KNJIŽEVNOST IZDVAJA

Gornjogradski književni ­festival

Gornjogradski književni festival stalna je književna pjesnička i umjetnička inicijativa kulturnog života u Zagrebu, koja se iskazuje umjetničkim akcijama, gornjogradskim književnim večerima i likovnim izložbama, a njegova je najveća manifestacija upravo sam festival, koji se održava svake godine početkom listopada.

Zbornik 9. Gornjogradskog
književnog festivala

Mletačka je ulica u kojoj se nalazi galerija Cinkuš kao mjesto stalnog održavanja programa, najstariji gradski toponim s imenom nekog drugog naroda, potječe još od 13. stoljeća, što svjedoči o isprepletenosti kultura, jezika i običaja na tom prostoru. Stoga nije začudno što je Gornjogradski književni festival od početka međunarodnoga karaktera, kao mjesto susreta i dijaloga. Inicijator je festivala pisac i novinar Marijan Grakalić, a u kreiranju sudjeluju i likovni umjetnici i pisci. Ove godine festival je održan u svibnju, a posebnost je bila izložba uglednog fotografa Ognjena Karabegovića te dodjela nagrade Zvonimir Milčec, koja se svake godine dodjeljuje u ime obitelji Milčec, Gornjogradskog festivala te portala Radio Gornji grad za doprinos umjetnosti. Ovogodišnja dobitnica bila je Marijana Jerkić Rukavina, poznata urednica u izdavačkoj kući Štajergraf i pjesnikinja.

Ivanka Blažević Kiš, Montažna ptica

Ivanka Blažević Kiš (1960), pjesnikinja i spisateljica za djecu, objavila je zbirku pjesama Moja žena piše dobre stihove, te romane i slikovnice za mlade. Montažna ptica njezino je zasigurno najzrelije djelo, pjesnička knjiga u kojoj je do izražaja došla sva mašta autoričina, posebnost pjesničkog jezika i inovativnost. Posebnost Ivankine poezije jest u tragaju za vlastitim glasom. Postoji raspolućenost između ja koja govori i ja koja šuti.

Izd. Litteris, Zagreb, 2021.

I ova je poezija krik da se taj glas na kraju razotkrije u apokaliptičnom svijetu. Pisanje je borba za glas, dah, dolaženje do svog glasa. Sve unutarnje krhotine, unutrašnjost se gubi i povezuje. Dvostrukost o kojoj piše, pisanje i govor: ona piše, jer ne umije izreći. Autorica uživa u pisanju, ona sebe kao autoricu upozorava da se uvijek sjeti konteksta, da se sjeti ljudi, da ne ostane u svom narcističkom svijetu, da gleda taj svijet. Poezija Ivanke Kiš jest i demontaža montaže, poništavanje artificijelnog, jer u svemu je zapravo najvažnija ljudskost, govorenje u ime drugih, ne u smislu patroniziranja, već u obliku zajedništva.

Poezija to go

Tekston, umjetnička organizacija, nosilac je projekta Poezija to go čiji je temeljni cilj uživanje u poeziji. Voditeljica projekta, književnica Sonja Zubović, ističe da je to „projekt poticanja čitanja poezije za mlade“. I upravo zbog autoričina pjesničkog aktivizma, profesionalizma i zaljubljenosti u hrvatski jezik i u poeziju, izrastao je važan projekt na kojem se već godinama predstavljaju brojni pjesnici i glazbenici, nastupom pred publikom, ali i putem radiovalova. Sedamnaesto izdanje Poezije to go bilo je 3. svibnja, a sudjelovali su pjesnici Krešo Bagić, Jelena Galijašević, Sonja Zubović, Tomica Bajsić, Dorta Jagić, Sanja Viduka Beraković i kantautor Ivan Škrabe.