-
Za izlet u nepoznato uvijek treba hrabrosti, ustrajnosti, fokusiranosti i odlučnosti. Mitske priče tijekom povijesti pratile su znanost i davale smisao nepoznatim stvarima. U tim pričama uvijek su iskakali heroji koji su na hrabar način povezivali poznato i nepoznato.
Npr. Marduk, u Mezopotamiji, glavni bog grada Babilona. Originalno je bio bog grmljavine, a nakon što je pokorio čudovište iskonskog kaosa, Tiamat, postao je Gospodar Bogova neba i zemlje.
Heroji su današnjih dana i znanstvenici koji svakodnevno napuštaju zonu udobnosti, ali i nastavnici u školama koji se trude naučiti nove metode podučavanja i oblikovati djecu u razredu ne bi li naučila hrabro postavljati pitanja i istraživati novo. Kažu da je onaj koji postavlja pitanje neznalica pet minuta, dok je onaj koji ga nikad nije postavio neznalica cijeli život. Heroji su i sportaši kao braća Sinković jer su promijenili disciplinu i u toj novoj disciplini postali opet olimpijski pobjednici.
Izvor PIXABAY
Nekad nove stvari ne uspiju, ali to je bolje nego da ništa ne pokušamo. Naše gospodarstvo i jest manje inventivno i produktivno od usporedivih u zapadnim zemljama jer se manje usuđujemo pokušati nešto novo zbog čega možemo i posrnuti. Neki dan razgovarao sam s mlađim kolegom te smo zaključili, na primjeru njegove i moje generacije studenata na fakultetu, da dvoje najboljih studenata (završili jako težak studij s prosjekom 5,0) u generaciji nisu izdržali pritisak nakon studija u kompetitivnim sredinama jer prije toga nisu nikad pali. Zbog toga su napustili struku iako su bili daleko najtalentiraniji od svih i našli su manje izazovno područje u kojem će opet biti nedodirljivi šampioni. Loših odluka (padova) u financiranju ima i u velikim astronomskim projektima. Npr. NASA i Njemački svemirski centar ove su godine odlučili trajno zatvoriti Stratosferski opservatorij za infracrvenu astronomiju (SOFIA), teleskop na zrakoplovu koji je godinama prozivan zbog visokih troškova i slabih znanstvenih rezultata. Od 2014. avion zvjezdarnica napravio je stotine letova iznad vodene pare u Zemljinoj atmosferi kako bi dobio nezamračen pogled na nebeska tijela i prikupio podatke u infracrvenom dijelu spektra.
SOFIA je izmjerila magnetska polja u galaksijama, uočila vodu na suncem obasjanim dijelovima Mjeseca i otkrila prvi tip iona koji je nastao u svemiru. Ti mršavi znanstveni rezultati godišnje NASA-u koštaju oko 85 milijuna dolara, što je gotovo koliko i operativni troškovi svemirskog teleskopa Hubble.
U tom slučaju pravo je traženje istine otišlo u smjeru u kojem se znanstvenici nisu nadali i bilo je potrebno zaustaviti financiranje zbog slabih rezultata. S druge strane astronomi su potvrdili da je objekt za koji su mislili da je udaljena galaksija zapravo najsjajniji izvangalaktički pulsar ikada viđen. Znanstvenoistraživačka grupa do otkrića je došla s pomoću tehnike koja blokira određenu vrstu polariziranog svjetla, slično polariziranim sunčanim naočalama, koje bi se mogle koristiti za špijuniranje više „skrivenih“ pulsara.
Pulsari su visoko magnetizirane neutronske zvijezde koje se okreću, a nastaju iz kolabiranih ostataka eksplodiranih zvijezda. Dok se pulsari vrte, oslobađaju mlaz radiovalova sa svojih polova – „puls“ koji se može detektirati s pomoću radioteleskopa. Astronomi se koriste pulsarima za testiranje teorija gravitacije i traženje dokaza gravitacijskih valova.
Novi pulsar, nazvan PSR J0523−7125, udaljen je oko 50.000 parseka (1 parsek je 3,26 svjetlosnih godina) od Zemlje, u Velikom Magelanovu oblaku (LMC), i prilično se razlikuje od većine poznatih pulsara. Puls mu je vrlo širok – više nego dvostruko širi od ostalih poznatih pulsara u LMC-u, a iznimno je svijetao u radijskom spektru. Ovdje je traženje istine dovelo do veoma zanimljivih novih rezultata.
Kad govorimo o pravom traženju istine, zanimljiva je priča koju je veliki fizičar Richard Feynman ispričao sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Na jednom pacifičkom otoku nastanjenu domorocima tijekom rata avioni su slijetali na uređene piste s potrebnim dragocjenim pošiljkama (hrana, alati, odjeća). Domoroci su poželjeli isto to. Tako su odlučili napraviti svoju pistu na čistini nedaleko od prave zračne luke.
Uz pistu su stavili upaljene baklje ne bi li i po noći bila označena, napravili su drvenu kolibu u koju su smjestili „kontrolora“ kojem su na glavu stavili drvene „slušalice“. Od bambusa su napravili „antene“ i stavili ih na kolibu. Sve su radili kako treba. Forma je bila savršena. Jedino avioni nisu slijetali. Kako u znanosti tako i u drugim stvarima u životu – možemo raditi istinski, ali i s umjetnim pistama. Istina će kad-tad izaći na vidjelo. Iako možete steći privremenu slavu i uzbuđenje, nećete steći glas dobra znanstvenika ako ste u toj vrsti posla zanemarili opreznost. A upravo je ta vrsta integriteta potrebna da biste istinski bili. Slično kao u pjesmi fra Bonaventure Dude: „I sebi sam tako izgledam: da jesam i kao da nisam. I kad mislim da jesam, skoro da želim da nisam, Jer – jao! – ja koji jesam više sam onaj koji nisam.“
Čuli ste da neka naša sveučilišta svake godine imaju neuobičajeno velik broj novih doktorata, ali nažalost na njihovim pistama avioni ne slijeću. Budimo svi malo više pravi tražitelji istine i sigurno ćemo povezivanjem poznatog i nepoznatog barem malo biti heroji i na taj način pridonijeti boljitku društva.
738 - 16. lipnja 2022. | Arhiva
Klikni za povratak