Percepcija Krleže u strukovnim školama

„Nikada ne treba izgubiti iz vida vlastitu stazu, vlastiti svoj korak“

Ovaj Krležin citat često mi posluži za motivaciju srednjoškolaca, točnije strukovnjaka – budućih elektrotehničara i informatičara. Primjećujem, nakon dvadeset i nešto godina rada u nastavi, da učenici pamte ove Krležine riječi kao životni moto u traženju vlastitih životnih staza. Onda se sjete da je to onaj teški Krleža s kojim se i gimnazijalci bore, a kamoli ne oni, pa gotovo odustanu od pokušaja čitanja bilo kojeg njegova djela. Ima jedna faza u kojoj samo osluškujemo jedni druge.

Počinje naš razgovor o Krležinu djetinjstvu, odrastanju, školovanju, putovanjima, bijegu iz škole, odnosu s ocem, sudjelovanju u ratu, o smrti, ljubavi, jeziku... Različiti tipovi učenika različito doživljavaju pisca i zato je važno ne narušiti radnu atmosferu u razredu, a pritom prilagoditi stil poučavanja svakom učeniku. Važno je ostvariti dinamiku nastave, imati jasne nastavne ciljeve i ishode. Obrada novih sadržaja mora biti što više inovativna za učenike. Zbog toga se koristimo digitalnim alatima u nastavi koji našim strukovnjacima (posebno informatičarima) predstavljaju moderniji i zanimljiviji oblik nastave. Tako mnogo brže nastaju samostalni učenički radovi u kojima istražuju, proučavaju i uspoređuju Krležine stilove pisanja, citate, osjećaje, događaje, fotografije… Cilj je približiti pojedini aspekt Krležina života i književnoga stvaralaštva suvremenom čitatelju.

Snimila Emica Elvedji / PIXSELL

Rezultati učeničkih radova i istraživanja svake godine postaju potpuniji s razvojem informatičke pismenosti. Oni uživaju pretvarajući neki stari književni tekst u moderniji oblik. Tako započinje naše stvaranje digitalnog stripa o Glembajevima. Naravno, prije toga drama je obavezno pročitana u cijelosti, a pogledamo i Vrdoljakovu ekranizaciju kako bi učenici imali zorniju predodžbu djela. Koristeći One Note, počinje njihova kreacija zanimljivih bilježaka o Krležinu životopisu i to na vrlo brz način, koji je ujedno dostupan i samome nastavniku za pregled u bilo kojem trenutku rada. Druga grupa nastavlja izradu digitalnoga stripa sva tri čina. Najviše su im u tome pomogli digitalni alati kao što su StoryboardThat, Pixton i ToonDoo. Treća skupina imala je zadatak s pomoću programa Sony Vegas Pro pronaći i dodati glazbenu podlogu za Glembajeve, a četvrta je izradila interaktivne digitalne kvizove, upitnike i ankete. Na taj je način Krležino književno stvaralaštvo gotovo neprimjetno istraženo u svim svojim fazama, rodovima i vrstama. Kroz dijaloške i digitalne metode, stvaralačko-projektnu nastavu, učenicima u strukovnim školama mnogo je lakše približiti nekog pisca, a osobito velikana hrvatske književnosti kakav je Krleža.

Od svih njegovih djela mogu zaključiti da Glembajevi ostavljaju uvijek najsnažniji dojam na učenike. Ta drama, za razliku od Krležine poezije, u njima izaziva bujicu pitanja i rasprava u vezi s psihodinamkom, karakterizacijom likova, sukobima. Iako im je u početku gotovo potpuno strana funkcija unutarnjeg monologa, učenici ipak pronalaze smisao takve tehnike pisanja. Ona provocira njihovu radoznalost. Često doživljavaju glavni lik kroz aktualne probleme sadašnjice, pronalazeći etičke, moralne, psihološke i druge odlike u samima sebi. Ponekad se na nastavi spontano dogodi katarza tih mladih ljudi dok govore o tužnim i teškim odnosima sa svojim očevima. Tada nastane muk na nekoliko sekunda u razredu i znam da će im taj sat ostati u sjećanju pa će me na nekoj od obljetnica matura podsjetiti na njih.

Sposobnost percipiranja razvija njihove stavove, racionalne i emocionalne, potrebne za samostalnost u životu. Rosandićeva klasifikacija pitanja vrlo je važna u tumačenju Krležinih likova, osobito ako se koristimo pitanjima koja potiču asocijacije, analogije i problemske situacije. Kada se učenici, zajedno s Krležom, pitaju kamo doista idu ti Glembajevi i koja je zapravo svrha njihova kretanja, tada se susreću s mnoštvom pitanja o sebi i o suvremenom svijetu. Tada poznate riječi stare Barboczyjeve postaju psihologija života, usporedba različitih saga u različitim vremenima i istinama ljudske egzistencije.

Ostaje optimističan predznak da Krleža ipak živi među srednjoškolcima ako prilagodimo nastavne metode, sredstva i strategije današnjem vremenu. I dalje nam ostaje izazov dobre motivacije učenika za ulazak u Krležin svijet stvaralaštva, njegovo upoznavanje i pronalaženje sličnosti između piščeva egzistencijalizma i psihologije suvremenog čovjeka.