Komu treba hrvatski jezik?

Ne znam jesmo li zakasnili sa Zakonom o jeziku, ali bolje ikad nego nikad. Naši građani ubrzano prelaze na engleski i druge jezike, samo im hrvatski nije bitan. Imam loše iskustvo s pravnicima, matičnim uredima, policijom, novinarima. Ja sam sudski tumač za ruski jezik.

U praksi se svakodnevno suočavam s čudnom pojavom. Ruski građani dolaze u Hrvatsku s putovnicama u kojima su im podaci napisani na ruskom i engleskom jeziku. Naši pravnici, bilo kao javni bilježnici, odvjetnici, suci ili državna uprava, matičari i policija insistiraju da se u hrvatske dokumente prepišu podaci Rusa na engleskom jeziku, jer su na latinici. To postaje posebno tragično kad ruski građani postaju, npr. udajom, naši građani i mi im iskrivimo ime i prezime trajno.

Hrvatski i ruski jezik slavenski su jezici i mi imamo slova č, ž, š, lj, nj, te nema nikakva razloga da pišemo Tshaikovskyi Georgy (Čajkovski Georgij), Bozhenova Ludmila (Boženova Ljudmila), Chernaya Iulya (Čornaja Julija). Ako ovako nastavimo, uskoro će nam poznata ruska imena ljudi i gradova postati potpuno neprepoznatljiva.

Poseban je problem: rusko slovo e = je na hrvatskom, i slovo э = е na hrvatskom.

Dakle mi jednom slovo je prevodimo kao je, a drugi put kao e. Pravilno je na hrvatskom jeziku Jeljcin, Jesenjin, Jevgenij Jevtušenko‚ Gorbačov, što je na ruskom Ельцин‚ Есенин‚ Евгений Евтушенко‚ Горбaчёв. Ipak koristimo kovanicu Evgenij Onjegin / Евгений Онегин. Zašto nije Jevgenij Onjegin, kako ga Rusi izgovaraju i kako su starije generacije Hrvata učile? Sve ruske Jelene kod nas postaju Elene, iako i mi imamo ime Jelena.

U svim javnim medijima sve češće čujemo i vidimo iskrivljena imena kao grad Kishinau (Kišinjev), Hermitaž (Ermitaž). Hoćemo li koristiti hrvatski, engleski ili ruski jezik? Sve naše državne službe prepisuju podatke na engleskom, a kad ja reagiram da to nije tako na hrvatskom, oni se bune i tjeraju da i ja ostavim imena na engleskom inače neće priznati prijevod.

Kad već ne znamo ruski, mogli bismo čuti Ruse kako izgovaraju svoja imena.

Možemo li mi prepoznati duh ruskog jezika i kako ćemo čitati rus. Еленa Черкaсовa / engl. Elena Tcherkasova / ili hrvatski Jelena Čerkasova; rus. Бесходарный / engl. Beskhodarnyi / hr. Beshodarni; rus. Хлхатян / engl. Khlkhatyan / hr. Hlhatjan?

Tim zabunama doprinose i Rusi sudski tumači, kojima hrvatski jezik i nije bitan, pa redovito ostavljaju engleske verzije imena i naziva. Tako su naši službenici zbunjeni neujednačenom praksom i raznim varijantama dokumenata.

Pravopisni priručnik Vladimira Anića i Josipa Silića na str. 165 govori o transliteraciji ruskog pisma u hrvatsko latinično.

Kad sam matičarki rekla da hrvatski jezik nema slova y, x, q, ona mi je odgovorila da neki naši građani daju djeci imena i s tim slovima i to se priznaje.

Već sam upozoravala na taj problem pišući na razna mjesta, ali se ništa nije promijenilo. Stvarno trebamo Zakon o hrvatskom jeziku što prije.

U Splitu, 15. srpnja 2022.

Grozdana Pavletić
Adorić, prof.
stalni sudski tumač
za ruski jezik