O agrarima Brotnja i Rujanovim svečanostima

U Hotelu Brotnjo 16. rujna počeli 67. Dani berbe grožđa. Za početak ovogodišnje manifestacije Ogranak Matice hrvatske u Čitluku pripremio je bogatu kulturnu večer, tijekom koje je predstavljena monografija Agrar i agronomi Brotnja te otvorena izložba slika Rujanove svečanosti.

Uz autore monografije Juru Belju i poznatog vinogradara i vinara Veselka Sivrića o važnosti nove knjige u nakladi Ogranka MH u Čitluku govorili su Andrija Stojić, predsjednik OMH, Ivan Ostojić, dekan Agronomskog i prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru i Marko Ivanković, ravnatelj Agromediteranskog zavoda Federacije BiH.

Predstavljanje monografije o agrarima i agronomima Brotnja u sklopu manifestacije Dani berbe grožđa

„Autori su se potrudili oživiti sjećanja starijih, educirati mlađe, približiti i prikazati zaboravljene pojedinosti iz života naših predaka te da svako zrnce naše baštine prikupimo i javno prezentiramo. Jedna od opasnosti koja nam prijeti jest opasnost gubitka identiteta, danas je posebice važno očuvati identitet i upravo zahvaljujući ovakvim entuzijastima, uzornim profesorima, agronomima, vinogradarima i vinarima sve više bilježimo i sve nam manje blijede uspomene“ – rekao je uvodno Andrija Stojić.

O autorima i njihovu radu na monografiji posvećenoj agraru i broćanskim agronomima govorili su recenzenti Ivan Ostojić i Marko Ivanković. Recenzenti su se složili da je riječ o iznimno vrijednoj knjizi koja se zbog svog bogatstva može smatrati i monografijom.

„Prošlost imamo, ali moramo imati sadašnjost. Cilj nam je bio da budućim generacijama predstavimo Brotnjo kakvo je nekada bilo i kakvo je danas. Ova je knjiga svojevrsna monografija i sadrži riznicu podataka o poljoprivredi Brotnja od antičkih vremena do danas. Vidi se da su Brotnjaci zahvaljujući broćanskoj zemlji živjeli i preživjeli. Svjestan sam da je danas pomalo nezahvalno govoriti i pisati o poljoprivredi i Brotnju jer sve manje broćanskih kućanstava živi isključivo od poljoprivrede. Brotnjo je postalo poluurbana sredina. Brotnjak više nije ovisan samo o poljoprivrednoj proizvodnji“ – rekao je Veselko Sivrić i dodao kako je plodna broćanska zemlja pogodna za uzgoj mediteranskih i nekih kontinentalnih biljnih vrsta, a na poseban način pogodna za uzgoj vinove loze, smokava, šipaka, maslina i sličnih kultura zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima. Dodao je da su za Brotnjake važne teme uzgoj maslina i pitanje opskrbe vodom, odnosno navodnjavanje.

„Zamisao o pisanju ove knjige, zapravo kako svi ističu monografije o agraru Brotnja, sazrijevala je u meni dosta dugo. Na njoj sam počeo raditi čim sam otišao u mirovinu. Počeo sam ‘kopati’ po knjižnicama, arhivama, listati knjige, časopise i dokumente, a poslije mi se u tom poslu pridružio i Veselko. Smatrali smo da je pisanje ove knjige naš dug struci kojom smo se bavili cijeloga radnog vijeka, zapravo cijeloga života. Bio je to dug i našem zavičaju, našem Brotnju“ – kazao je Jure Beljo i naglasio da su agronomi vjerojatno najbrojniji stručni ceh u Brotnju.

Monografija na više od 300 stranica donosi nekoliko zanimljivih cjelina, od kojih je jedna posvećena upravo agronomima. „Uložili smo veliki trud da opišemo i prikupimo podatke o svim agronomima iz Brotnja jer smo bili rasuti po Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i inozemstvu. I pored svih naših napora i truda koji smo uložili, moguće je da smo nekoga izostavili pa se takvima, ako ih ima, duboko ispričavamo. Isto tako moguće je da smo unijeli neki pogrešan podatak za nekoga, i njima se ispričavamo uz izreku Tko radi taj i griješi“, poručio je Jure Beljo uz napomenu da je agronomska struka jako važna, o čemu svjedoče i agronomi koji su tijekom povijesti bili dobitnici najvećega znanstvenog i stručnog priznanja, Nobelove nagrade.

U drugom dijelu programa izložbom slika Rujanove svečanosti predstavila se širokobriješka akademska slikarica Karolina Marušić. O autorici, izloženim slikama i njezinim dosadašnjim postignućima na otvaranju izložbe govorio je Andrija Stojić istaknuvši: „Zanosa i ljubavi za umjetnost nikada joj nije nedostajalo, slikarstvo Karoline daje naslutiti težnju prema slobodnom apstraktnom izričaju, zasnovano na figuraciji, literarnoj podlozi, metamorfozi viđene stvarnosti, ali i na unutrašnjem doživljaju.“