Za inkluzivno i empatično društvo

Rezultati prvoga EU-projekta Matice hrvatske Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca predstavljeni su 28. rujna na svečanosti u Matici hrvatskoj, uz poruke o važnoj ulozi novinara u senzibilizaciji društva za ranjive skupine. U okviru projekta dvije godine izlazio je redoviti prilog Vijenca Inkluzija, u kojemu je u 44 broja objavljeno 264 članka dvadeset novinara. Održano je dvanaest cjelodnevnih edukacija novinara, a nastao je i priručnik za novinare Izvješćivanje o ranjivim skupinama, koji su predstavili glavni urednik Vijenca i voditelj projekta Goran Galić, urednik Boris Beck i autori Igor Kanižaj i Nedjeljko Marković. Dodijeljene su i nagrade Inkluzija za novinarska postignuća: Anđeli Vidović za osobito vrijedno izvješćivanje u kulturi, Klari Jakobović za posebno istaknuta mladog novinara/novinarku koja je svojim prilozima otkrivala nove inkluzivne teme i Andriji Tunjiću za humani pristup u izvješćivanju, u kojem je čovjek u središtu novinarskog rada.

Nedjeljko Marković, Goran Galić, Igor Kanižaj i Boris Beck predstavljaju priručnik za novinare / Snimio MIRKO CVJETKO

Projekt koji je sufinancirala Europska Unija iz Europskog socijalnog fonda Matica hrvatska provodila je od 1. listopada 2020. do 30. rujna 2022. u suradnji s Društvom za komunikacijsku i medijsku kulturu te udrugom Pragma.

Uz brojne suradnike na projektu, novinare i zainteresirane članove MH, na svečanosti su uz predsjednika MH Miru Gavrana i glavnog tajnika MH Marija Dominikovića sudjelovale i predstavnice posredničkih tijela: izaslanica ministrice kulture i medija Jasna Vaniček-Fila, ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija Ministarstva kulture i medije te Maja Mustač iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, voditeljica Odjela za pripremu i ugovaranje programa EU. Program je vodila administratorica projekta Tamara Kvas, koja je u Matici hrvatskoj zaposlena na tom projektu.

Mjesto drukčijeg novinarstva

„Mi u Matici beskrajno smo sretni i ponosni što smo imali sreće i zadovoljstvo biti dio ovog projekta, s kojim na dobitku nije samo naš dvotjednik Vijenac i Matica hrvatska nego i cijelo naše društvo. Završetak projekta nije i završetak našeg senzibiliteta za ranjive skupine“, poručio je predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, koji je cijelom timu čestitao na projektu.

Idejni začetnik i voditelj projekta Goran Galić, glavni urednik Vijenca, kazao je da su unatoč pandemiji i potresu koji je oštetio redakciju uspjeli ostvariti sve ciljeve.

* * *

Projekt u brojkama

• Ukupna vrijednost
1.393.707,02 kn

• 44 broja Inkluzije

• 264 članka

• 352 stranice

• 1320 kartica teksta

• 20 novinara

• 13 radionica

• 30 suradnika

• 1 priručnik za novinare

* * *

„U uredništvu Vijenca, ovdje u Matičinoj 2, dugo smo razmišljali kako otvoriti dodatan prostor za praćenje brojnih kulturnih projekata diljem Lijepe naše, koji su vrijedni pozornosti, ali su ostajali u medijskoj sjeni. Usporedno s našim promišljanjima primijetili smo natječaj Ministarstva kulture i medija Mediji zajednice iz Europskog socijalnog fonda i odlučili se prijaviti i uspjeli“, kazao je Galić i dodao da je Inkluzija prepoznata kao mjesto drukčijeg novinarstva, koje u prvi plan stavlja čovjeka „Stranicama Inkluzije prodefiliralo je dvadeset vrsnih novinara, predvođenih urednikom Borisom Beckom, koji su sada specijalizirani i certificirani za izvještavanje o ranjivim skupinama u našem društvu.

O njihovim su potrebama, ali i uspjesima, pisali naši vrsni reporteri i stručnjaci, koji su na stranicama Inkluzije obišli Hrvatsku uzduž i poprijeko, od nakon potresa razrušene Banovine i opustošene Slavonije do hrvatskoga sjevera i obale.

Naslovnica zadnjeg broja Inkluzije

Inkluzija je pokazala da unatoč društvenoj i medijskoj marginalizaciji mnogi pripadnici ranjivih skupina u našem društvu provode uspješne i kvalitetne kulturno-umjetničke projekte, čime svjedoče da dob, spol, bolest ili dislociranost ne moraju biti ograničenje“, poručio je Galić naglasivši da je u skladu s vokacijom Vijenca i Matice hrvatske naglasak stavljen na socijalno uključivanje putem kulture. U pristupu pak problemskim temama tragalo se za konstruktivnim i ostvarivim rješenjima.

„U fokusu ovog natječaja bile su ranjive skupine, ali riječ ranjiv postala je lajtmotiv cijeloga ovoga projekta. Ranjivi smo postali i sami kad je naša redakcija stradala u potresu pa smo projekt morali podizati i provoditi na daljinu. I kultura – koja je u fokusu naše djelatnosti – postala je ranjiva.

Kultura je svedena na rub medijskog prostora, tako da imamo najtiražnije dnevne novine bez kulturnih rubrika, imamo komercijalne televizije i radijske postaje koje nemanju nijednu emisiju posvećenu kulturi. To je loše i to pokazuje da kao društvo nismo sazreli. Kulturne vrijednosti čine ovo društvo onim što jest, našu bit što nas čini vrijednima. Kultura i umjetnost ono je što ostaje iza nas, a o tome najbolje svjedoče upravo matičari, koji su prije 180 godina osnovali Maticu hrvatsku na temeljima hrvatskog jezika i kulture, da bude svjetionik hrvatskom narodu“, istaknuo je Galić i dodao kako je ovaj projekt pokazao da naše nacionalne institucije, kao i Europska Unija, za kulturu imaju sluha. Na koncu je zahvalio svim suradnicima, partnerima i posredničkim tjelima.

Sudionici, prijatelji i gosti projekta Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca na završnoj svečanosti u Matici hrvatskoj 28. rujna / Snimio MIRKO CVJETKO

Čvrsti temelji za budućnost

„Drago mi je biti danas ovdje s vama na završnoj konferenciji projekta Uključiva kultura – potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca, koji ste provodili u sklopu poziva Mediji zajednice – potpora socijalnom uključivanju putem medija“, kazala je Jasna Vaniček-Fila podsjetivši da je riječ o programu koji Ministarstvo kulture i medija prvi put provodi te da je u ukupnom iznosu od bespovratnih 15 milijuna kuna, 85 posto sredstava osigurano iz Europskog socijalnog fonda, dok je nacionalno financiranje od 15 posto osiguralo Ministarstvo kulture i medija.

„Cilj ovog projekta, koji ste provodili pune dvije godine, unapređenje je kvalitete medijskog izvještavanja o ranjivim skupinama, i to edukacijom novinara i proizvodnjom medijskog sadržaja, s naglaskom na socijalnu uključenost kroz kulturu. Vi ste u redovitom prilogu Vijenca – Inkluziji to na najbolji mogući način činili, pisanjem o nizu tema, o ljudima, pridonijeli ste da ih upoznamo, da ih jasno čujemo i vidimo. Bila sam i sama sudionica jedne od radionica za novinare, tako da i iz prve ruke mogu reći da ste okupili vrsne predavače, od sveučilišnih profesora, socijalnih radnika, psihologa, pedagoga, novinara i drugih profesionalaca i tematizirali niz područja – od siromaštva, beskućništva, tema vezanih uz izvještavanje o djeci, mladima, nezaposlenima, braniteljima, osobama s invaliditetom, s posebnim naglaskom na socijalnom uključivanju kroz kulturu i umjetnost. Novinari iz različitih dijelova Hrvatske koji su pohađali edukacije tako su stekli dodatna znanja i vještine za profesionalno izvještavanje o ranjivim skupina tijekom svog budućeg rada.

Članice Hrvatske udruge muzikoterapeuta Silvija Sarapa, Mirta Romštajn, gošća iz Kine Huan Hu i Ksenija Burić

Pritom posebno mislim i na etička pitanja odnosa medija u izvještavanju o ranjivim skupinama i pitanja vezana uz ravnopravno uključivanje tih skupina našega društva u medijski prostor, na samostalno istraživanje tema, i ono što je jednako bitno, istovremeno ste stvarali svoje priče, koje su i objavljene u Inkluziji. Mislim stoga da ste stvorili čvrste temelje i za budućnost i čestitam vam na trudu i radu!“

Jasna Vaniček-Fila najavila je i sljedeće proračunsko razdoblje: „Drago mi je što mogu reći da je program Učinkoviti ljudski potencijali 2021–2027. u završnoj fazi odobrenja Europske komisije. U okviru tog programa Ministarstvo kulture i medija planira objaviti javni poziv usmjeren na unapređenje medijske pismenosti pripadnika ranjivih skupina u okviru kojeg će se financirati edukativne aktivnosti kojima se unapređuje medijska pismenost pripadnika ranjivih skupina, jačanje kapaciteta stručnjaka za provedbu aktivnosti razvoja medijske pismenosti i aktivnosti podizanja javne svijesti i promicanja medijske pismenosti. I na kraju bih htjela još jednom čestitati svima vama na ovom iznimno uspješno provedenu projektu, kao i autorima priručnika za novinare Izvješćivanje o ranjivim skupinama te dobitnicima nagrade Inkluzija za novinarska postignuća!“

Inkluzija je pokazala da unatoč društvenoj i medijskoj marginalizaciji mnogi pripadnici ranjivih skupina u našem društvu provode uspješne i kvalitetne kulturno-umjetničke projekte, čime svjedoče da dob, spol, bolest ili dislociranost ne moraju biti ograničenje, rekao je voditelj projekta Goran Galić

Praktični savjeti za novinare

U nastavku je predstavljen priručnik za novinare Izvješćivanje o ranjivim skupinama autora Danijela Labaša, Igora Kanižaja, Nedjeljka Markovića, Marije Granić i Ivana Uldrijana, koji je koncipirao i uredio Boris Beck. Beck, inače profesor na studiju novinarstva na Fakultetu političkih znanosti, podijelio je svoja iskustva u uređivanju Inkluzije i mentoriranju dvadeset novinara zaključivši da smo svi zajedno mnogo naučili jedni od drugih, a priručnik je plod akumuliranog znanja. Profesor Igor Kanižaj (FPZG), potpredsjednik partnerskog DKMK-a, i pročelnik Odjela za medije MH, posebno se osvrnuo na poglavlje o izvještavanju o djeci zatvorenika, istaknuvši da u priručniku novinari mogu dobiti brojne praktične primjere koji će im pomoći u suočavanju sa svakodnevnim profesionalnim izazovima. Goran Galić konstatirao je da nam nedostaje praktičnih udžbenika novinarstva, dok je predsjednik partnerske udruge Pragma, koja je iznijela najveći dio radionica, kazao da su predstavili brojne rezultate istraživanja, u čemu su novinari pronašli svoje teme.

U glazbenom dijelu programa nastupila je profesionalna muzikoterapeutkinja Ksenija Burić, lice s naslovnice jednog broja Inkluzije, s članicama Hrvatske udruge muzikoterapeuta: Mirtom Romštajn, Silvijom Sarapa i gošćom iz Kine Huan Hu. Premijerno su izvele ovogodišnju pjesmu za obilježavanje Europskog dana muzikoterapije Music begins te prošlogodišnju skladbu Izrazi svoje osjećaje.

------------------

Održana završna edukacija za novinare

Talenti i znanja ranjivih skupina medijski su zapostavljeni 

Uoči završne svečanosti projekta Uključiva kultura u Matici hrvatskoj održana je završna edukacija za novinare. Sudjelovale su Ana Tomašković, Anita Hristić i Ivana Sučić s HRT-a, novinarke specijalizirane za izvještavanje o ranjivim skupinama, te Siniša Kovačić, glavni urednik Hrvatske katoličke mreže, koja je u sklopu poziva Mediji zajednice provodila projekt Novi valovi dobrote. Voditelji edukacije govorili su o novinarskim i uredničkim iskustvima izvještavanja i oblikovanja medijskih sadržaja o ranjivim skupinama, neprofesionalnom odnosu prema njima te nepoznavanju etičkih i zakonskih normi koje vlada u uredništvima hrvatskih medija. Složili su se da su ranjive skupine, njihovi talenti, znanja i vještine neopravdano medijski zapostavljeni jer im priče nisu dovoljno „senzacionalne“, a posebno ih ignoriraju političari, koji zbog dnevnopolitičke kakofonije nedovoljno prepoznaju potrebe i potencijale više tisuća osoba koje pripadaju ranjivim skupinama – osobe s invaliditetom, djeca i mladi, osobe u riziku od siromaštva, umirovljenici, nezaposleni i brojni drugi u našem društvu.

Anita Hristić, Ana Tomašković, Ivana Sučić i Siniša Kovačić

Govoreći o djeci koja žive u siromaštvu novinarka specijalizirana za obrazovni sustav, djecu i mlade Ivana Sučić kazala je da naša uloga nije prikupiti jednokratnu humanitarnu pomoć nego tražiti način kako da sustav i društvo zaštiti tu djecu, dok je Anita Hristić kazala kako se u emisiji Treća dob bori s predrasudama jer se umirovljenici često stereotipno predstavljaju kao bakice i dedeki koji čuvaju unučad ili igraju šah, a starost se često povezuje s bolešću i siromaštvom. Zato ona osim govorenja o problemima umirovljenika predstavlja i uspješne i talentirane pojedince. Ana Tomašković kao preduvjet za rad s osobama s invaliditetom ističe ponajprije empatiju, koju smo stekli kućnim odgojem, poslije i življenjem tih vrednota, jer škola je samo nadogradnja onog što smo stekli u obitelji. „Osim duhovnog aspekta, iznimno je bitno surađivati sa svim ranjivim skupinama, ali na način da ih znamo slušati i učiti od njih, kako bismo zajedno mogli djelovati u ostvarenju prava, u školovanju, obitelji, udrugama, zajednici, u promjeni stava prema ranjivim skupinama, afirmirati njihove mogućnosti, a ne samo teškoće.“ Dodala je da je gotovo pola milijuna ljudi u našem društvu s invaliditetom. „Za ostvarenje njihova boljeg statusa važni su oni sami, važan je njihov glas, njihove udruge i savezi i koliko su oni spremni za umrežavanje i promociju bilo kakva prava, nepravde ili novih putova za integraciju i inkluziju.“ Siniša Kovačić kazao je da je u sklopu projekta Novi valovi dobrote Hrvatski katolički radio u protekle dvije godine u 400 polusatnih radioemisija svakodnevno sustavno progovarao o njihovim potrebama i sudjelovao u društvenoj afirmaciji djece i mladih, žena, osoba s invaliditetom, manjina, nezaposlenih, siromašnih i obespravljenih, umirovljenika i starijih osoba. „U emisijama smo pokazali da ranjive skupine imaju i talente, a posebno mi se urezala u sjećanje emisija nakon završetka koje je jedan donator uplatio 8000 kuna za prijevoz izbjeglica iz Ukrajine.“