Brendiranje u službi očuvanja i promocije identiteta i tradicije

Bogata djelatnost ogranaka Matice hrvatske čini ih nezaobilaznim nositeljima kulturnoga života i čuvarima hrvatskoga nacionalnog identiteta u mjestima u kojima djeluju. Poneki je dragulj hrvatske kulture omotan davninom i patinom, a umreženi ogranci Matice hrvatske nastoje za budućnost zaštititi ono važno i dušotvorno – hrvatsku riječ, hrvatski stih, hrvatsku notu i svaki drugi oblik kulture kojom se ponosimo, koju živimo i dišemo svakodnevno u svojim lokalnim zajednicama.

Sudionici skupa ispred Pavlinskog samostana i župe Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama kod Ozlja

Združeni u poslanju Matice hrvatske, u povodu njezine 180. obljetnice, devet je ogranaka MH kroz prezentaciju svojih djelatnosti na skupu Brendiranje lokalne i zavičajne baštine u djelatnosti ogranaka Matice, održanu u Zavičajnom muzeju Ozalj 23. i 24. rujna, pokazalo kako pristupaju brendiranju, komuniciranju i promociji te kojim se strategijama pritom koriste.

Matičina kulturna mreža

Dvodnevni skup u gradu Zrinskih i Frankopana, Ivana Belostenca i Slave Raškaj, organizirao je Ogranak Matice hrvatske u Ozlju, na čelu s predsjednikom Stjepanom Bezjakom i tajnikom Bogdanom Bošnjakom, uz potporu Središnjice MH i Grada Ozlja. Službeni dio skupa održan je u prostoru Zavičajnoga muzeja u Ozlju, odišući mirisom tinte kojom je Petar Zrinski zapisao Moje drago serce, Slavinim bojama, ozaljskom čipkom i povijesnom autentičnošću koju bismo danas teško mogli stvoriti, ali joj s radošću i nježnošću posredno, u njezinoj velebnoj ostavštini, svjedočimo. Skup je otvorio predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran, a sve prisutne pozdravili su i gradonačelnica grada Ozlja Lidija Bošnjak te glavni tajnik Matice hrvatske Marijo Dominiković i domaćin, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju i ravnatelj ozaljskoga Zavičajnog muzeja Stjepan Bezjak.

Dvorac Ozalj

Svoje je kulturne mreže predstavilo devet ogranaka Matice hrvatske, prihvaćajući poziv na skup s velikom odgovornošću i čašću, a još većim ponosom zbog bivanja dijelom velike kulturne mreže Matičinih ogranaka koja raste. Prvoga dana skupa rad svojih ogranaka predstavili su predsjednici i tajnici Matičinih ogranaka iz Zaprešića (Višnja Poropat Vujnovac), Zaboka (Sandra Babnik Lončar), Velike Gorice (Ana Plehinger), Čakovca (Zoran Turk), Virovitice (Marina Mađarević), Požege (Anita Katić), Kaštela (Mili Novak i Srećko Radnić) i Splita (Snježana Šetka). Na prezentacijama svi su prikazali djelatnost pojedinog ogranka i njegovu poziciju u širem kulturnom kontekstu u kojemu djeluje, jedan od projekata ogranka kao primjer brendiranja lokalne i/ili zavičajne baštine te su izložili svoje ideje za brendiranje određenih segmenata lokalne i zavičajne baštine u budućem radu. Svi predstavnici ogranaka pronašli su zajedničke „bolne točke“ ogranaka, koje se razlikuju tek u nijansama: financiranju aktivnosti, okupljanju članstva i nedostatku prostora u koje bi ogranci smjestili svoje aktivnosti. Većina je ogranaka ipak naglasila dobru suradnju s lokalnim zajednicama, uglavnom gradskim i mjesnim knjižnicama, muzejima, drugim kulturnim udrugama. Naglasak se pritom stavio i na dobru suradnju s medijima, koji su uvelike zaslužni za širenje informacija o priredbama koje organiziraju ogranci, a još se jednom pohvalila i suradnja i potpora koju ograncima pruža zagrebačka Središnjica Matice hrvatske.

Domaćin skupa, predsjednik Ogranka MH u Ozlju Stjepan Bezjak

Svaki od ogranaka u svom dijelu Republike Hrvatske čini vrijedne pomake u podsjećanju ili podučavanju svojih sumještana na važnost zajedničke tvorbe kulturne mreže. Ne čini se to tek da bi se aktivnosti provodile, cilj je viši: želja za očuvanjem tradicija koje blijede, običaja, mjesnih govora, uz želju za približavanjem mladim sudionicima društva činjenice da je život bez kulture nezamisliv jer – kultura smo mi sami.

Strategije brendiranja i medijske prezentacije

Nakon konstruktivne rasprave i promišljanja uslijedila su dva zanimljiva i korisna predavanja. Stručnjak za brendove i brendiranje i profesor na Visokoj školi za komunikacijski menadžment Edward Bernays Dejan Gluvačević, u predavanju Mogućnosti i načini brendiranja manifestacija, osoba i projekata u lokalnim sredinama, govorio je o pojmu brenda koji mjesto nalazi u prostoru između identiteta i imidža. Predstavio je mogućnosti i načine na koje bi prisutni ogranci mogli brendirati manifestacije, osobe i projekte u svojim gradovima i mjestima, osobito upozorivši na važnost uključivanja ekonomije i turizma u planiranje programa, točnije planiranje predviđene publike, uključivanje turističkih zajednica u rad i pomno promišljanje o financiranju i provođenju projekta. Konačno, naglasio je da je „brend obećanje“ kojim se ogranci na duže vrijeme obvezuju svojoj zajednici.

Stručnjak za brendiranje Dejan Gluvačević održao je predavanje o mogućnostima

i načinima brendiranja manifestacija, osoba i projekata u lokalnim sredinama

Kreativno brendiranje Ozlja

Drugo predavanje, Strategije medijske prezentacije vlastitog djelovanja: od dobrog priopćenja do konferencije za medije, održao je Danijel Labaš, profesor na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu, koji je govorio o načinima na koje promovirati aktivnosti ogranaka te pristupanju podjeli informacija, navevši pritom nekoliko praktičnih savjeta kojima predstavnici ogranaka mogu ostvariti kvalitetniji nastup u radijskim i televizijskim emisijama/prilozima. Također, profesor je upozorio i na važne značajke pisanih vijesti, izvješća i demantija, što se može smatrati još jednom ključnom točkom djelatnosti ogranaka koju članovi (volonteri iz različitih humanističkih, društvenih i prirodnih sektora) na redovnoj bazi primjenjuju.

Drugi dan skupa bio je rezerviran za prezentiranje kreativnog načina brendiranja Ozlja. Predstavljanje zbirke Gartlic ljubavi i nagrađenih priča pristiglih na natječaj Moje drago serce Ogranka Matice hrvatske u Ozlju predvodio je tajnik Ogranka Matice hrvatske u Ozlju i ravnatelj ozaljske knjižnice Bogdan Bošnjak koji je s osobitim ponosom govorio o velikom projektu zasnovanu na zrinsko-frankopanskoj ostavštini, emociji najemotivnijega pisma hrvatske povijesti i znanstveno-književnoj suradnji koja se danas ogleda u impresivnom tročlanom povjerenstvu Natječaja koji čine književnica i sveučilišna profesorica Julijana Matanović, sveučilišna profesorica, Dubravka Težak i tuzlanski književnik Jasmin Imamović.

Nakon predstavljanja uslijedio je razgled Zavičajnog muzeja, a zatim su se prisutni uputili na lokacije povezane s pričama navedene zbirke i mjesta na kojima su nastajali akvareli Slave Raškaj. Okupljeni su prvo posjetili ozaljsku munjaru (Mala hidroelektrana Ozalj), koju je predstavio inženjer Marijan Bezjak te Pavlinski samostan i župu Rođenja Blažene Djevice Marije u Sveticama kod Ozlja, gdje su imali priliku ući u lijepu crkvu i katakombe, koje je predstavio Miroslav Razum, jedan od arheologa koji su sudjelovali u istraživanju katakombi tijekom pandemijske godine. Osim velebne crkve, prostor krasi i jedan od najljepših pogleda, koji seže čak do Kleka.

Želja za stvaranjem

Skup je završio obilaskom OPG-a Kovač, koji se bavi proizvodnjom bundeva, lješnjaka i goveda te zajedničkim objedom tijekom kojega su okupljeni razmijenili dojmove i započeli razmišljati o nekim novim suradnjama i načinima povezivanja te jačanja hrvatskoga identiteta i lokalnih kulturnih brendova. Skup je učvrstio početne niti mreže sjevera i istoka, zapada i juga Lijepe Naše te donio novu nadu da se mreža može tvoriti i s malo novca, malo ljudi, malo slobodnoga vremena te velikom željom za stvaranjem.