Bernardine Evaristo u Zagrebu

Festival svjetske književnosti ove se jeseni vratio živom susretu autora i njihovih čitatelja te važan jubilej, desetu obljetnicu, obilježio bogatim programom s četrdesetak gostiju iz četrnaest zemalja, među kojima su se ponovo našla neka od najvećih književnih imena.

Dobrom se pokazala odluka organizatora, nakladničke kuće Fraktura, da ove godine književna događanja smjesti u Meštrovićev paviljon, koji je s obližnjom Knjižarom Fraktura ostvario estetsku i logističku sinergiju te je od 4. do 9. rujna Trg žrtava fašizma postao prava kulturno-umjetnička košnica s knjiškim predznakom.

Tribina s knjizevnicom Bernardine Evaristo  / Snimila Neva Žganec /  PIXSELL

Najvažnija je ovogodišnja festivalska gošća svakako bila britanska spisateljica Bernardine Evaristo, dobitnica nagrade Booker za roman Djevojka, žena, drugo, koja je pred krcatim auditorijem Doma HDLU-a predstavila memoarsku knjigu Manifest. Kako nikada ne odustati objavljenu u prijevodu Dragane Vulić Budanko i izdanju Profila. U dinamičnom razgovoru s Monikom Herceg, Bernardine Evaristo govorila je o pisanju, aktivizmu i putu do uspjeha, što je i tema njezina prvog publicističkog djela, osvojivši hrvatske čitatelje izravnošću, otvorenošću i iskrenošću osobe i autorice bez fige u džepu.

Veliku pozornost publike, očekivano, privukle su dvije domaće autorice – Olja Savičević Ivančević, koja je festival otvorila, te Slavenka Drakulić, koja ga je zatvorila, a čija su gostovanja još jedan dokaz da hrvatski čitatelji itekako pozorno prate što se nova događa na književnoj sceni, kako u fikciji tako i u publicistici, te da kvalitetu neće propustiti nagraditi. Olja Savičević Ivančević na festivalu je inspirirano i inspirativno govorila o svojoj novoj knjizi Ljeta s Marijom, romanesknoj posveti ženama svoje obitelji kroz koju izaziva dominantnu patrijarhalnu hijerarhiju povijesti naših prostora unatrag stotinjak godina.

Jedan od najzabavnijih susreta svakako je bio Dvostruki portret nizozemskog pisca Ernesta van der Kwasta i domaće književnice Sandre Antolić, autora koji se služe sličnim sredstvima – humorom, ironijom, alegorijom i metaforom – a koji su u izvanrednom razgovoru s ništa manje duhovitim Andrijom Škarom govorili o svojim romanima i ludo se zabavljali u šaljivoj dijaloškoj razmjeni kojom su pokazali da razigrana maštovitost jednako određuje važan dio njihovih života kao i literature. Fraktura je upravo objavila Van der Kwastov roman Ilyas, a roman prvijenac Svojevrsna Sandre Antolić objavljen je 2021. u izdanju Vuković&Runjić.

U pregledu ovogodišnjeg Festivala nikako ne smiju biti izostavljeni francuski pisac Mathias Énard i britansko-trinidadska spisateljica Monique Roffey. Énard, dobitnik nagrade Goncourt za roman Busola, jedan je od najvećih europskih pisaca, izvanredan erudit i mislilac književnosti i povijesti, koji knjigama, u svijetu umjetno postavljenih granica, podsjeća na nepostojanje granica u umjetnosti. U Zagrebu je predstavio hrvatski prijevod nove knjige Godišnji banket bratovštine grobara, spektakularne književne vratolomije kroz povijest Francuske. Knjigu je u prijevodu Ivane Šojat objavila Fraktura, koja je objavila i roman Monique Roffey Sirena s Crnog školja, modernu bajku o sireni u kojoj se miješaju povijesna fikcija i magijski realizam. Knjiga je 2020. ovjenčana uglednom britanskom nagradom Costa Book of the Year, što je tu aktivistkinju i budisticu lansiralo u britanski književni mainstream. Monique Roffey je na FSK-u gostovala u Dvostrukom portretu s Alidom Bremer, hrvatsko-njemačkom autoricom kojoj je Fraktura upravo objavila knjigu Snovi i kulise.

Među gostima 10. FSK-a izdvajaju se i austrijski esejist i putopisac Karl-Markus Gauss, čest zagrebački gost te kolumbijski pisac i pjesnik George Mario Angel Quintero, a festival je ugostio još mnoge domaće autore i autorice.

Nakon završetka zagrebačke fešte od knjiga, publika se gotovo istovremeno mogla premjestiti u Rijeku, gdje se, od 11. do 18. rujna, održavao festival knjige i autora Vrisak. Otvoren već tradicionalnom dodjelom nagrade za najbolji neobjavljeni roman, ove godine uručenom Draganu Juraku za roman Peleov priručnik, ovogodišnji je program ugostio brojne zanimljive strane i domaće autore, među kojima se posebno ističe Benjamin Legrand, središnja figura francuskoga svijeta stripa i jedan od scenarista kultnog Snjegolomca po čijem je predlošku snimljen istoimeni film.

Čestitke svima njima na knjigama kojima nastavljaju širiti granice književnosti i prelaziti granice jezika i kultura!