Trajna poveznica Đure Vidmarovića s voljenim zavičajem

S idejom da književnost uživo dovede u rodne Piljenice, na dodir Moslavine i Slavonije preko rijeke Ilove kod Kutine, zavičaj kojemu je za novljansku knjižnicu darivao ostavštinu, Đuro Vidmarović osmislio je i zanimljive pjesničke susrete Rijeka, šuma, nebo. Da bi mogli nadživjeti i začetnika, govori što je, poslije dvije pandemijske godine mirovanja ponovno, sedmi put, najviše dosad, četrdesetak pjesnika iz gotovo cijele Hrvatske, čitalo stihove na obali Pakre, slikovite rijeke koja priziva ljepotu prirode i drevnih vremena, zvukove meljave mlinova vodenica i gatera pilana iz kojih su izlazile planke piljenice po kojima je selo i nazvano i od kojih je sagrađeno sve manje ovdašnjih tipičnih slavonskih kuća visoko uzdignutih protiv velikih jesenskih, zimskih i proljetnih voda s Lonjskoga polja. Bila je to prilika da se 7. svibnja obilježi i 75. obljetnica života i 50. obljetnica književnoga stvaranja Đure Vidmarovića, pjesnika i prozaista, kritičara, povjesničara, diplomata sa službom prvoga hrvatskog veleposlanika u Kijevu i političara koji je bio u posljednjem sazivu Skupštine SFRJ i prvome Sabora samostalne Hrvatske, ali i barakaš HDZ-a.

Slavljeniku su, i kao svome bivšem predsjedniku, čestitali kolege iz Društva hrvatskih književnika, od sadašnjeg predsjednika Zlatka Krilića, potpredsjednika Mirka Ćurića, ujedno i predsjednika najstarijega, Slavonsko-baranjskoga ogranka DHK, kojega je osnivao i Vidmarović, kao što je osnivao i najmlađi Ogranak DHK Sisačko-moslavačke županije, odakle su s predsjednikom Sinišom Matasovićem stigli Sanja Domenuš, Denis Vidović, Željko Maljevac i drugi. Pjesme i tekstove čitali su autori različite dobi, poetike, stilova, tematike i dijalekata, od Ivana Tolja, Stjepana Šešelja, Ljubice Benović, Stanke Gjurić, Tuge Tarle, Željke Lovrenčić, Božice Brkan, Vere Grgac, Ružice Martinović Vlahović, Gorana Gatalice, Deana Ganze, Lajča Perušića (Hrvata izvan Hrvatske, od kojih je mnoge i ubaštinio u nacionalnu književnost), Pavla Holovčuka (hrvatskoga Ukrajinca, mnoge je ukrajinske autore i preveo na hrvatski). Bili su tu i mnogi Vidmarovićevi zavičajci, dugogodišnji suradnici iz Matice hrvatske iz Kutine poput Katarine Brkić i Ante Juretića, koje je poticao na pisanje uopće, a napose na svojem lokalnom kajkavskom idiomu (Ivan Masnec) te Slavica Moslavac i Dražen Kovačević. Bilo je mnogo Vidmarovićevih suradnika i iz Popovače, Lipovljana i cijeloga novljanskog kraja. Zatim kolega diplomata poput Željke Lovrenčić, Zvonimira Marića, Zdenke Weber, Tuge Tarle. Među čestitarima bila je i Vesna Kukavica iz Hrvatske matice iseljenika. 

Tri generacije Vidmarovića / Snimio Miljenko Brezak

Gostoljubivošću tipičnom za taj kraj organizatori, Ogranak Matice hrvatske iz Lipovljana i Udruga žena Mlinarice iz Piljenica, ispunili su dupkom piljenički društveni dom. Slavljeniku je čestitao i načelnik Općine Lipovljani Nikola Horvat, a pjevao je i lipovljanski Mješoviti pjevački zbor Lira. 

Središnji dio večeri bio je posvećen predstavljanju nekih od novijih Vidmarovićevih knjiga. Božica Brkan govorila je o Moslavini oživljenoj (urednik Dragutin Pasarić, Ogranak Matice hrvatske u Kutini, 2020), pregledu četrdesetogodišnjega kritičarskog rada na 350 stranica o moslavačkim temama. Ocijenila ju je jednom od fundamentalnih knjiga za moslavački kulturni identitet, uz bok Vidmarovićevim najboljim uracima – monografijama književnika Hrvata izvan domovine, iz Austrije, Gradišća, Jurice Ćenara i iz Mađarske Josipa Gujaša Đuretina. Stanka Gjurić predstavila je najnoviju dvotomnu neobičnu Vidmarovićevu knjigu Preživjeti pandemiju… (vlastita naklada, 2021), svojevrsni dnevnik iz vremena pandemije i zatvaranja, potresa i samovanja. Što je sve opsjedalo književnika Vidmarovića, otkriva ukupno više od 700 stranica velikoga formata.

Melita Lenička i Đuro Vidmarović predstavili su knjigu Ratni dnevnik i pjesme lokalnoga pokojnog pjesnika Stjepana Radinovića, koju je uredio Đuro Vidmarović. Scenski su je antiratnim igrokazom oživili učenici Područne škole Piljenice Osnovne škole Josipa Kozarca iz Lipovljana, učiteljice i predsjednice lipovljanskoga ogranka MH Tatjane Dlouhi. Laudato TV, na kojoj Đuro Vidmarović već nekoliko godina uređuje i vodi emisiju o duhovnoj književnosti i književnicima Susret u Riječi, piljenički je događaj zabilježila kao važan ne samo za slavonsko-moslavački kraj.