Kosinj – bogata prošlost i teška sadašnjost, kako do rasta i razvoja u budućnosti?

Znanstveno-stručni skup Kosinjska dolina – jučer, danas i sutra održan je u Kosinju na blagdan sv. Jeronima, 30. rujna, u Osnovnoj školi Anža Frankopana. Skup je organizirao Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, u suradnji s Hrvatskim institutom za povijest, Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Odjelom za nastavničke studije u Gospiću Sveučilišta u Zadru, Državnim arhivom u Gospiću, Muzejom Like Gospić te Znanstvenim i kulturnim društvom Kosinj. Pokrovitelji skupa bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, Županija ličko-senjska i Gospićko-senjska biskupija.

Skup je organiziran sa svrhom izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom. Pokazan je veliki interes znanstvene javnosti za teme koje se odnose na Kosinj, njegovu prošlost, sadašnjost i budućnost te je na skupu sudjelovalo četrdesetak znanstvenika koji su pripremili 36 izlaganja iz različitih područja: povijesti, glagoljaštva, jezikoslovlja, etnologije, sociologije, geologije, geodezije, hidrologije, agronomije, arheologije i drugih. Znanstveno provjerenim i utemeljenim činjenicama iznesenim u 36 izlaganja dan je vrijedan doprinos valoriziranju kosinjskih prirodnih, društvenih, gospodarskih i kulturnih značajki, a zbornik radova koji će iz njih nastati bit će solidna osnova za bolje poznavanje i razumijevanje Kosinja te nezaobilazno polazište za sva buduća istraživanja.

Skup je organiziran sa svrhom izrade kritički provjerene javne slike o Kosinjskoj dolini
s baštinskim uporištima i razvojnom perspektivom

Uz ostala važna pitanja, poput analiziranja kosinjskih narječja, običaja i pučkih kulturnih praksi te obrade pojedinih važnih geografskih i povijesnih tema, na skupu su podastrti novi dokazi u vezi s važnim pitanjem hrvatske kulture – o Kosinju kao mjestu hrvatskoga prvotisaka, Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1482.

Govorilo se i o izgradnji Hidroenergetskog sustava Kosinj – Senj 2 i, s tim u vezi, planiranom potapanju znatnog dijela Kosinjske doline te je zaključeno da, ukoliko se projekt realizira, ne ostaje mnogo vremena za brojna potrebna istraživanja, prije svega istraživanja važnih arheoloških lokaliteta, pri čemu je od posebne važnosti lokalitet Mlakvena greda / Banj Dvor, kao moguće sjedište najstarijih hrvatskih banova, a time na određeni način i hrvatske državnosti.

Kosinjska mikroregija, usto, odveć je udaljena od drugih središta i prevelika da bi mogla funkcionirati bez središta te stoga unutar nje mora postojati središte, a najveći problem Kosinja je zapravo i nastao zbog toga što se sustavno nije dopuštalo da se to središte razvija, nego su mu se godinama kontinuirano gasili ključni atributi i poništavali ključni sadržaji centra. Bez obzira ostane li Gornji Kosinj središte Kosinjske doline, što je bio stoljećima i što još jest – a što bi bilo najbolje da ostane i nadalje – ili se morao iseliti zbog realizacije projekta Kosinj – Senj 2, nužno ja da u Kosinju postoji funkcionalno središte s osnovnim potrebnim sadržajima: crkva, škola, ambulanta, pošta, mjesni ured, trgovine i sl. No o tome se ne razgovara u javnosti, što je jako loše i gotovo nevjerojatno, a posebice je nevjerojatno da stanovnici Kosinja nemaju nikakvu zdravstvenu zaštitu – u Kosinju već više od dvadeset godina ne radi ambulanta, što je nažalost vjerojatno jedini primjer u Hrvatskoj, a možda i u cijeloj Europi, da u prostoru veličine 230 km² u kojemu stalno živi više od 500 stanovnika, a donedavno i više od tisuću, nije osigurana baš nikakva zdravstvena zaštita. Osiguravanje osnovne komunalne infrastrukture bitan je i neizostavan preduvjet želi li se uopće promišljati o perspektivi i mogućem razvoju, ali i ostanku stanovnika u Kosinju.

Tijekom boravka u Kosinju sudionici skupa imali su priliku posjetiti dio bogate kosinjske kulturne i prirodne baštine: od kosinjskih crkava i arheoloških lokaliteta do znamenitoga Kosinjskoga mosta te uživati u čistom zraku i jedinstvenim krajolicima.

Na skupu je iznesen prijedlog da bi se sljedeći znanstveno-stručni skup trebao organizirati za četiri godine – 2026. godine, o 200. obljetnici postojanja javnog školstva na području Kosinja. Sudionici skupa apelirali su na sve nazočne i, još više, na sve na skupu nenazočne osobe i institucije da svatko iz svoje pozicije i prema svojim mogućnostima učini ono što se može kako Kosinj ne bi postao činjenica iz prošlosti nego važno mjesto sadašnjosti i hit-destinacija budućnosti.

Slikoviti krajolici kosinjski, meandar rijeke Like, špilje, jame i ponori, prostrano i plodno polje, nedirnuta priroda okolnih planina, čist i svjež zrak prava su blagodat u sadašnjem vremenu tendenciozne urbanizacije i posvemašnjeg otuđenja od prirode. Pridoda li se tomu bogata kulturna baština te topli i jednostavni ljudi, bez obzira na goleme poteškoće i probleme, nada u uspjeh: u opstojnost te u rast i razvoj, još postoji. A dok god ima nade, ne smije se odustati.