Skradinski kulturno-povijesni vodič

U  Društvenom domu u Skradinu u četvrtak 9. lipnja održano je predstavljanje vodiča kroz kulturno-povijesnu baštinu Skradina, jednog od najstarijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Knjigu Skradin – od pretpovijesti do novijega doba autora Ante Jurica i Marinka Šišaka objavio je Ogranak MH u Skradinu, a predstavili su autori i Antonijo Brajković, povjesničar i gradonačelnik Skradina. Knjiga nije koncipirana kao klasični vodič u kojem se nalaze planovi grada, korisne informacije o mogućnostima smještaja, prehrane, turističkoj ponudi… nego kao pregled cjelokupnog razvoja i kulturno-povijesne baštine grada. Koncipirana je u tri cjeline u kojima su obrađeni nastanak i razvoj grada, urbani razvoj i kulturno-povijesni spomenici te istaknuti Skradinjani u prošlosti. Unatoč starosti i značaju grada Skradina, o njemu se vrlo malo pisalo, a posebno nedostaju pregledi cjeline njegova povijesnoga nastanka i razvoja tijekom mnogih stoljeća.

Predstavljači su istaknuli da knjiga, na jasan i pregledan način, nastoji popuniti tu prazninu i poslužiti svakom građaninu grada Skradina, ali i putniku namjerniku koji se zatekne u prolazu ili dužem boravku u tom lijepom gradu, kao koristan priručnik o tisućljetnoj povijesti Skradina. Predstavljači su istaknuli da arheološki nalazi svjedoče o postojanju liburnske gradine iz starijeg i novijega željeznog doba, što znači da se povijest života mjeri tisućljećima. Procvat je Skradin doživio u rimsko doba, u vrijeme vladavine hrvatske velikaške obitelji Šubić iz susjednog Bribira, te tijekom devetnaestog stoljeća, kada se gradi većina zgrada i kada se Skradin urbanistički formira do današnjeg izgleda. U knjizi su obrađena ta ali i burnija razdoblja i nedaće kroz koje su prolazili i grad i njegovi stanovnici. Grad je u liburnsko, rimsko, osmansko i mletačko doba bio upravno ili sudbeno središte širega dalmatinskog prostora. Važna je za razvoj Skradina i biskupija, osnovana u 6. stoljeću ili čak i prije i djelatna do tridesetih godina 19. stoljeća, kada je bulom pape Lava XII. pripojena šibenskoj biskupiji. U knjizi se donose opisi svih sakralnih objekata koji postoje ili su postojali na tom području. Također prikazuje se bogata arheološka građa pronađena u nalazištima u Rokovači, Maraguši i Đardinu. Osim slikovnog materijala koji nastoji vizualno dočarati fragmente te dugovječne i bogate povijesti, u knjizi su doneseni i kratki isječci iz djela pojedinih autora koji su se zatekli u Skradinu i o njemu pisali (Alberto Fortis, Petar Zoranić, A. Kukuljević Sakcinski, J. Modrić i mnogi drugi).