Pola stoljeća zajedništva glazbe i medicine

Svečana proslava 50. obljetnice djelovanja amaterskog zbora Zagrebački liječnici pjevači (ZLP) obilježena je objavljivanjem monografije Glazba i medicina – 50 godina zajedno autora Mije Bergovca, trajnim svjedočanstvom djelovanja agilnog i uspješnog zagrebačkog amaterskog zbora, ali i simpozijem održanim u Hrvatskom liječničkom domu u Zagrebu krajem svibnja. Dugogodišnji dirigent zbora, kardiolog Mijo Bergovec velikim je angažmanom objedinio bogatu dokumentaciju koja riječima mnogih članica i članova ZLP-a, kao i napisima brojnih drugih autora iz glazbenog, liječničkog i kulturnog života prate djelovanje dugo muškog a danas i mješovitog amaterskog zbora, te arhivskim dokumentima i fotografijama o nastupima i otpjevanom repertoaru, svjedoči djelovanje ZLP-a. Rezultat Bergovčeva hvalevrijedna pothvata opsežna je monografija, u kojoj se u velikom formatu na 239 stranica na početku nalaze autorov predgovor, uvodna riječ predsjednika Hrvatskoga liječničkog zbora Željka Krznarića i „pozdravno slovo“ potpredsjednika HAZU akademika Davora Miličića, kao i vrlo iscrpan i osobnim sjećanjima na dirigente, suradnike i održane nastupe obogaćen opis pedesetogodišnjeg djelovanja ZLP-a kao „crtice za povijest“ iz pera Mije Bergovca, predsjednika Hrvatskoga liječničkog glazbenog društva i ZLP-a.

Vrijednu monografiju valja uzeti u ruke i čitati. To će zacijelo učiniti mnogi koji su sa ZLP-om bili u izravnom kontaktu, ali i ljubitelji glazbenog amaterizma koje može zanimati zbog čega se tako rado i često upravo liječnici, kao primarno zaduženi za dobrobit ljudskoga tijela, odlučuju za sudjelovanje u pjevačkom zboru i za bavljenje glazbom kao eminentno duhovnom aktivnošću. Stoga za povijest ostaju važna svjedočanstva o poticajima za bavljenje glazbom koja su opisali brojni liječnici, u najnovije doba otkako je zbor postao mješovitog sastava i liječnice, svi željni opuštanja koje im kao duhovna, pa i emocionalna aktivnost pruža izvođenje raznolikoga glazbenog repertoara. A njihov je repertoar doista vrlo bogat, raznolik stilski i prema podrijetlu skladatelja, te očito uvijek zanimljiv i za uvježbavanje i izvođenje poticajan.

Izd. Hrvatski liječnički zbor, Zagreb

U ovom, novinarski ipak ograničenom osvrtu, nije moguće iznositi sve statističke podatke koji proizlaze iz polustoljetnog postojanja ZLP-a, ali ipak valja istaknuti kako zbor ima svoju himnu, Carmen medicorum, koju je na vlastite stihove skladao velikan hrvatske glazbe Rudolf Matz, a koja je u listopadu 1971. na kongresu liječnika na Bledu prihvaćena kao himna liječnika tadašnje države, da bi od 1992. postala himnom Medicinskoga fakulteta u Zagrebu i danas himnom svih hrvatskih liječnika. Tekst i notni zapis Matzove himne otisnut je i u monografiji Mije Bergovca.

Brojnost nastupa, sudjelovanje na mnogim svečanostima liječničke struke ali i u nebrojenim drugim situacijama, kao i gostovanja izvan Zagreba i Hrvatske, u monografiji su vrlo detaljno dokumentirana. Dakako, nije mi moguće zaobići osobne doživljaje jer sam za vrijeme rada u Deutsche Oper Berlin (DOB – Njemačka opera u Berlinu) imala priliku 1996. organizirati gostovanje ZLP u tada već novo-starom glavnom gradu ujedinjene Njemačke.

Uspjelo mi je osigurati sudjelovanje Berlinskog orkestra liječnika (Das Berliner Ärzte-Orchester), osnovana 1911, koji je vodio dirigent i korepetitor u Deutsche Oper Berlin (DOB) američki maestro Kevin McCutcheon (1955– 2021), a kolegijalno je pristala pjevati, također kao dar gostima iz Zagreba, ugledna mezzosopranistica, tadašnja solistica u DOB-u Kaja Borris. Na programu su bila remek-djela dvojice njemačkih genija, Uvertira Coriolan, op. 62 Ludwiga van Beethovena i Rapsodija za alt, muški zbor i orkestar, op. 53 Johannesa Brahmsa u čijoj je izvedbi impresionirala solistica Kaja Borris, ali i zagrebački muški zbor, koji je uz berlinski amaterski orkestar pjevao punim žarom i osvojio discipliniranom i intonacijski i izvođački dojmljivom izvedbom. Izveden je i Requiem Julija Bajamontija sa solistima članovima ZLP-a Joškom Fabrisom, Šimom Mihatovim i Željkom Jurašinovićem, a dio koncerta u kojemu se zbor predstavio uz pratnju klavira i orgulja, za kojima je bila Hvalimira Bledšnajder, s djelima uglavnom hrvatskih skladatelja publika je oduševljeno primila. Dakako, u dvorani je bilo oko 500 ponosnih Hrvatica i Hrvata, ali preostalih 800 mjesta popunila je berlinska, dakle njemačka, domaća publika. A oduševljenje ne treba čuditi jer primjerice Odakova antologijska zborska pjesma Svrši stope moje ili pak Gotovčeva Terra tremuit, kao i međimurska narodna popijevka Vehni, vehni fijolica, da budu spomenuti samo neki od zborskih bisera, glazbena su djela koja izazivlju oduševljenje, pogotovo u tako vrsnom pjevanju kakvo su predstavljali usklađeni muški glasovi članova ZLP-a vođenih sigurnom rukom dirigenta Mije Bergovca.

O tim sjećanjima kao i o drugim temama govorilo se na simpoziju održanu u povodu proslave 50. obljetnice djelovanja ZLP-a 26. Svibnja. Dakako, pjevalo se, sada mješoviti sastav ZLP-a koji vodi dirigentica Iva Juras, a nazočne je pjevanjem obradovao i nacionalni prvak HNK-a u Zagrebu Luciano Batinić, stomatolog i nekada član ZLP-a, koji je uz klavirsku pratnju također liječnika stomatologa, ali i dirigenta, Leonarda Bergovca izveo dvije pjesme iz američkog repertoara. Govornici pak, akademik Davor Miličić, akademik Željko Reiner, Eva Kirchmayer Bilić, Zdenka Weber, Asja Stipić-Marković, Šime Mihatov, Darko Breitenfeld i Mijo Bergovec, iscrpnim su izlaganjima, temeljenima uglavnom na vlastitim iskustvima s djelatnošću jednog od najuglednijih zagrebačkih amaterskih zborova, odali počast i priznanja zagrebačkim raspjevanim liječnicima. Na kraju, baš kao što i priliči svečanom događaju, zapjevali su svi, bivši, počasni i aktivni članovi i članice ZLP-a zajedno s publikom Pjesmu dobrih želja Rudolfa Matza. Simbolike koliko srce želi!