovu tematiku i problematiku.

Nakon zaključenja znanstvene tribine u povodu 500. obljetnice Govora za Hrvatsku Bernardina Frankapana Modruškog uz autore Ivana Jurkovića i Violetu Moretti novo izdanje sada pod naslovom Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku. 500. obljetnica predstavili su recenzenti, sveučilišna profesorica Fakulteta hrvatskih studija Mirjana Matijević Sokol i Luka Špoljarić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te u ime nakladnika zagrebačke Školske knjige Deniver Vukelić i Ante Žužul. Sunakladnici knjige su Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Katedra Čakavskog sabora Modruše, a autori su je odlučili posvetiti „bivšim i sadašnjim poslenicima i zastupnicima Hrvatskog sabora“. Recenzenti su istaknuli veliku važnost ovoga izdanja i izrekli pohvalne riječi autorima na njihovu trudu. Na kraju su se obratili i sami autori te novim podatcima iznenadili sve prisutne, najavivši ujedno i novu knjigu koja će biti posvećena govoru Bernardinova sina Krste (Kristofora) I. Frankapana upućena papi Hadrijanu VI. iz 1523: Oratio (et Memoriale) ad Adrianum Sextum, pont. max., Christophori de Frangepanibus. MDXXIII septimo Kal. Julii.