U hrvatskim opernim prilikama nije mala stvar kada se opera poput Tristana i Izolde Richarda Wagnera zadrži na repertoaru. Riječka opera ponovo ju je, u režiji Anne Bogart, izvela dvije godine poslije premijere u sklopu Europske prijestolnice kulture.
Maida Hundeling i Lars Cleveman u ulogama Izolde i Tristana / snimio Dražen Škočević
Promijenio se dirigent Valentin Egel, koji je dao nove impulse angažiranoj, reljefnoj orkestralnoj izvedbi, uz odlične soliste. Ponovo je osvajala Maida Hundeling kao Izolda, osobito dojmljiva u prvom činu. Njezin je dramski glas vagnerijanske snage i ljepote dominirao, što se nastavilo i u ljubavnom duetu drugog čina. Počasna članica Riječke opere pjevala je prije toga Ortrud u Lohengrinu u Kraljevskoj operi u Londonu.
Lars Cleveman bio je najvećim dijelom sugestivan Tristan iako nije izdržao napore pjevačke dionice u završetku ljubavnog dueta. Ivana Srbljan upravo je pjevački još bolje razradila Brangänu, dajući joj mnogo metalnoga sjaja koji je odlično korespondirao u cjelini te sjajne glazbene izvedbe. Luka Ortar, Robert Kolar, Marko Fortunato i Dario Bercich ponovili su uspješna tumačenja kralja Markea, Kurwenala, Melota i Kormilara, a pridružio im se Bože Jurtić Pešić u ulogama Mladog mornara i Pastira. Unatoč slabu posjetu publike, bravo za Riječku operu!
U povodu 140. obljetnice rođenja i 60. obljetnice smrti Ivana Matetića Ronjgova, Udruga Kanat – Kastav priredila je 2020. koncert vokalne glazbe Draga nam je zemlja snimljen za CD u izdanju Aquarius recordsa.
Uz Mušku i Žensku klapu Kastav te Mješoviti vokalni ansambl Kanat, kao domaćine, sudjeluju Ženski pjevački zbor KUD-a Učka – Matulji, sopci otoka Krka Branko Brnić i Klaudije Dunato, te pripovjedači Rajka Jurdana-Šepić i Sven Sušanj koji oživljavaju Matetićevu materinju čakavštinu, domaću besedu, odabranu iz skladateljevih pisama. Album je nastao kao plod dugogodišnjeg nastojanja i ljubavi prema očuvanju i promicanju kulturnog nasljeđa sjevernojadranskog podneblja.
Izd. Aquarius records, 2021.
Ronjgov je godinama proučavao strukturu istarskoga glazbenog folklora i uvelike pridonio objašnjenju organizacije tzv. istarskih ljestvica. Saznanja je unosio u vlastiti skladateljski rad. Karakterističan je element njegova skladanja tarankanje, ritmizirano oponašanje zvuka sopila slogovima ta-na-naj ili tana-nina-nena. Stvarajući na temeljima našega izvornog i jedinstvenog kulturnog nasljeđa, pjevanja i sviranja na istarskoj ljestvici koje se nalazi na popisu svjetske nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a, skladao je bisere hrvatske i svjetske zborske literature a capella.
Bogato ilustrirana monografija velikog formata Naša Ivanka Boljkovac Marije Barbieri na 312 stranica donosi sistematizirani pregled umjetničkog djelovanja naše nacionalne prvakinje, pregled opernih uloga i koncertnih nastupa, uz izbor kritika, nagrade i priznanja, kao i popis svih nastupa te niz posveta umjetnika i profesionalaca s kojima je surađivala.
Izdavač Umjetnička organizacija Metropolis
Rad Marije Barbieri iscrpno dokumentira karijeru sopranistice i objašnjava zašto je omiljena u svijetu opere, ali i izvan njega.
738 - 16. lipnja 2022. | Arhiva
Klikni za povratak