Stjepan Skoko u Poljskoj

Izložba Cvjetnica akademskog kipara i sveučilišnog profesora Stjepana Skoke otvorena je u 13. svibnja u galeriji Konduktorownia u poljskoj Częstochowi, velikom marijanskom svetištu i sveučilišnom gradu. Izložbu su otvorili voditelj Sveučilišne galerije u Mostaru te kustos izložbe Marin Ivanović, likovni kritičar i autor predgovora Milan Bešlić, autor izložbe Stjepan Skoko i profesor Włodzimierz Karankiewicz. Izložba Cvjetnica novi je ciklus Stjepana Skoke i prvi je put prikazana u ožujku 2021. u Sveučilišnoj galeriji u Mostaru. Kustos izložbe Marin Ivanović tom je prilikom naglasio da je sakralna umjetnost važna tema u radu Stjepana Skoke te ju kontekstualizirao u okvirima sakralnih tendencija moderne umjetnosti i u okvirima hrvatskoga kiparstva druge polovine 20. stoljeća.

Iz postava izložbe

Ciklus Cvjetnice u međuvremenu je nadopunjen novim radovima pa se posjetitelji galerije Konduktorownia imaju priliku upoznati s ponekim radovima koje nije vidjela mostarska publika. Tako su postavu, pored skulpturalne grupe Maslina koja se sastoji od tri prokromske masline visine 270 cm, pridodane i tri nove skulpture naslova Veronikin rubac izrađene od aluminija. Njihove je plohe autor oblikovao bagerom, pritišćući i gužvajući debele aluminijske ploče, potom ih bojeći autolakom, iskazujući time svoju stvaralačku inovativnost i hrabrost poniranja u različite materijale. Valja uočiti kako se autor skulpturama Veronikin rubac odmiče od strogog zadržavanja na floralnim motivima, koji su temeljna i polazišna točka ciklusa, te se vraća gotovo dvadeset godina unatrag, tj. na same početke stvaranja ciklusa Cvjetnica kada je motiv Veronikina rupca izradio u drugom mediju, odnosno kao sliku. Tako autor u spomenuti ciklus uvodi segment Kristove muke koja će uslijediti samo nekoliko dana nakon Cvjetnice. Stjepan Skoko tako na simboličan način prikazuje kako je zapravo granica između dobra i zla tanka te potvrđuje misao koju u svakodnevnom životu često možemo čuti, a odnosi se na to „kako od ljubavi do mržnje treba tako malo“. Tom tvrdnjom možemo se referirati i na događaje iz života Isusa, koji je baš na Cvjetnicu bio hvaljen i slavljen mahanjem maslinovih grančica da bi nekoliko dana kasnije bio razapet na križu.

Za potrebe postava u Poljskoj, skulptura 450 kilograma teškog brončanog stećka koji se inače nalazi ispred crkve u Veljacima (Ljubuški) preseljena je 1.300 km do ulaza u galeriju u Częstochowi. Ta skulptura potvrda je kako je autor, pored zadržavanja na samoj temi sakralnosti, želio oživiti stećak kao jedan od najstarijih nacionalnih simbola našega kulturnog nasljeđa, kroz suvremenu umjetničku produkciju. Brončani stećak nastaje gotovo deset godina prije ciklusa Cvjetnica te za razliku od apstraktnog umjetničkog rješenja koje dominira u Cvjetnici, stećak sadrži figuralnost u prikazu, a pored sakralnosti poveznicu s ciklusom možemo potražiti u dinamici prikaza, što je zasigurno jedna od glavnih stilskih karakteristika kada je stvaralaštvo Stjepana Skoke u pitanju. Pored skulptura, postav je obogaćen i s deset novih slika velikih i srednjih formata. Analizirajući slikarski dio ciklusa Cvjetnice možemo uočiti kako je riječ o apstraktnim djelima u kojima nema figuracije. Autor je time želio staviti naglasak na duhovno, emocionalno i vjersko u samim prikazima, koji su zbog svoje simbolike podložni brojnim tumačenjima, analizama pa i morfologijama. Floralni motiv, kako je već rečeno, temeljna je i polazišna točka ciklusa Cvjetnica, izveden u mnoštvu varijacija i boja, gdje uglavnom prevladavaju svijetli, jarki i razigrani tonovi, čime ostvaruju dinamiku prikaza čije površine kao da vibriraju poput latica koje plutaju na površini vode. Autor je unatoč apstrakciji i dinamici prikaza te ekstatičnu ushićenju štovatelja koji uzvikuju „Hosana! Hosana!“ istaknuo emocionalnu i iskustvenu komponentu koja potiče na duhovni mir i spokoj dok promatrate sama djela.

Značenje izložbe Cvjetnica ponajprije je u prezentaciji hrvatskog umjetničkog stvaranja široj europskoj kulturnoj javnosti. Povrh toga, ciklus svjedoči o vitalnosti, dinamici i visokim kreativnim dosezima naših umjetnika, koji rijetko imaju priliku pokazati svoj rad u drugim i većim europskim kulturnim sredinama. Izložba Cvjetnica za sve posjetitelje ostaje otvorena do 12. lipnja.