Dobrojutro more Hrvoju Hitrecu

Uoči obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja u Podstrani je u organizaciji tamošnjeg ogranka Matice hrvatske i uz potporu te suorganizaciju Društva hrvatskih književnika po 26. put održana manifestacija Dobrojutro more, nazvana po poznatoj pjesmi poljičkog pjesnika Josipa Pupačića. Manifestacija je otvorena 3. kolovoza u Cindrovim dvorima u Strožancu, recitalom Enesa Kiševića Pozdrav dobroti, a nastavljena 4. kolovoza ujutro, primanjem književnika kod načelnika općine Podstrana. Večernji program održan je u Staroj Podstrani. Nakon mise za sve pokojne pjesnike koji su sudjelovali na manifestaciji otvorena je likovna izložba domaćih slikara, a potom je u lijepom ambijentu ispred 110 godina stare Čitovnice, „u podmosorskom šufitu, gnijezdu pod Perunom, gdje su zagrljeni more, kamen, nebo i zvijezde, koju ćemo napučiti novim stihovljem ispisanim perom zamakanim u veliku tintarnicu mora“, kako je zapisao glavni operativac manifestacije Zoran Jurišić, odakle pogled pada na Split i otoke, održan središnji program manifestacije. Nakon himne, koju je otpjevala mezzosopranistica Žana Marendić uz glasovirsku pratnju Harija Zlodre (koji su se tijekom programa predstavili s još nekoliko izvedbi), pozdravnim govorima brojnoj publici obratili su se predsjednik Društva hrvatskih književnika Zlatko Krilić, predsjednik ogranka Matice hrvatske u Podstrani Darijo Radović i načelnik općine Podstrana Mijo Dropuljić. Poezijom su se predstavili Enes Kišević, Branimir Farkaš, Tomislav Žigmanov, Tomislav Domović, Ivan Baković, Miljenko Buljac, Ivana Čagalj, Miljenko Jukić, Danica Bartulović, Pejo Šimić i Marko Gregur.

Darijo Radović, Zlatko Krilić i laureat Hrvoje Hitrec /  Snimio Zoran Jurišić

Središnji dio programa kao i svake godine dodjela je nagrade (plakete) za sveukupni doprinos hrvatskoj književnosti, koju su tijekom godina, među ostalima, dobili Ranko Marinković, Slavko Mihalić, Vesna Parun… Ove godine nagradu je dobio Hrvoje Hitrec, autor bogatog i raznovrsnog opusa, prozni i dramski pisac, filmski i televizijski scenarist, urednik u satiričnom mjesečniku Paradoks, glavni urednik časopisa Kerempuh, ravnatelj kazališta Trešnja, glavni ravnatelj HRT-a, ministar informiranja ... Nagrađivan je pisac i ovogodišnji dobitnik nagrade Vladimir Nazor za životno djelo za književnost. Dobitnika je proglasio predsjednik DHK-a Zlatko Krilić, koji je u obrazloženju nagrade napisao: „Kada plodovi autorove mašte, njegovi literarni likovi, prerastu svog tvorca i postanu dio opće kulture, obilježe odrastanja nekoliko generacija, onda se nedvojbeno radi o vrsnom piscu čiji rad zaslužuje svaku pohvalu i nagradu. To se dogodilo sa Smogovcima Hrvoja Hitreca. Osim petoknjižja Smogovci, koje je preradio i u scenarije trideset i osam epizoda kultne serije, nizom djela Hitrec je ostvario golem doprinos hrvatskoj književnosti za djecu i mlade, čime se svrstava među nastavljače bogate tradicije započete s Ivanom Brlić Mažuranić, preko Mate Lovraka do Ivana Kušana.“ Krilić je također istaknuo društveno-politički romaneskni triptih Kolarovi kao možda najsloženije Hitrecovo djelo u kojemu autor portretira nekoliko naraštaja obitelj Kolar, ali i hrvatsko društvo u cjelini, uspješno spajajući nacionalnu i obiteljsku povijest, čime se Hitrecov triptih uklapa u plodnu tradiciju hrvatskih povijesno-genealoških romana, nastavljajući se na Krležu, Fabrija i druge autore koji nas suočavaju s pitanjima osobnih i kolektivnih trauma koje je proizvelo 20. stoljeće.

Nagrađeni Hrvoje Hitrec u govoru zahvale rekao je: „Pišem za male, velike i srednje, a uglavnom pišem osrednje. U svakom slučaju, velika mi je čast i zadovoljstvo primiti priznanje pjesničkih susreta Dobrojutro more, premda sam neizlječivi prozni pisac, romanopisac, no vidim da su i neki značajni prozaici nagrađivani u sada već dugoj povijesti Dobrojutro more. Zahvaljujem organizatorima, Ogranku Matice hrvatske i Općini Podstrane te Društvu hrvatskih književnika i njegovu predsjedniku Zlatku Kriliću na obrazloženju priznanja. Čast mi je biti u Podstrani, u Poljicama bez čijih bi pjesnika, poglavito u 20. stoljeću, hrvatska književnost bila kao Hrvatska bez mora. Doista je fenomen da su na relativno malenu području rođeni tako veliki pjesnici, u Poljicama, kraju ratnika i pjesnika, legendarnom dijelu naše domovine.“