Matica dobrih knjiga – održan Prvi festival knjige u Matici hrvatskoj

--

Pod sloganom Matica dobrih knjiga u palači Matice hrvatske u Zagrebu održan je Prvi festival knjige, na kojem su brojni posjetitelji od 15. do 18. rujna uživali u predstavljanju četrdesetak izdanja tiskanih u nakladama Matičinih ogranaka i MH srodnih institucija, te u četiri koncerta i likovnoj izložbi posvećenoj Mediteranu. Prvi festival knjige priređen je u povodu 180 godina osnutka Matice hrvatske, a vrijednosti tog događaja pridonijelo je otvaranje i održavanje Festivala u lijepom, a široj javnosti uglavnom nepoznatu Matičinu dvorištu, koje nakon ove četverodnevne manifestacije zasigurno postaje važna točka na zemljovidu nezaobilaznih zagrebačkih kulturnih adresa. Osim Matice i njezinih 28 ogranaka na Festivalu su sudjelovali i gosti – nakladničke kuće: Alfa, Društvo hrvatskih književnika, Hrvatska sveučilišna naklada, Verbum, Hrvatski institut za povijest i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu Festivala održan je i sajam knjiga na kojem su posjetitelji knjige mogli kupiti po promotivnim cijenama.

Otvarajući Festival predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran istaknuo je da najstarija hrvatska kulturna institucija Festival pokreće u godini 180. obljetnice osnutka  / Snimio MIRKO CVJETKO

Otvarajući Festival predsjednik Matice hrvatske Miro Gavran rekao je da je posebno ponosan što ga otvara u godini kada Matica hrvatska, najstarija hrvatska kulturna institucija, obilježava 180 godina postojanja. „Godine 1842. pokrenut je u Matici i časopis Kolo, najstariji hrvatski časopis za književnost, umjetnost i kulturu, a vjerojatno jedan od najstarijih u Europi i u svijetu. Prvi Matičin predsjednik grof Janko Drašković i tadašnji matičari rad su započeli objavljivanjem knjige čiji je autor bio Ivan Gundulić i time poslali tri važne poruke: prvu, da će u temeljima Matičina djelovanja biti knjiga, drugu, da će to biti kvalitetna knjiga i treću, političku, da će se tom knjigom povezati hrvatski sjever i hrvatski jug. Mi današnji matičari spremni smo preuzeti ulogu čuvara hrvatske tradicije, ali ne želimo biti samo to. Želja nam je kreirati našu sadašnjost i našu budućnost i zato smo ove godine u Matici pokrenuli tribine, podcast, pristupili izradi Nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, osnovali nove ogranke u Hrvatskoj i inozemstvu i pokrenuli ovaj festival. Organiziran je bez jedne kune proračunskog novca, a pokrenuli smo ga zahvaljujući sponzorima i donatorima, na čemu smo im zahvalni, kao i medijskim pokroviteljima HRT-u i Večernjem listu. Zahvaljujem svim matičarima koji su se uključili u rad Festivala te Matici srodnim izdavačkim kućama koje će se predstaviti, promotorima 39 djela iz 28 Matičinih ogranaka iz Hrvatske i BiH, glazbenicima i slikaru koji će svojim nastupom i izložbom upotpuniti Festival te svim posjetiteljima, koji su dali smisao onomu što Matica radi. Želja nam je da uz Božji blagoslov iduća četiri dana budu afirmacija hrvatske knjige, potvrda zajedništva svih kojima je stalo do hrvatske kulture i hrvatskog identiteta“, poručio je predsjednik MH Miro Gavran.

Matica dobrih ljudi

Književni tajnik MH i umjetnički direktor Festivala Božidar Petrač rekao je da je dugo tinjala ideja o festivalu u Matičinu dvorištu u srcu grada Zagreba, tik uz Lenucijevu potkovu na Zrinjevcu, za koje mnogi ljudi ne znaju. Omeli su nas pandemija i potres, no evo, zahvaljujući Predsjedništvu, članovima Glavnog odbora te Matičinim ograncima u Hrvatskoj i BiH, događa se Prvi festival knjige. „Ideja nam je bila iskoristiti ovaj Matičin dvor, oplemeniti ga sadržajima osobito u ljetnom razdoblju. Na Festival smo pozvali i druge nakladnike, a to je znak da u Matici imaju svoje čvrsto mjesto. Vjerujem da će dogodine uz predstavljanje knjiga biti i scena za dramska događanja, monodrame, komorne dramske predstave jer je ovo prostor koji sebi to može dopustiti“, rekao je Petrač izrazivši uvjerenje da će dogodine, Drugi festival knjige biti organiziran i uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.

Vera Šimić Jajčinović, Damir Boras, Ivica Poljičak, Miro Gavran, Mario Jareb, Božidar Petrač i Marijo Dominiković  / Snimio Sanjin StrukiĆ  / PIXSELL

U ime ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek, sve nazočne pozdravio je i Prvi festival knjige u MH otvorio njezin izaslanik, državni tajnik Ivica Poljičak.

„Neobično mi je drago što mogu svjedočiti da plodan 180-godišnjak otvara neki festival i po tome ću pamtiti današnji dan. Drago mi je da Maticu dobrih knjiga mogu pozdraviti i kao Maticu dobrih ljudi, želja i ideja, što danas svjedoči o punom smislu MH kao čuvara hrvatskog identiteta, kulture i hrvatske riječi na način da se ne bavi samo prošlim, već ide korak dalje u budućnost, što je smisao MH“, poručio je Poljičak. Na otvaranju su bili rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras i izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vera Šimić Jajčinović kao i drugi uzvanici.

Početak s Brešanom

Predstavljanje odabranih festivalskih izdanja započelo je u čast našeg uglednog pisca pod naslovom Ivo Brešan: Izabrana djela, III sveska, čiji je priređivač Vinko Brešić, a nakladnik Matica hrvatska, Zagreb, 2020–2022. Knjigu su predstavili glavni urednik izdavaštva MH Luka Šeput, teatrologinja Martina Petranović i priređivač Vinko Brešić. Posljednji, treći svezak, objavljen je prije manje od mjesec dana. Pod Brešićevom uredničkom palicom na više od 1500 stranica predstavljeni su vrhunci Brešanova opusa iz područja drame, romana, pripovijetki i eseja, koji pokazuju da je danas njegovo književno stvaralaštvo podjednako aktualno i provokativno kao što je bilo u trenutku u kojemu je nastajalo. Brešana kao klasika suvremene hrvatske književnosti i autora kultne drame Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja, ali i brojnih drugih dramskih i proznih tekstova, ne treba posebno predstavljati hrvatskim čitateljima. Njegove drame odavna imaju status antologijskih ostvarenja. Borba pojedinca protiv kolektiva i borba za kritičnost misli najvrednija je potka u njegovu proznom i dramskom opusu, zbog čega su mu romani i knjige pripovijedaka rado čitani, rečeno je na predstavljanju.

Nakon glazbenog nastupa mlade violinistice Noami Konforte predstavljanje je nastavljeno knjigom Otok na kojem cvjetaju limuni: vrtovi nadvojvode Maksimilijana Habsburškog na otoku Lokrumu, autorice Mare Marić u izdanju Ogranka MH i Sveučilišta u Dubrovniku. Autorica i predstavljač knjige Danko Zelić istaknuli su da knjiga donosi dosad nepoznate podatke o životu i djelu austrijskog nadvojvode Maksimilijana I. Habsburškog, poslije cara Drugog Meksičkog Carstva, ponajprije o njegovoj povezanosti s otokom Lokrumom, kupnji otoka i o uređenju njegovih vrtova, što je financijski i idejno podupirala Maksimilijanova supruga, belgijska princeza Charlotte. Knjiga je više od priče o biljkama i vrtovima na Lokrumu, otočiću ispred Dubrovnika.

Časopis Kolo – 180 godina
od prvog broja

Godine 1842. u Matici je pokrenut i časopis Kolo, koji je najstariji domaći časopis za umjetnost i kulturu, a jedan je i od najstarijih u Europi. Predstavili su ga glavni urednik Ernest Fišer, Marito Mihovil Letica i Vinko Brešić, koji je ispričao kako je Kolo nastalo. Naime, kako je rekao, sve je počelo pubertetskim inatom mladoga Ljudevita Gaja, kojemu je Dimitrija Demeter, urednik njemačke Lune, odbio objaviti pjesme. Mladi Gaj je tada rekao – čekaj, čekaj, osnovat ću ja svoj časopis, i tako i bi. Godine 1835. drčni Gaj zajedno sa Stankom Vrazom, Vjekoslavom Babukićem, Ljudevitom Farkašem Vukotinovićem i Dragutinom Rakovcem pokreće Danicu dalmatinsku i slavonsku. Društvo je u prosjeku imalo 24 godine, a bili su prvi književni krug. Kad je zabranjeno ime ilirsko, evo imena hrvatskog. Naime, 1842. razilaze se s Gajem, koji je bio ponajprije političar, i pokreću Vrazovo Kolo, kojemu je cilj bio razvijanje hrvatskih institucija. U Kolu je stasao prvi hrvatski književni naraštaj, objavljena je prva polemika, a velika pozornost posvećivala se hrvatskom jeziku. Citirajući Heideggera, koji je rekao da je „jezik kuća bitka“ Marito Letica govorio je o ulozi i važnosti hrvatskog jezika u Kolu.

Ogranak MH u Slavonskom Brodu predstavio je Sabrana djela Ivane Brlić Mažuranić, kojima je glavni urednik Vinko Brešić. Na predstavljanju su govorili predsjednik Ogranka Ivan Medved i Brešić ističući da je tiskanje te knjige svojevrsni nakladnički pothvat poglavito zbog činjenice što su Ivanina djela objavljena onako kako je ona željela da budu objavljena. Izašla su u sedam svezaka. Pripreme oko izdanja tekle su u tri faze, u kojima je istražen Ivanin opus. U prvoj fazi pojedina djela pripremljena su za objavljivanje po metodologiji kritičkih izdanja. U drugoj fazi sva njezina poznata i tiskana djela objavljena su u četiri knjige/sveska. U trećoj fazi istražena je i obrađena bogata i uglavnom nepoznata rukopisna spisateljičina ostavština, koju čine neobjavljene pjesme, priče, dnevnici, igrokazi, intervjui, memoarsko-autobiografski, putopisni i razni drugi zapisi te obilna autoričina korespondencija – privatna i javna. Iz te ostavštine nastali su šesti i sedmi svezak cijelog projekta.

Ogranak MH u Pazinu – predstavio je zbirku pjesama pod naslovom Pramjera ljubavi, autora Dragana Gortana, koju je uredila Nada Galant. Na predstavljanju su u ime nakladnika bili Josip Šiklić i David Ivić. Gortan se s prvim radovima javio relativno kasno – 2008, kada objavljuje prvu zbirku More Ljubavi. Drugu zbirku Nebo... Tvoje oči objavljuje 2009, a zbirku Utjeha zvijezde 2011. Pjesme su posvećene ljubavi, majci i djeci. Sve tri zbirke naklada su Matice hrvatske.

Ogranak MH u Zaprešiću objavio je 2021. Molitvenik hrvatskih pjesnika II. (Florilegij) Josipa Brkića. Predstavili su ga sam autor i Božidar Petrač, koji je istaknuo da je autor knjigu nazvao florilegij, u prijevodu cvjetnjak. Drugo prošireno izdanje Molitvenika pojavljuje se trinaest godina poslije prvoga. Vijenac molitava hrvatskih pjesnika nije antologija. On je jednostavno pokušaj da se čitateljima na jednom mjestu podastre „bogoljubni“, „bogoiskateljski“ i „bogohulni“ kontinuitet hrvatskog pjesništva, rekao je Petrač dodavši da je autor dobro pogodio naslov koji nije stereotipan i koji i danas strši kao što bi stršao da je objavljen u vremenu reducirane svijesti.

Ogranak MH u Požegi predstavio je povijesni roman Grof Janković autorice Nade Prkačin koji je prošle godine objavljen u nakladi kuće Despot infinitus iz Zagreba i Ogranka MH u Požegi. Roman progovara o markantnoj osobi zavičajne povijesti o kojoj nitko dosad na ovakav način nije pisao, a sama autorica koja u romanu isprepleće činjenice i fikciju kaže da joj se pisanje predskazalo u snu. Priča o grofu, hajducima, hrvatskom Robinu Hoodu te o zaboravljenom staklarskom obrtu odnosi nas u neka, u povijesnim okvirima gledano, ne tako davna, a opet drukčija vremena. S druge strane, roman je duboko ukorijenjen u Slavoniju, u pejzaže Parka prirode Papuk i šire okolice koji i danas stoje kao materijalni dokazi onoga o čemu se u romanu pripovijeda.

Križevački liječnici
u pohodu Egiptu

Ogranak MH u Križevcima predstavio je ove godine objavljenu ­knjigu Križevački liječnici u pohodu Egiptu. ­Knjiga se sastoji od dva putopisa koja su napisali i ilustrirali u razmaku više od jednog stoljeća (1904–2022) dr. Fran Gundrum Oriovčanin, gradski fizik u Križevcima, i kirurg Franjo Husinec, obojica fascinirani ljepotama starog Egipta. Oba putopisa sadrže zanimljive opise Egipta, povijest drevnih bogova i faraona te povijesnih lokaliteta, kao i pogovor Stelle Fatović-Ferenčić, koja je uz dr. Husinca bila na predstavljanju.

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu predstavio je knjigu Ive Džinića Dinamika razvoja kulture. Tragedija-drama-ironija, objavljenu 2022. Predstavili su je autor Ivo Džinić i recenzent Ante Pavelić. Uz uvod i zaključne misli sadržava četiri tematske cjeline: Kultura i kulturna kritika; Simmelova teorija tragedije kulture; Cassirerova interpretacija Simmelove teze; Ironija dinamike kulturnoga razvoja. Osnovicu knjige čine prikaz kulturno-kritičke teorije, odnosno tragičnoga aspekta kulture Georga Simmela, zatim reakcija Ernsta Cassirera na Simmelovu osnovnu tezu i, konačno, kao svojevrsni odgovor na Simmelovu i Cassirerovu filozofiju kulture.

 

U sklopu Festivala održan je i sajam knjiga / Snimio Sanjin StrukiĆ  / PIXSELL

 

Hrvatska sveučilišna naklada predstavila se knjigom Orfelin – roman iz tamnice autora Dine Milinovića, koji ju je i predstavio kazavši da je u njoj sadržana priča o mladom časniku, žrtvi manipulacije, u kojoj se iščitava odnos velikih i malih. Antun Pavešković dodao je da u romanu ima nešto od Borgesa jer se čita paralelna povijest, odnosno da ima elemenata filozofsko-povijesnog razmišljanja o carstvu, o prirodi carstva ili, kako je rekao, na ljepši je način ispričana filozofija povijesti. Riječ je o povijesnom romanu, ali bez čvrstih okvira vremena i prostora, koji se iz špijunskog zapleta promeće u fantastičnu priču, na granici horora. No u konačnici tragična sudbina protagonista zapravo je potraga za djetinjstvom, za pripadanjem, za vrijednostima koje su nestale iz njegova života onoga trenutka kada je izgubio obitelj i ostao sam, siroče, Orfelin.

Od Zadra do Siska i Ozlja

Hrvatski povijesni institut predstavio se znanstvenom sintezom na engleskom jeziku History of Croats, br. 2, koju su predstavili Nikica Barić i Branko Ostajmer.

Znanstvenoistraživački okvir unutar kojega su provedena istraživanja koja su predstavljena u ovoj znanstvenoj sintezi obuhvaća sva područja suvremene hrvatske povijesne znanosti. Autori su obradili široki spektar tema nastanka i razvoja suvremenih nacionalnih identiteta, doba ilirskog pokreta, ključnu 1848. godinu, nagodbeno razdoblje, prvu i drugu Jugoslaviju, Domovinski rat. Barić je rekao da je tekst sažet i namijenjen stranim čitateljima, diplomatima, novinarima, turistima. Nakon znanstvene sinteze koja završava s Domovinskim ratom, do konca godine slijedi i prvi svezak o cjelokupnoj, odnosno srednjovjekovnoj hrvatskoj povijesti, najavili su predstavljači.

Ogranak MH u Zadru predstavio je časopis Zadarska smotra, 1–3, urednika Josipa Lisca. Riječ je o časopisu za kulturu, znanost i umjetnost, a nadovezuje se na tradiciju Zadarske revije od 1952. i Zadarske smotre od 1992. Prvi svezak časopisa u 2022. objavljen je kao trobroj, a donosi i sonete koje su međusobno razmjenjivali Tonko Maroević i Luko Paljetak. Predstavili su ga urednik i Danko Plevnik.

Ogranak MH u Skradinu predstavio je knjigu Josipa Laće Suputnici i usputnici s podnaslovom Putovanja i druženja s hrvatskim književnicima za djecu i odrasle. Sadržaj najbolje objašnjava upravo taj podnaslov. Naime, autor, kao službenik nekadašnje velike nakladničke kuće Mladost i njezina Kluba prijatelja knjige od 1975. do 1985, organizirao je po južnoj Hrvatskoj na stotine književnih susreta s hrvatskim piscima, ponajprije u osnovnim školama. Nije o tome vodio nikakve zabilješke ni dnevnik, ali je dobro pamtio ono što bi moglo zanimati čitatelje. Ideju za pisanje dala mu je Anđelka Martić. Knjigu su uz autora predstavili akademik Ratko Cvetnić i Marinko Šišak.

Ogranak MH u Sisku predstavio je časopis za književnost, kulturu i znanost Riječi, u kojem su brojni autori prvi put objavili svoju poeziju, prozu i esejistiku te im je ta objava bila poticaj za dalji umjetnički rad. Među njima je i Petra Sigur, koja je napisala knjigu Panova katedrala ili Zašto se penjati na planinu? Na predstavljanju su bile urednica Đurđica Vuković i Petra Sigur, kojoj je Panova katedrala druga prozna knjiga, u kojoj je detaljno opisala gorja i planine Gorskog kotara, Velebita, Dinare, kao i planinarske staze.

Ogranak MH u Hvaru objavio je knjigu Danka Lupija Kronika o Matiju, koju je uredila Neva Bracanović, a predstavili su je poznati kipar akademik Kuzma Kovačić i Milan Bešlić. Knjiga je fikcijski, ali u mnogome i faktičan, na neki način i popularan tekst kojim autor opisuje vrijeme hvarskoga pučkog ustanka (1510–1514) i sudbinu vođe ustanka Matije Ivanića. Danko Lupi prepleo je osjećaje, povijest i zavičaj. Knjiga budi uspomenu na Matiju Ivanića, koji je hrabro vodio ustanak za najnaprednije ciljeve u svom vremenu, uspomenu na početak i tijek hvarskoga pučkog ustanka.

Ogranak MH u Ozlju predstavio je Kajkavske pučke pjesme i zagonetke sakupio ih je 1879. u okolici ozaljskoj Julijo Orešković i Hrvatske narodne pjesme sabrao ih je 1884. po Hrvatskoj Fran Kucelić. Knjigu je priredila Sanja Benković-Marković, koja je uz Stjepana Bezjaka, predsjednika Ogranka, bila na predstavljanju. Knjiga je kompletirana znanstvenoistraživačkim radom i trudom priređivačice uz potporu, odnosno odobrenje Odsjeka za etnologiju, Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Izdanje ima posebnu važnost i zbog očuvanja jezične baštine ozaljskog kraja i u kontekstu ozaljskoga kulturnoga kruga koji ishodište ima još u dobu Zrinskih i Frankopana.

Glavni urednik MH Luka Šeput i akademik Pavao Pavličić na predstavljanju Izabranih djela Ivana Slamniga / Snimio MIRKO CVJETKO

Pušlek međimurskih popijevki

Ogranak MH u Čakovcu uz folklorno-glazbenu izvedbu KUD-a Novakovec predstavio je Pušlek međimurskih popijevki koje je priredio Stjepan Hranjec. Riječ je o antologiji međimurskih popevki u povodu 50. obljetnice Smotre međimurske popevke. Međimurska je popijevka glazbenotradicijska odrednica međimurskoga identiteta, umjetnost i vrijednost koja traje stoljećima, a čuva se i prenosi još od kraja 12. stoljeća, otkad datira i prva Narodil sze je krally nebeski. Njezinu vrijednost prepoznao je UNESCO uvrstivši je 2018. u Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva, rekao je Hranjec. 

Ogranak MH u Petrinji predstavio je monografiju Đure Škvorca pod naslovom Vojna sila pobunjenih Srba na Banovini 1992.-1995. Predstavili su je autor, Vladimir Krpan, Ivan Latinčić i Ivica Miškulin.

U knjizi je prikazana vojna sila pobunjenih Srba na Banovini na temelju izvorne arhivske građe, relevantne literature, novina i dokumentarnih filmova. Od srpskih vojnih formacija na okupiranoj Banovini najvažnija i najdugotrajnija bio je 39. korpus, koji se tijekom vojno-redarstvene operacije Oluja povukao u BiH i priključio tamošnjoj srpskoj vojsci. Autor uz pronađenu dokumentaciju navodi da su korpusu velike poteškoće bili loša stega, alkohol, neizvršavanje zapovijedi, loša bojna obuka, kriminal, šverc. Miškulin je rekao da je knjiga kao enciklopedija, prepuna podataka od kojih su neki izneseni prvi put. Autor se osvrnuo na „zlo na Banovini“, koje traje od 1918, odnosno od Kraljevine Jugoslavije, Drugoga svjetskog rata i poraća, pa do kraja Domovinskog rata, do kada je hrvatsko stanovništvo živjelo u neslobodi.

Društvo hrvatskih književnika predstavilo je svoj časopis, Republiku, o kojem su govorili urednici Julijana Matanović i Mario Kolar, a razgovor je moderirao tajnik Društva Marko Gregur.

Republika je književni časopis s najduljim neprekinutim kontinuitetom izlaženja u Hrvatskoj. Pokrenut je 1945. u okrilju Društva hrvatskih književnika, koje njegov formalni nakladnik postaje 1981. „Uređivati Republiku bio mi je izazov“, rekla je Julijana Matanović ističući da je novo uredništvo unijelo i „svoj rukopis“. Tako se u rubrici Portret predstavljaju istaknuti pisci i kritičari, a u rubrici Knjiga u fokusu piše više autora. U rubrici Antikvarijat podsjeća se na starije knjige, one koje su nas formirale. „Svaki broj pripremamo kao da je zadnji“, rekao je Kolar ističući da časopis žele profilirati tako da se u šumi vidi drvo. U rubrici Kritičarev izbor suvremeni književnici predstavljaju knjige po svom izboru, ali i sami sebe. U rubrici Medioteka piše se o aktualnim neknjiževnim umjetničkim i popularnim fenomenima (film, strip, likovnost, glazba...), dok se u rubrici Nova imena predstavljaju mladi pisci. U uređivanju se vodimo literarnim poštenjem, istaknula je urednica.

Slamnig i danas nadahnjuje

Treći dan Prvog festivala knjige počeo je predstavljanjem izabranih djela Ivana Slamniga u izdanju Matice hrvatske iz 2019. koje je priredio akademik Tonko Maroević. O Slamnigu su govorili akademik Pavao Pavličić i Luka Šeput. „Slamnig je bio kadar nove misli izreći onako uzgred, o velikim je stvarima govorio zabavno rekavši jednom da sebe vidi kao boljeg zabavljača, govorio je jednostavno, književnost mu je bila kao slastičarnica, pa je kušao malo od svega“, rekao je Pavličić dodajući da je bio sjajan predavač, ali da mu je priznao da ima tremu, te jedini profesor kojeg je čuo da je zapjevao i opsovao s katedre. „Bio je rođeni pjesnik, a kako je sam kazao – od drugih je grabio šakom i kapom“, rekao je Pavličić zaključivši da je Slamnig uvijek bio ispred svoga vremena.

Nastup zbora Cantores Sancti Marci / Snimio MIRKO CVJETKO

„Ivan Slamnig okušao se i dokazao u stihu i u prozi, u dramskom pismu i u romanesknom mjerilu, u esejističkom diskursu i u znanstvenoj akribičnosti. (...) Smijemo zaključiti kako je Ivan Slamnig jedan od najuniverzalnijih i najvažnijih hrvatskih književnika u drugoj polovini dvadesetoga stoljeća, kako je njegovo djelo upravo egzemplarno i kao pars pro toto pokriva glavna nastojanja i najveće prodore moderne osjetljivosti i autentične izražajnosti“, napisao je akademik Tonko Maroević u predgovoru knjige.

Izdavačka kuća Verbum predstavila je roman Bakhita francuske spisateljice Veronique Olmi u prijevodu Božidara Petrača. Roman su predstavili Sanja Nikčević i Miro Radalj.

„Ne sjeća se svojega imena. Oteli su je iz rodnoga sela u Darfuru na jugu Sudana kad joj je bilo samo sedam godina i odveli je u ropstvo. Bio je to početak pakla u kojemu je iskusila zvjerska zlostavljanja i najgore patnje kroz koje je došla do Boga“, kazala je Sanja Nikčević dodavši da je knjiga lijepa, dobra i istinita i zorno pokazuje što je Katolička crkva koja slijedi Isusa Krista i koja Bakhiti daje utočište. „To je teško prohodno štivo s time da je drugi dio manje potresan“, rekao je Radalj navodeći podatak da je knjiga bila deset dana najprodavanija u Francuskoj.

Ogranak MH u Čabru predstavio je Čitanku čabarskoga kraja koju je priredio Ivan Janeš, a uredili Slavko Malnar i Stjepan Sučić. Predgovor je napisala akademkinja Željka Čorak koja je bila i na predstavljanju. Čitanka predstavlja pregled povijesnih zapisa, putopisa, književnih, umjetničkih i znanstvenih tekstova.

Osnivač je Čabra Petar Zrinski, koji je pokrenuo proizvodnju željeza. „Dakle, Čabar je prvo bio poznat po željeznoj industriji, a tek onda po drvnoj“, rekla je Željka Čorak napominjući da je Gorski kotar njezin izgubljeni zavičaj u kojem za razliku od „željeznoga doba“ danas živi malo ljudi i u kojem se dogodio i stablomor. Putopisi po čabarskom području puni su entuzijazma i divljenja kao da dolaze iz dalekih, egzotičnih predjela. „U vrijeme specijaliziranih i sve siromašnijih govora Čitanka podsjeća na vrijeme mekih granica znanosti i umjetnosti“, napisala je u predgovoru.

Ogranak MH u Slatini predstavio je knjigu Miroslave Hadžihusejnović Valašek Hvatajte se u pleteno kolo: tradicijska glazba Virovitičko-podravske županije. Predstavile su je predsjednica Matičina ogranka Zorica Varga, urednica Dragica Šuvak i Dubravka Sablić. Knjiga je prva notna zbirka tradicijske glazbe Virovitičko-podravske županije i jedina županijska knjiga svjetovnih napjeva kulturne baštine s napisanim notama u kontinentalnoj Hrvatskoj.

Ogranak MH u Vukovaru predstavio je dramski opus pod naslovom Majčinski kod u dramama Lade Kaštelan, Ivana Vidića i Mate Matišića koji je priredila Tijana Pavliček. Na predstavljanju su govorili predsjednica Ogranka Lidija Miletić i Tijana Pavliček. Dramski opus navedenih autora raznolik je i kompleksan, a ipak pojedine drame otkrivaju zajedničke odrednice. Ključna im je tema i pitanje nasljeđa, onog obiteljskog, ali i ideološkog, a to nasljeđe prenosi se upravo unutar intimnih relacija. Ključni prijenosnik nasljednih kodova pritom je majka kojoj je uloga takva da omogućava nasljedni niz.

 

 

Čestitajući MH na hvalevrijednu projektu ministrica kulture i medija istaknula je da je „lijepo da netko tko obilježava 180 godina od osnutka baš u toj godini pokreće nove aktivnosti i nove projekte. To svjedoči o svježini i snazi, o tradiciji koja se ne hrani samo uspjesima iz povijesti nego tradiciji koja Maticu, kao instituciju hrvatske kulture, potiče da se okreće novim projektima, da pronalazi novu publiku i da se prilagođava u novom vremenu, ali njegujući vrijednosti koje su je očuvale u tih 180 godina“

 

Ogranak MH u Virovitici predstavio se romanom za djecu i mlade Zašto sveti Lovro plače autorice Marine Mađarević. Predstavile su ga autorica i predsjednica Ogranka Dubravka Sabolić, koja je istaknula da je nit vodilja romana kako mlade potaknuti na čitanje. Autorica je dodala da je nastao zbog potrebe da se približi djeci koja imaju problema s disleksijom.

Ogranak MH u Ogulinu predstavio se Ogulinskom čitankom koju su priredili Višnja Lipošćak i Stjepan Sučić, a koja je dobila Matičinu zlatnu povelju. Donosi bogat pregled tekstova koji govore o Ogulinu i ogulinskom kraju, o Modrušu, modruškim knezovima i gradinama, Frankopanskom kaštelu, obitelji Frankopan. Predsjednik Ogranka Hrvoje Magdić istaknuo je da je Ogulin bogat poviješću i kulturom što se u čitanci, koja je kruna izdavaštva MH u Ogulinu, i zorno vidi.

Kontinuitet osječke
Književne revije

Ogranak MH u Osijeku predstavio je časopis Književna revija, kojem je glavna urednica Tatjana Ileš. Predsjednik Ogranka Ivan Trojan naveo je da je široko otvorena i za afirmirane i neafirmirane pisce kako s regionalnog tako i nacionalnog područja. Čestitao je svim ograncima koji su se predstavili na Festivalu poručivši da u Hrvatskoj ne postoji bolji izdavač od Matice hrvatske. Tema prvoga broja 62. godišta časopisa Književna revija jest kontinuitet, čime se pridružio obilježavanju 180. godišnjice osnutka Matice hrvatske.

Ogranak MH u Vinkovcima predstavio se s ovogodišnjim 39. Godišnjakom posvećenim Filipu Lukasu, predsjedniku Matice hrvatske od 1928. do 1945. te žrtvi planskoga uništenja hrvatske nacionalne državotvorne elite od komunističkoga režima, istaknuo je predsjednik Ogranka Dražen Švagelj. Hrvoje Janković, idejni začetnik, pokretač i organizator njegove rehabilitacije, koja je odlukom Županijskog suda u Zagrebu nastupila u srpnju 2017. iznosi cjeloviti proces kako bi se ispravila povijesna nepravda koja mu je počinjena. Ogranak je predstavio i roman pisca za djecu i mlade Vladimira Bakarića Totem straha 2 – Božićna pustolovina.

Ogranak MH u Metkoviću predstavio se Zbornikom radova u čast don Mile Vidovića pod naslovom Što vama kažem, svima kažem, koji je uredio Ivan Armanda. Predsjednica ogranka Zorana Vekić istaknula je da su zbornikom željeli zahvaliti don Mili Vidoviću za njegovo svećeničko služenje i osobito za znanstveni rad, poglavito za proučavanje crkvene povijesti doline Neretve. Ivan Armanda bio je Vidovićev učenik u Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Splitu gdje su ga učenici zvali Mile Legenda.

Četvrti dan Prvog festivala knjige počeo je predstavljanjem Ogranka MH u Rovinju s knjigom Marka Jelenića Glad i nestašica od 1813. do 1825. u Rovinju, koju su predstavili autor, recenzent Nikola Anušić i predsjednik Ogranka Goran Zgrabljić. U knjizi je opisano kratko razdoblje u kojem je uspostava habsburške vlasti donijela mnogo promjena u privatnom i javnom životu, a specifičnosti istraženoga razdoblja ogledaju se u alternaciji klimatskih uvjeta i velikom padu prinosa. Kad se situacija slabih uroda ponovila 1815, 1816. i 1817, nastupilo je vrijeme nestašice i gladi. Godine 1817. smrtnost se učetverostručila, a konzumiranje pokvarene hrane dovelo je do širenja epidemije tifusa. Upravo je to uzrok uvođenja novih poljoprivrednih kultura, od kojih je najvažniji krumpir, ispričao je autor dodavši da je Istra zadnja regija u Europi koja je u prehranu uvela krumpir te daleke 1822.

Kršćanstvo i demokracija

Nakladnička kuća Alfa predstavila se esejom Jacquesa Maritaina Kršćanstvo i demokracija koji je prevela Petra Petrač, a na predstavljanju su govorili Daniel Miščin i Dan Đaković, uz moderaciju glavnog urednika Božidara Petrača.

Esej Kršćanstvo i demokracija polaže temelje za političku misao koja pomiruje kršćanstvo i demokraciju. Đaković je naglasio da je Maritain jedan od desetak najvećih umova prošloga stoljeća, a malo je poznato da je svojim tekstom udahnuo kršćanski duh u Deklaraciju o ljudskim pravima. Njegove je tekstove vrlo lako voljeti jer se u njima lako naći, jer otvaraju prostor nade, rekao je Miščin.

Ogranak MH u Daruvaru predstavio se knjigom Bilo jednom u Daruvaru dugogodišnje novinarke i urednice u lokalnim medijima Vlatke Daněk. „U knjizi pričam jednostavne i pitke, privlačne i zanimljive, intrigantne, pa i sočne priče iz bliže i dalje povijesti rodnoga grada i iako mnogi sugrađani o njima već znaju ponešto, a neki znaju i sve, ipak rado posežu za ovim štivom, jer ono i o poznatom govori na novi, drugačiji i svjež način“, rekla je autorica dodajući da je riječ o romansiranoj povijesti Daruvara.

Ogranak MH u Gospiću predstavio je Joso Vrkljan svojom knjigom Lička pukovnija kroz povijest. „U knjizi možemo pratiti njezin razvoj od osnutka (1746) do respektabilne udruge, od njezinih skromnih početaka, problema s nabavkom povijesnih odora, odlazaka na nastupe u druge gradove, stjecanja izvora financiranja, pa sve do održavanja susreta povijesnih postrojbi u Gospiću“, rekao je Vrkljan.

Ogranak MH u Mostaru predstavio je monografiju Dragana Marijanovića Dani Matice hrvatske – Mostarsko proljeće koja već dvadeset godina predstavlja djelo iznimne vrijednosti. Autor je novinar i književnik Dragan Marijanović, a urednički je potpisuju Misijana Brkić Milinković i Miro Petrović. Fotografije su djelo Stojana Stole Lasića, a za dijelom njih posegnulo se u arhiv Matičina Mostarskog proljeća, rekla je Misijana Brkić Milinković.

Ogranak MH u Trogiru predstavila je njegova predsjednica Danka Radić knjigom Roka Ivande pod naslovom Baština izgubljene Bosiljine. Knjiga je putopisno-povijesna studija u kojoj je autor pokušao sintetizirati prikaz povijesti i kulturno-povijesne baštine Bosiljine, dijela trogirske komune koji se prostirao od Trogira pa sve do Šibenika.

Ogranak MH u Zaboku predstavio je knjigu Djevojčica s tavana koju je napisala Jasna Blaško. Knjigu je predstavila potpredsjednica Ogranka Tina Marušić. Prvi dio knjige upoznaje čitatelja s djevojčicom s tavana (lik je nadahnut židovskom djevojčicom Vlatkom Bjegović, spikericom na Radiju Zagreb) koja, skrivena u tavanskom prostoru svoje bake tijekom Drugoga svjetskog rata, kroz priče ujaka, bake i susjeda, otkriva brojne zanimljivosti i priče o Zagorju, miješajući stvarno i zamišljeno. Drugi dio knjige donosi priče o zagorskoj travarici, treći je posvećen snažnim ženama vezanih uz Zagorje, a četvrti opisuje jedan od brojnih izleta diljem Zagorja.

Na Festivalu su sudjelovali brojni mladi članovi MH / Snimio MIRKO CVJETKO

Bleiburg i hrvatske
sudbine

Ogranak MH u Čitluku predstavio se knjigom kulturološko-povijesne analitičarke Anite Martinac (S)Misao knjige. (Za)bilješke i (p)ogledi. Autorica je na predstavljanju istaknula da joj je u svim vrstama pisanja prva tema Bleiburg i sve teme koje se tiču Hrvata i njihovih sudbina. Ta braniteljica u Domovinskom ratu novom knjigom prije svega poziva na budnost, odnosno gajenje kulture sjećanja. Predsjednik Ogranka Andrija Stojić predstavio je njegov rad navodeći da su tijekom godine tamošnji članovi MH uključeni u brojna događanja i manifestacije.

U izdanju DHK predstavljene su tri knjige – Naljepnice Marka Grcića, Fran Krsto Frankopan, Serce žaluje… izabrane pjesme i spomenica Hrvati i Dante. Predstavili su ih urednici Ivica Matičević i Antun Pavešković te priređivač Božidar Petrač.

Govoreći o spomenici Hrvati i Dante Matičević je uz ostalo kazao da se pojavljuje u povodu 700. obljetnice Danteove smrti, a da je za obilježavanje te obljetnice u Hrvatskoj najzaslužniji Božidar Petrač. Spomenica sadrži studije i tekstove 24-ero prominentnih hrvatskih danteologa, „a možda bismo mogli zaključiti da nema hrvatskog književnika koji se nije okrznuo o Dantea“, rekao je Matičević, dodavši da Dante u Hrvatskoj ima devet integralnih prijevoda.

Božidar Petrač govorio je o književnom radu Frana Krste Frankopana koji je do 1881. bio skriven u bečkom arhivu. Velikaš izrazite umjetničke nadarenosti, rođeni pjesnik, Fran Krsto za života je objelodanio samo jedan književni rad, spjev Elegia (1656). Tragična sudbina Frana Krste Frankopana i Petra Zrinskog postala je u 19. stoljeću simbol hrvatske borbe za opstojnost i jedan od najvećih nacionalnih mitova. Prigodom 350. godišnjice pogubljenja u Bečkom Novom Mjestu donosimo objedinjene najljepše pjesme iz pera Frana Krste Frankopana. Knjiga je popraćena rječnikom radi boljeg razumijevanja arhaizama te pogovorom priređivača, rekao je Petrač. 

Nova knjiga člana DHK-a, poznatog esejista, pjesnika, prevoditelja i novinara Marka Grčića, donosi prerade, uglavnom u obliku katrena, s više jezika, stihova manje poznatih pjesnika. Posrijedi su 333 kratke pjesme od četiri stiha, s nešto sonetnih formi, koje je autor godinama pisao isključivo i samo za sebe, kako bi „pomogao svojoj koncentraciji i sve slabijem pamćenju“. Ovako na okupu doimaju se originalnim i čudesnim tvorevinama „usput“ skrivajući svoj osebujan pjesnički i intelektualni svijet.

Knjigom protiv zaborava

Zatvarajući Prvi festival knjige u Matici hrvatskoj predsjednik Miro Gavran kazao je da je sretan što se zatvara promocijom knjiga DHK-a jer je zamišljen da se na njemu objavljuju knjige koje su pomalo skrivene, a zapravo su pravi dragulji. „Ako promatramo hrvatsku izdavačku scenu i izuzmemo Maticu, odnosno njezine ogranke, imamo situaciju da je 95 posto nakladnika u Zagrebu. Možete li zamisliti da u Splitu postoje samo dva nakladnika, u Osijeku nijedan, u Rijeci, otkako nema Adamića, ne zna se što ima. To je tužno. Nasuprot tome kada imate 28 ogranaka, a ima ih još toliko s dobrim knjigama, onda shvatite koliko je to bogatstvo i koji vrhunski intelektualci u njima objavljuju divne knjige. Ovih šest nakladnika, nama srodnih, koji su sudjelovali na Festivalu, beskrajno su nam dragocjeni, pogotovo DHK“, rekao je i poručio da književnost i kultura služe protiv zaborava. „I u ime te borbe protiv zaborava predstavili smo knjigu Marka Grčića, koji je u subotu (17. rujna) napunio 84 godine. Na ovom festivalu nekoliko je puta spomenut i naš Josip Vončina, koji bi, da je živ, slavio danas devedeseti rođendan. Zar nije prekrasno što smo ih spominjali“, upitao se Gavran izrazivši nadu da će se Matica hrvatska i dogodine Festivalom boriti protiv zaborava i činiti sve u zaštiti i promicanju hrvatske kulture.

Kratki sadržaji predstavljenih književnih izdanja mogu se pročitati na Matičinoj mrežnoj stranici. Sve su promocije snimane, a na You Tube-u bit će ovih dana objavljene dnevne kronike Festivala. Tijekom četiri dana trajanja festivala održana su i četiri koncerta – rocka, ozbiljne glazbe, klapskog pjevanja, a u Matičinoj galeriji otvorena je izložba Metkovčanina Jure Talajića Vedrina Mediterana. Predstavljanja su moderirali Luka Šeput i Božidar Petrač te urednice i novinarke emisije Vijesti iz kulture HRT-a Zrinka Turalija, Tamara Džebić ­Šaljan.

Zaključno, Festival je posvjedočio snagu Matice hrvatske u koju se upisuje sve više članova kao i život naše nakladničke scene. Radujemo se sljedećem festivalu koji je nakon prvog izdanja prepoznat kao mjesto susreta matičara iz svih krajeva te svih ljubitelja knjige.

* * * * * * *

Ministrica kulture i medija na promociji Žmegačeve knjige

Prvi festival knjige 16. rujna posjetila je ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i prisustvovala predstavljanju knjige Vrhunski europski romani nedavno preminula akademika Viktora Žmegača.

Predstavljanje knjige Viktora Žmegača Vrhunski europski romani / Snimio MIRKO CVJETKO

Čestitajući MH na hvalevrijednu festivalskom projektu istaknula je ministrica da je „lijepo da netko tko obilježava 180 godina od osnutka baš u toj godini pokreće nove aktivnosti i nove projekte. To svjedoči o svježini i snazi, o tradiciji koja se ne hrani samo uspjesima iz povijesti nego tradiciji koja Maticu, kao instituciju hrvatske kulture, potiče da se okreće novim projektima, da pronalazi novu publiku i da se prilagođava u novom vremenu, ali njegujući vrijednosti koje su je očuvale u tih 180 godina.“ Govoreći o Viktoru Žmegaču navela je da je željela doći i čuti što o slavnom znanstveniku ima reći akademik Krešimir Nemec i još se jednom pokloniti opusu vrhunskog intelektualca. „Svi smo svjesni da će Žmegačev opus biti teško sustići i nadomjestiti. Ta širina i erudicija, ne samo u književnosti nego i u drugim područjima, njegovo muzikološko znanje uvijek me fasciniralo. Takav opus bilo koja europska kultura stavila bi na prvo mjesto. Nadam se da smo kao društvo svih ovih godina pokazali akademiku Žmegaču koliko ga cijenimo i nadam se da je osjetio koliko je bio omiljen i cijenjen. Bio je na Olimpu hrvatske znanosti i kulture“, ustvrdila je ministrica kulture i medija.

Akademik Viktor Žmegač u knjizi Vrhunski europski romani donosi svoj izbor ponajboljih romana u povijesti svjetske književnosti. Knjigu su predstavili Krešimir Nemec i Luka Šeput. Na predstavljanju je bila i Žmegačeva kći Aleksandra Žmegač Horvat. Uz izbor kanonskih djela iz povijesti romana, kao što su nezaobilazni Bistri vitez Don Quijote od Manche, Robinson Crusoe ili Madame Bovary, akademik Žmegač izdvaja i nezasluženo manje poznate klasike poput Goetheovih Srodnih duša i Balzacove Tridesetgodišnje žene, te nekoliko relativno suvremenih, a vrlo utjecajnih ostvarenja kakva su Rilkeovi Zapisi Maltea Lauridsa Briggea i Grassov Limeni bubanj, da bi izbor dovršio poticajnim čitanjem romana Karta i teritorij Michela Houellebecqa. Šeput je ustvrdio da je Žmegač čitav život posvetio literaturi, a akademik Nemec da je u romanima koje je obradio pronašao vrlo zanimljive poveznice. Također je rekao da se ražalostio zbog profesorove smrti, ali i da promociju doživljava kao nastavak razgovora s njim.