Što Bog zapali, čovjek ne može ugasiti

-

Na svetkovinu Uzašašća Gospodinova u Križevcima otvorena je četverodnevna manifestacija 14. Dani hrvatskih svetaca i blaženika sa svrhom poticanja na bolje poznavanje i intenzivnije štovanje hrvatskih duhovnih velikana. Programom u organizaciji Udruge za promicanje znamenitih Križevčana Dr. Stjepan Kranjčić, Župa sv. Ane Križevci te Župa BDM Žalosne i sv. Marka Križevčanina Križevci te misnim slavljima tematizirani su bl. Alojzije Stepinac, isusovački duhovni velikani bl. Ivan Merz, sluge Božji Petar Barbarić i Ante Gabrić te mučenik o. Petar Perica, zatim duhovni velikani franjevaca konventualaca sv. Nikola Tavelić, bl. Oton iz Pule i sluge Božji Placido Cortere i Celestin Tomić te sv. Marko Križevčanin.

Autori i suradnici znanstvene knjige Sveti Marko Križevčanin. Život i djelo  urednice Tanje Baran (u sredini) / Snimio Željko Picig

Prvi dan manifestacije bio je posvećen bl. Alojziju Stepincu. Euharistiju je predvodio varaždinski biskup mons. Bože Radoš, u suslavlju sa župnikom križevačke župe sv. Ane, preč. Stjepanom Sovičekom, mons. Antunom Senteom ml. i vlč. Mladenom Mikulićem. Mons. Radoš u propovijedi je govorio o smislu blagdana Isusova uzašašća na Nebo, Spasova. Istaknuo je da je Isus po uzašašću učenike želio okupljati u naizgled malim stvarima, u euharistiji, zajedništvu i u blizini prema siromasima. U tom kontekstu biskup je govorio i o blaženom Stepincu, svijetlom liku hrvatskoga naroda koji se u tamnim vremenima nije dao ugasiti. „Ljudi ne mogu ugasiti ono što je Bog zapalio“, podsjetio je biskup i naglasio kako se mi danas utječemo čovjeku kojega su neki drugi ljudi prije nazivali zločincem.

Događaj je popraćen otvaranjem izložbe Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu zadarske akademske slikarice i kiparice Iris Mihatov Miočić, koja je 7. lipnja postavljena i u Puli. Izložbu prati bogati katalog od četrdesetak stranica. U njemu je stručnu analizu izloženih radova napisao likovni kritičar Stanko Špoljarić, a objavljen je i popis svih hrvatskih svetaca i blaženika, slugu i službenica Božjih, kao i poznatijih osoba na glasu svetosti te su prikazani svi portreti proglašenih duhovnih velikana naslikani za izložbu. Nakon zatvaranja izložbe u Križevcima tijekom godine izložba će biti postavljena u Zadru, Karlovcu, Svetom Križu Začretju, Sisku, Čapljini, Šibeniku, Dubrovniku, Splitu, Đakovu te u Zagrebu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, u župi bl. Augustina Kažotića na Peščenici i župi sv. Leopolda Mandića u Gornjoj Dubravi.

Isusovački duhovni velikani

Drugog dana manifestacije studenti Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu predstavili su hrvatske isusovačke duhovne velikane. Životopisno su prikazana sva četvorica slavljenih isusovačkih svetih ljudi: bl. Ivan Merz, sluge Božji Petar Barbarić i Ante Gabrić te mučenik o. Petar Perica. Bila je to prilika da se prigodno obilježi i 400. godišnjica kanonizacije utemeljitelja Družbe Isusove, Ignacija Lojolskog. Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove o. Dalibor Renić predvodio je misno slavlje. Koncelebrirali su preč. Stjepan Soviček, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti o. Ivan Koprek, imenovani dekan FFRZ-a Ivan Šestak, profesor FFRZ-a o. Mikolaj Martinjak, postulator bl. Ivana Merza i Petra Barbarića o. Božidar Nagy te glavni urednik Radija Marija o. Stjepan Fridl.

U propovijedi je, između ostalog, o. Renić govorio o savjetima sv. Ignacija koji je istovremeno bio i veliki radnik i tražitelj Boga. Prisjetio se utjehe, vremena kada čovjeku sve u životu ide jako dobro i suhoće koja je teška, ali koja uvijek prođe pa je u tome vremenu dobro ne donositi nikakve odluke, osobito ne krupne, životne. Podsjetio je da su sveci bili opterećeni jedino djelima ljubavi.

Nakon mise održan je okrugli stol Svetost i obrazovanje. Sudjelovali su križevački grkokatolički biskup mons. Milan Stipić, izabrani rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, dekan o. Ivan Koprek i prodekanica FFRZ-a Ines Skelac. Rasprava se vodila oko pitanja je li moguća svetost u odgojno-obrazovnom procesu u suvremenom vremenu 21. stoljeća.

Međunarodni karakter manifestacije

Treći dan manifestacije bio je posvećen sv. Nikoli Taveliću, bl. Otonu iz Pule i slugama Božjim Placidu Corteseu i Celestinu Tomiću. Misno slavlje predvodio je provincijal franjevaca konventualaca fra Miljenko Hontić, u suslavlju s križevačkim župnikom Stjepanom Sovičekom, gvardijanom samostana Svetoga Duha u Zagrebu fra Josipom Petonjićem i fra Stjepanom Brčinom. Uz sudjelovanje desetak bogoslova, koncelebrirali su i svećenici franjevci konventualci Anton Borovnjak iz Slovenije, Dominique Hoang Thanh Nghia iz Vijetnama, Henrique Mendonça iz Brazila i Simo Kessy iz Tanzanije, čime su Dani hrvatskih svetaca i blaženika prvi put poprimili međunarodni karakter.

U propovijedi je provincijal Hontić govorio o ključnim naglascima života hrvatskih svetih ljudi iz svojega reda. Govorio je o iscjelitelju iz 13. stoljeća Otonu iz Pule i o čudesnim ozdravljenjima njemu pripisanima. Zapitao se koliko je entuzijazma sv. Nikole Tavelića među nama danas i zaključio kako nedostaje prave kršćanske ljubavi i brige za druge. Govorio je o tome kako je Placido Cortese riskirao život pred nacistima da bi spasio druge, zbog čega je mučenički umro. Podsjetio je kako je fra Celestin Tomić glas svetosti zaslužio posvetivši se Svetom pismu i mladima. „Nijedan od njih nije gledao svoj interes, nego što je volja Božja“, istaknuo je provincijal Hontić rekavši da je temelj svakoga pravog uspjeha ostanak uz Isusa.

Istog dana predstavljena je knjižica Hrvatski sveci i blaženici – molitve, životopisi, likovni prikazi urednice Tanje Baran. Riječ je o izdanju kojim se na osamdesetak stranica vrlo popularno prikazuju hrvatski duhovni velikani kroz opsegom i kvalitetom ujednačene životopise, uz službene molitve svakome od njih te uz likovne prikaze, one općepoznate u vjerničkoj javnosti te uz one nastale u trinaest godina izložbenog ciklusa Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu. Svemu tome pridodan je popis svih kauza, tj. kandidata za koje se vodi proces za proglašenje blaženima te više osoba koje su na glasu svetosti.

Dani hrvatskih svetaca i blaženika u Križevcima završili su još jednim misnim slavljem koje je predvodio rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta Željko Tanjić, uz domaćina križevačkoga župnika Stjepana Sovičeka, te uz sudjelovanje koprivničko-križevačkog župana Darka Korena. Koncelebrirali su mons. Ivan Miklenić, franjevac kapucin fra Jure Šarčević, dominikanac akademik Stjepan Krasić, isusovci o. Ivan Šestak i o. Ivica Musa te vlč. Anđelko Katanec. U propovijedi je Tanjić govorio o tome kako nijedan od hrvatskih svetaca i blaženika nije bio nalik drugomu da su imali različite životne vizije, različite interese te da su živjeli u različitim vremenima, a da su bili vođeni istim Kristovim duhom, u poslušnosti i služenju, kako svi, tako i sv. Marko Križevčanin. Govorio je o ekumenskom duhu svetog Križevčanina naglašavajući kako je Marko tražio dijalog s mučiteljima, ali nije odustajao od onoga što je njemu bilo temeljno važno – ići do kraja za Krista.

Knjiga o sv. Marku Križevčaninu

Posljednjeg dana manifestacije predstavljena je znanstvena knjiga Sveti Marko Križevčanin. Život i djelo urednice Tanje Baran. Knjiga je ukoričenje radova čak 25 autora koji su redom ugledni hrvatski teolozi, povjesničari, filozofi, komunikolozi, kroatisti, znanstvenici: Stjepan Razum, Danijel Labaš, Stjepan Krasić, Ivica Musa i Ivan Šestak, Draženko Tomić, Ivo Džinić, Ivan Armanda, Anđelko Košćak, Anđelko Katanec, Marija Džinić, Davor Trbušić, Ivan Miklenić, Željko Vegh, Tanja Baran, Renata Husinec, Martina Valec-Rebić, Vladimir Lončarević i Manda Zrno, Anita Ruso Brečić, Lucija Konfic i Rozina Palić-Jelavić, Krunoslav Novak i Veronika Novoselac te Božo Skoko.

U knjizi su objavljene dosad neviđene cjelovite sinteze o sv. Marku Križevčaninu u umjetnostima, kao i analize svega učinjenoga u hrvatskoj Crkvi i društvu za njegovu promociju. Za taj se izdavački pothvat istraživala percepcija sv. Marka Križevčanina u javnosti, a dane su i smjernice za promicanje njegova štovanja. Svi dani manifestacije bili su i glazbeno obogaćeni. Nastupali su trio Hrid, Alan Hržica i Helena Iljić, ansambl Kolbe, mješoviti zbor župe sv. Blaža i akademski zbor Cappella Odak iz Zagreba, uz solisticu Renatu Mihelčić, orguljaša Davora Ljubića te dirigenta Matiju Fortunu.