Ovo su uvjeti koje Srbija mora ispuniti ako želi u Uniju

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti objavila je 20. svibnja 2022. dokument pod naslovom Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku Uniju, koji je u veljači poslala predsjedniku Republike Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću i predsjedniku Vlade Republike Hrvatske Andreju Plenkoviću.

Nužno je, smatra HAZU, od Srbije i Crne Gore zatražiti da priznaju agresiju na Hrvatsku, ponajprije plaćanjem štete počinjene osobito na kulturnoj baštini, uz vraćanje odnesenoga kulturnog blaga, sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za počinjena zla. Potrebno je nadalje urediti granice Hrvatske s tim državama, definirati položaj Srpske pravoslavne crkve u RH, a od BiH zatražiti razgraničenje i razrješavanje najvećeg izazova s kojim su Hrvati trenutno suočeni – dvije nepomirljive politike, srpske secesionističke i bošnjačke unitarističke.

Kada je riječ o pregovorima s BiH, u dokumentu se uz ostalo kao nužnost navodi potreba razrješavanja najvećeg izazova u BiH s kojim su Hrvati trenutno suočeni – dvije nepomirljive politike, srpske secesionističke i bošnjačke unitarističke. Hrvati su se referendumom iz 1992. opredijelili za BiH ravnopravnih konstitutivnih naroda i zato BiH treba pod svaku cijenu odustati od nasilna utjerivanja Hrvata u zajednicu koja gazi njihova elementarna ljudska i kolektivna prava. Treba im osigurati suvremene mehanizme zaštite vitalnih interesa, a pod svaku cijenu izbor hrvatskih članova u tamošnje političke institucije. Uz to uvjet za pregovore mora uključivati i razgraničenje u Malostonskom zaljevu te zaštitu voda rijeke Neretve. BiH mora priznati pravu, osloboditeljsku ulogu Hrvatskoj i Hrvatima u uspostavi i obrani države od srpske agresije te prestati lažno optuživati Hrvate pred sudovima, smatra HAZU.

HAZU poziva Srbiju i Crnu Goru da napokon priznaju
agresiju na Hrvatsku / Izvor Wikipedija

U pregovorima s Crnom Gorom potrebno je, smatra HAZU, aktualizirati potrebu poštivanja preuzetih obveza iz potpisanih sporazuma i dogovora – zaštitu prava hrvatske manjine. Crna Gora mora platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku te zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima kakav RH osigurava svojim manjinama. S Crnom Gorom treba odrediti kopnenu granicu (otočić Lastavica s tvrđavom Mamula, a osobito razgraničenja na moru).

Nužno je, napominje HAZU, od Srbije tražiti da prizna agresiju na Hrvatsku, ponajprije plaćanjem štete počinjene u pohodu na Hrvatsku, a sve u smislu moralne i ekonomske isprike Hrvatima za počinjena zla. Također treba zatražiti da prestane s poticanjem neprijateljstva prema Hrvatskoj i progonom hrvatskih državljana uz odricanje od velikosrpske propagande (pitanje Bunjevaca, jezika, preuveličavanje broja žrtava u Jasenovcu, odnos prema bl. Alojziju Stepincu i dr.). Ključni uvjet je i razgraničenje na Dunavu. HAZU smatra potrebnim definirati položaj Srpske pravoslavne crkve (SPC) u RH. Pravoslavne su crkve državne crkve, pa položaj SPS ne može biti jednak u Srbiji i Hrvatskoj, u kojoj ta crkva treba imati punu slobodu u javnom vjerskom djelovanju i skrbi za vjerski život manjine, ali recipročno na razini koliko je to omogućeno hrvatskoj manjini na području Srbije. U Hrvatskoj se mora izbjegavati djelovanje SPC-a koje se može okarakterizirati političkim djelovanjem. Uz to nužno je u pregovorima ustrajavati na dostavi podataka iz odnesenih arhiva nakon Drugoga svjetskog rata te vratiti dokumentaciju odnesenu iz Vukovarske bolnice, otkriti sva mjesta pogubljenja Hrvata za vrijeme agresije na Hrvatsku te imena ubijenih, uz omogućavanje njihova dostojna ukopa. Nadalje, Srbija mora priznati hrvatski etnički integritet Bunjevcima te na svim razinama Srbije javno i nedvosmisleno priznati hrvatski jezik kao posebni i neovisni standardni jezik, jedan od službenih jezika EU-a, te se odreći svojatanja i prisvajanja povijesnih dosega kulture s hrvatskih prostora i hrvatske književne baštine.

Na dokument HAZU promtno je reagirao Izvršni odbor Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), one iste akademije u kojoj je na svojevrsnim memorandumima začeta agresija na Hrvatsku, a koja se protiv takvih velikosrpskih pretenzija omogućenih djelovanjem JNA – zahvaljujući hrvatskom vodstvu, braniteljima i čitavom narodu – uspjela obraniti i stvoriti neovisnu hrvatsku državu. To SANU očigledno ne može podnijeti pa u svom priopćenju proziva i međunarodnu zajednicu: „Bez iluzija da će se itko od onih u međunarodnoj zajednici koji su nas neumorno podučavali novim civilizacijskim vrijednostima oglasiti u povodu ovog huškačkog političkog pamfleta, sami, upravo iz poštovanja prema svim žrtvama ‘logora smrti’, nećemo ulaziti u obezvrijeđeni prostor replike s onima koji besramno koriste izraz ‘jasenovački mit’.“ Naravno u tom priopćenju nema slova o osudi velikosrpske agresije na Hrvatsku, o ubijanju, pljačkanju i progonu hrvatskih civila, žena, djece, otimanju i razaranju svega što je hrvatsko. Toliko o „civilizacijskom dometu“ akademika SANU.

Nažalost Hrvatska još traga za sudbinom svojih 1700 nestalih branitelja i civila. Gdje su, od srpske strane odgovora nema, ni od SANU, ali ni od aktualnoga srbijanskog vodstva. Krajnje je vrijeme da Beograd da odgovor na ta pitanja.