Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici

Na datum 28. travnja, kada je u Kraljevici daleke 1729. austrijski car Karlo VI. započeo gradnju prvoga brodogradilišta i ratne luke u carstvu s namjerom zaštite svojih interesa na moru, ove je godine u Kraljevici otvorena izložba Tri stoljeća brodogradnje u Kraljevici. Smještena je u reprezentativnom dvorcu Nova Kraljevica – Frankopan, još jednom povijesno važnu prostoru iz doba kneza Petra Zrinskog, prostoru koji je upravo u procesu zamašne obnove i pravi je ukras Kraljevice i Hrvatskog primorja. Nekoliko rustikalnih prostorija na katu, koje Grad Kraljevica u budućnosti želi namijeniti maritimnoj zbirci, posebno brodogradnji, već sada pokazuje potencijal za smještaj takva sadržaja.

Organizatori izložbe, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Rijeci, tj. Građansko muzejsko vijeće i Udruga u kulturi Stol u Kraljevici, kao jedna od članica Vijeća, u sklopu manifestacije Ljudi od mora izložbom žele pobuditi interes za brodogradnju, stoljećima vitalnu djelatnost u Kvarnerskom zaljevu. Primjerom obrade kraljevičkog škvera, srednje velikog brodogradilišta, učinili su važan korak prema nacrtu budućega stalnog postava u Kraljevici, do kojeg bi trebalo doći nakon potpunog opremanja izložbenog prostora.

Prvi kruzeri na Jadranu isplovili su iz Kraljevice

Brodogradilište u Kraljevici smjestilo se u zaštićenoj luci u dnu zaljeva, na blagoj prirodnoj padini s trima navozima i zadržalo se na istom mjestu i položajima sva tri stoljeća. To je najstarije brodogradilište na istočnoj obali Jadrana i najstarija hrvatska tvrtka koja je od utemeljenja zadržala svoju djelatnost. Tijekom povijesti prednjačilo je u uvođenju novih tehnologija, pa je tako ovdje sagrađen prvi austrijski ratni jedrenjak, fregata Aurora 1764. i prvi drveni ratni parobrod Maria Anna 1835/36, koji je ujedno prvi parobrod izgrađen na Jadranu. Prvi čelični brod za potrebe ratne mornarice, tender, također je ovdje izgrađen 1902. Prvi brod kompletno izgrađen tehnikom zavarivanja na istočnoj obali Jadrana, mali tanker Caprag, porinut je u more 1955. Ovdje su 70-ih godina 20. stoljeća izgrađeni i prvi kruzeri na Jadranu te je na njima kod nas prvi put primijenjena tehnika spajanja čeličnog trupa s aluminijskim nadsvođem. Početkom milenija došlo je i svjetsko priznanje za svojevrsni brod u brodu, Asphalt Seminole, za prijevoz asfalta.

U dvorcu Nova Kraljevica otvorena je izložbaTri stoljeća brodogradnje u Kraljevici / Arhiva PPMHP-a

Postojeća izložba ne povodi se toliko za kronologijom koliko za obilježjima koja je nametnula dugovječnost brodogradnje u Kraljevici. Prvo je obilježje tradicija. Zahvaljujući položaju i povijesnim prilikama, uza sve uspone i padove, ovdje se proizvode brodovi u kontinuitetu do današnjih dana. Tradicija brodogradnje obilježila je ljude primorskoga gradića. U svakoj obitelji netko je radio u škveru, ponekad istovremeno i po tri naraštaja. Znanja i vještine za izradu tako složena proizvoda kao što je brod prenosila su se generacijama, a usavršavala naukovanjima i školovanjima.

Drugo je obilježje raznolikost proizvodnje. U tri stoljeća stalnih promjena: šest država, raznih gospodara i društvenih sustava, potrebnih zanimanja, tehnologija i alata za proizvodnju brodova – sve se mijenjalo. Premda je od početka brodogradilište bilo namijenjeno proizvodnji ratnih brodova i to je potrajalo sve do početka novog milenija, tu su se istovremeno gradili i popravljali valjda svi tipovi plovila do 130 m dužine, osim podmornica.

Treće obilježje kraljevičkog škvera velik je utjecaj na zajednicu. Od činjenice da je ono u dobroj mjeri hranilo i osiguravalo pristojan standard življenja brojnih obitelji ne samo Kraljevice nego i dobrog dijela Hrvatskog primorja istočno od Rijeke, do činjenice da je uvelike utjecalo na demografsku i prostornu sliku mjesta u 20. stoljeću.

Škver i njegove priče

Izložba je tek naznačila mnoge velike priče koje krije brodogradilište: o carskim i državnim ratnim mornaricama, velikim brodograditeljima u drvu, braći Pritchard i Vatroslavu Arćaninu, štrajku radnika i vezi s Josipom Brozom, poslijeratnom zamahu industrijske proizvodnje svih tipova brodova, privatizacijskim tegobama i stečaju, novim nadama... Zbog toga je opsežna građa podijeljena u deset tematskih cjelina: Kako je sve počelo, Majstori svog zanata – Bez maci i kunji ni broda, Tehnologije u korak s vremenom, Raznolikost proizvodnje, Najveći dosezi škvera, Skriveno od očiju javnosti – Specijalna proizvodnja, Izazovi društvenih previranja, Odjeci škvera u zajednici, Rađanje broda i Nova nada brodogradnje – Dalmont d.o.o. 

U postavu izložbe korišten je dio postojeće izložbe maketa brodova i brodograđevnih alata brodogradilišta u Kraljevici, koja se nalazi unutar današnjeg brodogradilišta Dalmont d.o.o., što otežava njezinu dostup­nost javnosti. Ta je izložba nastala 2009. prilikom velike obljetnice – 280 godina postojanja škvera – a njezin je fundus 2015. proglašen kulturnim dobrom Republike Hrvatske i predan u skrbništvo Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci. Petnaestak maketa brodova koje najbolje dočaravaju raznoliku proizvodnju kraljevičkog škvera, nešto kovanoga brodograđevnog alata, povijesne fotografije i umjetničke slike dio su prenesenih izložaka iz škvera u dvorac.

Istovremeno izložba je obogaćena s deset informativnih panoa s tekstovima i fotografijama koje ih bogato potkrepljuju. Panoi su nastali kao rezultat jednogodišnjeg istraživanja na terenu koje su proveli članovi Udruge u kulturi Stol, kao članice Građanskog muzejskog vijeća i kustosi Muzeja. Zahvaljujući kazivačima, redom bivšim i sadašnjim radnicima škvera, izložba je obogaćena njihovim saznanjima i daje posebnu dimenziju bliskosti čovjeka i rada. Osobito dobro izražen je duh škvera i škverana videozapisima i fotografijama, bilo autora profesionalaca bilo domaćih fotografa amatera, poput Jurja i Alana Crnkovića. Posebno važan izvor bila je bogata monografija škvera Brodogradilište Kraljevica 1729–2009, tiskana prilikom 280. obljetnice postojanja, samo nekoliko godina prije njegove likvidacije 2012.

Koliko je zanimanje izazvala izložba, najbolje pokazuje dvjestotinjak ljudi okupljenih na njezinu otvaranju, od brodograditelja do poštovalaca svih generacija. Izložbu je svečano otvorila Sonja Šišić, pročelnica Upravnog odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Primorsko-goranske županije. Gradonačelnik Grada Kraljevice, Dalibor Čandrlić, istaknuo je kako malo koji grad u Europi može napraviti izložbu o tri stoljeća brodogradnje. Oboje su obećali potporu za buduća ulaganja u prostore dvorca namijenjene kulturnim sadržajima. Izložbu su predstavile Nikolina Radić Štivić, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja i Radmila Toić, predsjednica Udruge Stol. O maketama brodova nekoliko riječi rekao je maketar i istraživač drvene brodogradnje Luciano Keber, a o perspektivama novih gradnji kraljevičkog škvera govorio je Robert Miletić iz Dalmonta.