Vijenac 739

Glazba

Camille Saint-Saëns, Samson i Dalila, HNK u Osijeku, 17. lipnja

Dobrodošla operna grandioznost

Piše Andrea Rakitić

Nakon višegodišnjeg iščekivanja u Hrvatskom narodnom kazalištu u Osijeku 17. lipnja održana je premijerna scenska izvedba opere Samson i Dalila francuskog skladatelja Camillea Saint-Saënsa. Pripreme za prvu izvedbu bisera grand-opere u Osijeku nakon praizvedbe davne 1926. započele su prije gotovo tri godine. Zbog nepovoljnih pandemijskih uvjeta opera je prošlog lipnja izvedena koncertno, a odjeci uspjeha koncertne premijere dali su se iščitati u uzbuđenju osječke publike pri realizaciji biblijske priče u punom scenskom sjaju.


Osječkoj publici podaren je moment operne grandioznosti i predah od epidemiološke sterilnosti posljednjih godina / Izvor HNK u Osijeku

Potrebno je prije svega uputiti čestitke dirigentu i ravnatelju opere Filipu Pavišiću, koji je svojim ravnanjem još prošle godine pokazao iznimnu kvalitetu u nemogućim uvjetima. Orkestar je pod njegovim vodstvom uspješno dočarao sve nijanse intrigantne romantičarske partiture, uz tek manje zamjerke. Groteskni baletni prizor bakanalija iz trećega čina kulminacija je večeri u orkestralnom smislu, donosi savršeni balans instrumentacije u stilu Giacoma Meyerbeera i elemenata bliskoistočne melodike. Baletni ansambl pod vodstvom Vuka Ognjenovića oduševio je publiku inovativnom i zavodljivom koreografijom, a orkestralna pratnja u potpunosti je dočarala pobjedonosno i podrugljivo slavlje razularenih Filistejaca. Potrebno je istaknuti i ulogu zbora osječkog HNK-a pod vodstvom maestra Pavišića, Slobodana Cvetičanina i Barbare Kajin. Tumačeći najprije Izraelce u prvom, a zatim i Filistejce u trećem činu, zbor je pokazao da su nedostaci koncertne izvedbe bili samo žalostan rezultat nepovoljnih epidemioloških uvjeta. Dva kontrastna zborska broja izvedena su vrlo efektno – turobna uvodna lamentacija i molitva izraelskog naroda opčinile su publiku u uvodnom prizoru, a trijumfalna pjesma Filistejaca savršeno je upotpunila napetost finala.

Vokalni solisti, koji su još prošloga lipnja prilikom koncertne izvedbe pokazali duboko razumijevanje dramske radnje, napokon su dobili priliku produbiti tumačenja svojih uloga u punom kontekstu scene. U naslovnoj ulozi nastupio je tenor Igor Krišto, čija je iznimna vokalna snaga bila savršen izbor za lik izraelskog vođe Samsona. Uz izvrsnu vokalnu kontrolu, Krišto je i glumački vrlo uvjerljivo dočarao Samsona razapeta između odgovornosti prema svome narodu i žarke ljubavi prema fatalnoj Dalili. Golemi vokalni i glumački zadatak prevladao je bez većih zamjerki, iznova u potpunosti osvojivši osječku publiku. Mezzosopranistica Gordana Kalmar suočila se s tipičnim problemom u ulozi Dalile, originalno predviđenoj za kontraalt – nepovoljni registri stvarali su svojevrsne poteškoće i povremeno utopili potencijal njezina glasa, osobito u ansamblima. Ipak, spretno je prepoznala i iskoristila pojedine vokalne momente drugoga i trećega čina te u kombinaciji sa svojim glumačkim entuzijazmom uvjerljivo oživila ulogu fatalne osvetnice.

Bariton Leon Košavić, koji je kvalitetu potvrdio i na brojnim inozemnim pozornicama, zablistao je u ulozi Velikog svećenika. Kvaliteta njegove vokalne tehnike bila je evidentna već u ariji prvoga čina, a dodatno je potvrđena u nadolazećim ansamblima. Vokalno samouvjeren i uz pomoć efektne glumačke ekspresije, Košavić je vrlo uspješno utjelovio drskoga antagonista, kontinuirano podižući napetost dramske radnje. Berislav Puškarić (bas) u ulozi Abimelecha također je ostvario kvalitetan vokalni nastup, u savršenoj glasovnoj i glumačkoj sinergiji s Krištom. Jednake zasluge pripadaju i Milošu Milojeviću (bas) u ulozi Starog Židova, sjetnoga glasa razuma u završnom tercetu prvoga čina, koji svojim upozorenjima najavljuje nadolazeću katastrofu. Uz bok Leonu Košaviću, prvi čin zaokružili su kratkim, ali efektnim nastupima i Predrag Stojić (tenor) kao Glasnik, Ladislav Vrgoč (tenor) kao prvi Filistejac i Robert Adamček (bariton) kao drugi Filistejac.

Režiju potpisuje Osijeku već dobro poznat Robert Bošković, koji je pri koncertnoj izvedbi pokazao veliku kreativnost u borbi s pandemijskim zahtjevima. U postavljanju Samsona i Dalile odabrao je autentičan interpretativni smjer, uzimajući u obzir kontekst francuske opere 19. stoljeća. Osječkoj publici tako je podario moment operne grandioznosti i dobrodošao predah od epidemiološke sterilnosti posljednjih godina. U tome ga je podržala asistentica režije Jana Pogrmilović, koja je ujedno utjelovila tihu ulogu Daliline kćeri. Za vizualno snažne, vibrantne scene, koje su publiku ponijele u samo središte radnje, zaslužna je scenografkinja Vesna Režić. Jednako su raskošni i čarobni bili i kostimi Duške Nešić, što ne iznenađuje s obzirom da iza nje stoje projekti poput serijala Game of Thrones i Star Wars. Cjelokupni vizualni dojam upotpunilo je svjetlosno oblikovanje Vesne Kolarec i Tomislava Kobije, uz 3D-projekcije i vizualne efekte Mateja Bodrušića.

Dugo iščekivana scenska izvedba Samsona i Dalile u osječkom HNK-u uspješno je ispunila visoka očekivanja publike postavljena nakon prošlogodišnje koncertne izvedbe i jedna je od najsvjetlijih točaka kazališne sezone. Nakon više sušnih pandemijskih godina obilježenih nedostatkom publike, ta premijera u svakom je smislu svjež dašak „starog normalnog“ u kulturnom životu Osijeka, a moja je nada da će se trend nastaviti sličnim ambicioznim projektima i u nadolazećoj sezoni.

Vijenac 739

739 - 30. lipnja 2022. | Arhiva

Klikni za povratak